Od 31. ožujka 2014. bugarski državljani u inozemstvu mogu se prijaviti za glasovanje na izborima za Europski parlament. Za izbor zastupnika iz Bugarske za Europski parlament imaju pravo svi bugarski državljani stariji od 18 godina, a koji su živjeli najmanje tri posljednja mjeseca u Bugarskoj ili u nekoj drugoj državi članici Europske unije, a ... NastaviIzbori za Europski parlament 2014→
Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj vas poziva na tečaj bugarskog jezika za djecu i odrasle. Nastava će se održavati dva puta tjedno u prostorijama Bugarske zajednice, u ulici Kneza Mislava br.13 u Zagrebu. Želimo napomenuti da je tečaj besplatan! Svoje prijave šaljite na e-mail: rasko.ivanov@zg.t-com.hr
Nošnje starih Bugara… Što one znače nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti pronađeni u staroj bakinoj škrinji. Za druge – uspomena i čar iz jednog prošlog vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote. Za znanstvenika, proučavatelja narodne kulture i umjetnosti, nošnje su složen sustav znakova koji određuju mjesto i ulogu čovjeka u ... NastaviČarolija bugarskih narodnih nošnji, I dio→
Bugari u Hrvatskoj ponovo imaju razlog za obilježavanje iznimne obljetnice. Godinu dana poslije obilježavanja 100. obljetnice stvaranja Prve bugarske simfonije (Zagrebačke) Nikole Atanasova, u studenome 2013. bit će 100 godina od rođenja velike operne umjetnice Marijane Radev. Marijana Radev je u Bugarskoj gotovo nepoznata i to stoga što je svu svoju stvaralačku karijeru gradila i ... NastaviJedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev→
U bugarskoj povijesti mnogo je sudbonosnih trenutaka. U većini slučajeva nju su vodili zaslužni, snažni ljudi. Poslije kana Asparuha, osnivača bugarske države, neosporno je takav bio kan Boris (Bogor, Bogoris), koji je na bugarsko prijestolje došao 852. g. Sudbina je odredila da Boris obavi dva povijesna čina – pokrštavanje i prosvjećivanje bugarskog naroda. Ovi događaji ... NastaviCar Boris I. – pokrstitelj i prosvjetitelj→
Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred očima mi je uvijek lelujavo, zrelo, žuto klasje pšenice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim nošnjama. Sjećam se i jedne od čitanki u osnovnoj školi, na čijim koricama je bio dio Majstorove slike „Djevojka s ... Nastavi130. obljetnica rođenja slikara Vladimira Dimitrova - Majstora→
– Ice…. nemoj zaspati! Ti si Bugarin!… Molim te, nemoj zaspati! Nemoj za-spa-ti!!! Povici Stefana Kalojanova, radioveziste Prve bugarske ekspedicije na Mount Everest, preko radijske postaje, neprestano prekidani smetnjama, kojima je pokušavao razbuditi Hristu Prodanova i danas izazivaju mučninu. Na očajničke molbe da ne zaspi, Hristo nije odgovarao… Datum je 21. travnja 1984. g. Samo ... NastaviHristo Prodanov – „Gdje postoji volja, postoji i način!“→
U sjeverozapadnoj Bugarskoj, nedaleko od znamenite Kule Babe Vide u Vidinu i očaravajućih Belogradčanskih stijena, nalazi se još jedna turistička znamenitost, znamenitost koja objedinjuje magiju bugarske prirode i bogatstvo europske povijesti. Riječ je o špilji Maguri – jednoj od najvećih i najpoznatijih bugarskih špilja. Njezine neobične galerije, izdubljene u vapnencu Rabiške mogile, blizu su najvećeg ... NastaviPutovanje kroz podzemlje→
Prema anketama talijanskih i stranih novinara, Leonardo Da Vinci je najveća ličnost Italije svih vremena. I nekako se posve prirodnim čini da putnike ispred središnje rimske zračne luke Fiumicino, jedne od najprometnijih u Europi, pozdravlja Leonardova statua. Visoko uzdignutom lijevom rukom pokazuje prema nebu, a na dlanu desne drži maketu svog letačkog stroja. U Italiji, ... NastaviAsen Pejkov, kipar kojeg životne nedaće nisu zaobilazile→
29. listopada 2012. g., Sofija U jesensko jutro, središtem Sofije teško je odzvanjao zvuk crkvenog svečanog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture „ Sv. Aleksandar Nevski“. Njegov je veličanstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada – Sofijskog sveučilišta, Nacionalne knjižnice, Umjetničke akademije. Uslijedio je trenutak tišine, a ... NastaviPatrijaršijska katedrala „Sv. Aleksandar Nevski“, 100 godina→
Ove godine navršava se 135 godina od rođenja Elina Pelina. Tim povodom, međutim, neću predstaviti njegovu biografiju. Jer, u jednom svom razgovoru za novine rekao je: „Mi, pisci, nemamo biografiju.“ Također, neću ni veličati njegova djela. „Kakva djela, hej! Ja nisam pisao djela“ – uzviknuo je posve prirodno i šaljivo Elin Pelin kad je Todor ... NastaviElin Pelin (1877. - 1949.)→
Godine 1762. – točno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, svećenik sa Svete Gore, Atosa, završava svoju knjigu „Povijest slavjanob’lgarska“. Domoljubno nadahnuće je njezina najistaknutija osobina. Otac Paisij u svom tekstu navodi: „Silno sam zavolio bugarske ljude i domovinu i uložio sam veliki trud da bih iz različitih knjiga i povijesti uspio prikupiti i objediniti povijest ... Nastavi"Povijest slavjanob'lgarska" – četvrt tisućljeća→
Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj
