Taj na\u0161 veliki otac i bugarski lu\u010dono\u0161a rodom bje\u0161e od europskih Mizijaca, koje mnogi zva\u0161e Bugari\u00bb <\/em>(iz Ohridske legende). Pretpostavlja se da je bio iz jugozapadne Bugarske. Od svoje najranije mladosti priklju\u010dio se Svetoj Bra\u0107i prvou\u010diteljima i sudjelovao u njihovim misijama. Poslije Metodove smrti 885.g., kad su zapo\u010deli progoni \u0107irilo-metodskih u\u010denika, Kliment, Naum i Angelarij uputili su se prema Bugarskoj.<\/p>\nProlje\u0107a 886.g. s rado\u0161\u0107u ih primaju bugarski knez Boris I. Krstitelj. U tada\u0161njoj prijestolnici Pliski, Kliment svoju energiju i svoje spisateljsko pero u cijelosti posve\u0107uje kr\u0161\u0107anskom bugarskom narodu. Sudjeluje u prevo\u0111enju bogoslu\u017enih knjiga i zajedno s Konstantinom Preslavskim \u2013 drugim u\u010denikom \u0106irila i Metoda, pi\u0161e izvorna bugarska himnografska djela.<\/p>\n
Krajem godine, knez Boris I. ispratio je Klimenta u Kutmi\u010devicu. Tu, ponajvi\u0161e u glavnome gradu ovog podru\u010dja \u2013 Ohridu, Ohridski \u010cudotvorac je trebao Bugare obrazovati i organizirati crkveni \u017eivot. Kliment je izgradio \u0161kole za prvu poduku u pisanju i podu\u010davao prve bogoslu\u017eitelje za potrebe bugarske crkve. U sedam godina, ovaj bugarski u\u010ditelj obu\u010dio je glagoljici blizu 3500 u\u010denika. Mnogi od njih primili su duhovni zavjet i kao sve\u0107enici rasprostranjivali pravoslavlje i knji\u017eevnost po cijeloj Bugarskoj.<\/p>\n
Poslije ustoli\u010denja cara Simeona, 893.g., u bugarskoj je crkvi slu\u017ebeno uvedeno bogoslu\u017eje na slavenskome jeziku. Car Simeon pozvao je Klimenta Ohridskog u novu bugarsku prijestolnicu Preslav. Tu je on progla\u0161en episkopom Veli\u010dke eparhije. Teofilakt \u2013 autor \u00abVelikog \u017eitija Klimenta Ohridskoga\u00bb \u2013 osnovnog izvora za \u017eivot i djelo episkopa Klimenta, nazvao ga je \u00abprvim episkopom bugarskog jezika\u00bb.<\/p>\n
Osim crkvene i prosvjetne djelatnosti, Kliment Ohridski naveliko je razvijao i manastirsku i crkvenu gradnju. Uz pomo\u0107 cara Simeona osnovao je manastir \u00abSv. Pantelejmon\u00bb, koji je postao sredi\u0161tem knji\u017eevne djelatnosti u Ohridu. Dao je da se izgrade i dvije male crkve, nemjerljive po svojoj umjetni\u010dkoj ljepoti.<\/p>\n
Kliment Ohridski dao je svoj doprinos i razvoju bugarske knji\u017eevnosti. Njegov knji\u017eevni rad bogat je i raznolik u \u017eanrovskom smislu. Pisao je \u017eitija, pou\u010dne i pohvalne napise, ode. Ve\u0107ina njegovih himni su u akrostihu s njegovim imenom. Prema znanstvenicima, Kliment Ohridski napisao je od 15 do 50 raznih djela. Na zavr\u0161etku svog \u017eivota Ohridski je \u010cudotvorac preveo i Cvjetni triod (bogoslu\u017ene knjige koje se \u010ditaju prije i poslije Uskrsa).<\/p>\n
Kliment Ohridski umire 27. srpnja 916. godine. Sahranjen je u predvorju manastirske crkve \u00abSv. Pantelejmon\u00bb. Poslije smrti, zbog svojih je djela kanoniziran. On je jedan od Svetih Sedmo\u010dislenika, uz slavenske Prvou\u010ditelje \u0106irila i Metoda i njihovih u\u010denika Gorazda, Nauma, Angelarija i Save.<\/p>\n
Ime \u00abSv. Kliment Ohridski\u00bb nosi i prvo bugarsko suvremeno sveu\u010dili\u0161te, na\u0161a najve\u0107a \u0161kolska ustanova \u2013 Sofijsko sveu\u010dili\u0161te, i to jo\u0161 od svojeg osnutka 1888. g.<\/p>\n
\n<\/em>(Prijevod: Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Autor: Marija Ivanova \u2022 Pravoslavni crkveni kalendar 25. studenoga po\u0161tuje sje\u0107anje na sv. Klimenta Ohridskog. U\u010denik i sljedbenik ideja \u0106irila i Metoda, u\u010ditelj i prosvjetitelj Bugara, prevoditelj i autor starobugarskih djela, utemeljitelj Ohridske knji\u017eevne \u0161kole, prvi bugarski episkop i graditelj bugarskih manastira i crkvi \u2013 to je Ohridski \u010cudotvorac, kako je postao poznat episkop Kliment … NastaviSveti Kliment Ohridski – Ohridski \u010dudotvorac<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[46],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1224,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions\/1224"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/sv.kliment1-224x300.jpg\" "\\"sv.kliment\\"")
Pravoslavni crkveni kalendar 25. studenoga po\u0161tuje sje\u0107anje na sv. Klimenta Ohridskog. U\u010denik i sljedbenik ideja \u0106irila i Metoda, u\u010ditelj i prosvjetitelj Bugara, prevoditelj i autor starobugarskih djela, utemeljitelj Ohridske knji\u017eevne \u0161kole, prvi bugarski episkop i graditelj bugarskih manastira i crkvi \u2013 to je Ohridski \u010cudotvorac, kako je postao poznat episkop Kliment iz \u00abOhridske legende \u2013 Kratko \u017eitije sveca\u00bb, koju je napisao Dimitar Homatijan.<\/p>\n