Put do povijesnog San Stefana nije bio ni lagan, ni kratak… On je bio dugačak točno 175 900 dana ropstva ili 5784 mjeseci ili 482 godine ili punih 5 stoljeća. Taj put počeo je razbuktalom vatrom Čiprovskog ustanka i tragičnim krajem Velčove urote. Prolazio je sporom rijekom vremena, u koju se ulijevalo na tisuće ljudskih ... NastaviNEPOZNATE ČINJENICE O POZNATOM 3. OŽUJKU 1878. g.→
Dragi sunarodnjaci! Prvoga siječnja 2017. g. prisjećamo se ulaska Bugarske u Europsku uniju – jednog neosporno povijesnog postignuća na putu ostvarivanja nacionalnog ideala kojeg je odredio naš Apostol slobode „…da budemo ravnopravni s drugim europskim narodima“. Danas je Bugarska korjenito drukčija od one godine u kojoj smo počeli svoj europski put. Otad do danas naš se BDP ... NastaviIZ NOVOGODIŠNJE POSLANICE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE BUGARSKE g. ROSENA PLEVNELIEVA→
Doc. prof. dr. sc. Vasja Velinova Ravnateljica Centra za slavensko-bizantska istraživanja „Prof. Ivan Dujčev“ Dana 27. srpnja 916. g. završilo je ovozemaljsko putovanje jedne od najvažnijih osoba kulturne i književne povijesti Bugarske, ali i čitavog slavenskog svijeta – biskupa Klimenta. Završio je život velikog učitelja bugarske književnosti i bugarskog književnog jezika, utemeljitelja prve književne škole u ... Nastavi1100 GODINA OD UZNESENJA SV. KLIMENTA OHRIDSKOG – UČENIKA I UČITELJA→
Kad se izgradi most mora se provjeriti – je li dobro napravljen, kako se ne bi urušio kad će njime prolaziti ljudi i automobili, hoće li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgrađenim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, inženjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te riječi prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao ... NastaviKOLJO FIČETO (NIKOLA FIČEV) – „ON NIJE ŽIVIO, ON JE GRADIO“→
Georgi Bončev rođen je 6. kolovoza 1866. g. u Žeravni, selu smještenom u istočnom dijelu Stare planine. Georgiev otac – Bončo Nikolov bio je krojač i od sina je očekivao da će krenuti njegovim stopama. Stoga ga je po završetku osnovne škole u Žeravni, Bončo poslao da uči zanat u gradu Tulči (grad je odlukama ... NastaviZAGREBAČKI ĐACI - AKADEMIK GEORGI BONČEV→
Kozmopolitski duh Franje Bučara zajamčen je već njegovim rođenjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu – njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nastavio u Beču. Tijekom studija uči ... NastaviFRANJO BUČAR – ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE→
Poštovana akademkinjo Nazor, prošle godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilježila je Vaš osamdeseti rođendan. Recite, molim Vas, od kada surađujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mlađim kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga rođendana prikazali ... NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR→
Malo poznata činjenica u biografiji najistaknutije hrvatske pjesnikinje druge polovice XX. stoljeća, Vesne Parun, jest da je od 1962. do 1967. godine živjela u Bugarskoj. Tu prvi put piše putopise, stvara prijateljstva s bugarskim intelektualcima-disidentima, poput Radoja Ralina, Blage Dimitrove i prevoditelja Ganča Savova. Tu se zaljubljuje, pati, plače i smije. Vesna Parun uči bugarski ... NastaviBUGARSKA ODISEJA VESNE PARUN→
U Sofiji će se 31. svibnja i 1. lipnja 2016. godine sastati predsjednici i ministri vanjskih poslova Jugoistočne Europe. Povod susretu je završetak mandata bugarskog jednogodišnjeg ( od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016.g.) predsjedanja Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP – South-East European Cooperation Process) pod motom „SEECP – 20 godina ključ regionalne ... NastaviBUGARSKA JE DOMAĆIN POLITIČKOJ ELITI JUGOISTOČNE EUROPE→
U povijesti svakog naroda postoje dani koji čine duboku razdjelnicu između nekoliko razdoblja. To su dani koji su se dugo pripremali, a onda su naglo buknuli, a njihova jarka svjetlost stoljećima sjaji i zasljepljuje herojstvom, slavom i veličinom. Takav je dan 20. travnja 1876. g. Mi ga već 140 godina obilježavamo – slavimo svijetlo herojstvo, ... NastaviVELIKI TRAVANJSKI USTANAK BUGARA→
Ferdinand Sakskoburgotski je knez Bugarske i glavni upravitelj Istočne Rumelije od 7. srpnja 1887. do 22. rujna 1908. godine, kada je usprkos protivljenju Velikih sila (Velike Britanije, Austro-Ugarske, Rusije, Francuske, Njemačke i Italije) objavljena Neovisnost Bugarske. Od tog povijesnog datuma do abdikacije, 3. listopada 1918. g., on je car Bugara. Car Ferdinand upravlja punih trideset ... Nastavi155 GODINA OD ROĐENJA CARA FERDINANDA I., PRINCA KOJI JE IMAO HRABROSTI DOĆI U NEMIRNU BUGARSKU→
Tišina… Romantična, nježna, prohladna. Pljusak vesla. Čamac polagano klizi vodom. Tišina… Tako je tiho da se čuje kako je mala kornjača bućnula u vodu. I opet pljusak vesla. Tišina… Posred zelenih egzotičnih zavjesa od uvijajućih biljaka, sličnih lijanama. Tako izgleda ljetna šetnja čamcem po rijeci Ropotamo, u istoimenom parku prirode, smještenom na obje njene strane ... NastaviROPOTAMO – JEDNO OD BUGARSKIH ČUDA PRIRODE→
Vazov u Hrvatskoj Ove godine Bugarska slavi 165. godina od rođenja narodnog pjesnika Ivana Vazova. Jedini bugarski autor koji je još za života prozvan „narodnim pjesnikom“ i „patrijarhom bugarske književnosti“. Titula „narodni pjesnik“ čula se javno po prvi puta tijekom proslave prvog Vazovljevog jubileja 1895. godine. U obraćanju tim povodom, bugarski knez Ferdinand je rekao: ... Nastavi165. godina od rođenja Ivana Vazova→
Banatski Bugari pripadaju jednoj od najzanimljivijih zajednica među Bugarima izvan domovine, Bugarima u tuđini. Ova zajednica rimokatoličke vjeroispovijesti nastala je u razdoblju od 1738. do 1896. g., u granicama Habsburške Monarhije, u povijesno-zemljopisnome području Banata. Prirodne zemljopisne granice Banata su: na jugu Dunav, na sjeveru rijeka Mureš (Moriš), na zapadu Tisa, na istoku planinski lanci ... Nastavi170 GODINA OD ROĐENJA EUZEBIJA FERMENDŽINA (21. 9. 1845. – 25. 6. 1897.)→
U golemoj knjizi-spomenici Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski god. 1850.-1900., koju je svome biskupu posvetilo svećenstvo i povjereno mu stado, svestrano se opisuje đakovačka biskupija, njezina povijest i suvremenost, a zatim biskupov crkveni, društveni i politički rad i djelovanje. Posebice se u drugom dijelu knjige opisuje biskupov odnos prema slavenskim narodima, ... NastaviJOSIP JURAJ STROSSMAYER I BUGARSKI NAROD→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
