![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/BAN-300x225.jpg\" "\\"BAN\\"")
\n
Povijest Akademije po\u010dinje u rumunjskom gradu Braili, u listopadu 1869. g. \u2013 devet godina prije obnove bugarske dr\u017eave. Ne postoji nijedan sli\u010dan slu\u010daj \u2013 da se narod u ropstvu bori za osnivanje \u00absvenarodnog temelja za sustavnije i razumnije \u0161irenje prosvjete\u00bb. Tako su prvi domoljubi formulirali svoj cilj osnivaju\u0107i prosvjetno sredi\u0161te \u00abBugarska matica\u00bb 1852. g. u Carigradu. Dru\u0161tvo Velesa Petkovi\u0107a i Ne\u0161e Stojanovi\u0107a bilo je kratkoga vijeka. Krajem 1856. g., opet u Carigradu, Dragan Cankov osniva \u00abOp\u0107inu za bugarsku knji\u017eevnost\u00bb. A bilo je poku\u0161aja da se bugarska knji\u017eevna sredi\u0161ta osnuju i u Odesi.<\/p>\n
Nekoliko je \u010dimbenika koji igraju odlu\u010duju\u0107u ulogu za opstanak knji\u017eevnog dru\u0161tva osnovanog u Braili. Naime, 1869.g. Braila je postala centar bugarskih intelektualaca i revolucionara u emigraciji. Tu \u017eive i stvaraju pisci i publicisti kao \u0161to su Hristo Botev, Dobri Vojnikov, Vasilaki Popovi\u0107. Poseban je i povijesni trenutak \u2013 to je vrijeme obavijeno duhovnim slomom i gnjevom poslije pogibelji Had\u017ei Dimitrovljeve \u010dete, puno nade i odlu\u010dnosti, \u0161to je prinos \u0110akona Slobode \u2013 Vasila Levskog, koji je u porobljenoj Bugarskoj uspio izgraditi unutarnju revolucionarnu mre\u017eu. To je vrijeme kad dvojica domoljuba \u2013 Marin Drinov i Vasil D. Stojanov sebi postavljaju za cilj okupljanje svijetom razasutih obrazovanih Bugara pa su u Brailu privukli intelektualce iz Bukure\u0161ta, Galca, Bolgrada, Gjurgeva, Ki\u0161injeva, Be\u010da i Odese. Od 26. do 30 rujna (po starom kalendaru) u domu rodoljubne Bugarke Varvare Had\u017eivel\u010dove traju osniva\u010dke sjednice Bugarskog knji\u017eevnog dru\u0161tva. Uz aktivno sudjelovanje Ljubena Karavelova, na njima se radi na statutu novog dru\u0161tva, a tajnim glasovanjem je izabrano i prvo rukovodstvo kojeg su \u010dinili odbor i aktivni \u010dlanovi. Prvi aktivni \u010dlanovi postali su Marin Drinov, Vasil D. Stojanov i Vasil Drumev.<\/p>\n
Osniva\u010di Dru\u0161tva postavljaju si dva glavna cilja \u2013 Dru\u0161tvo mora ujediniti sve \u00abobrazovane Bugare i narodne ustanove\u00bb te uspostaviti veze sa \u00abznanjem u svijetu op\u0107enito\u00bb – sa znanstvenicima iz cijeloga svijeta. I do danas su ovo dvije Akademijine osnovne zada\u0107e \u2013 da konsolidira napore bugarskih znanstvenika i da bude usko povezana sa svjetskom znano\u0161\u0107u. Prve godine Dru\u0161tva su te\u0161ke, kao \u0161to je te\u017eak i svaki novi po\u010detak. Sporovi i razli\u010dita mi\u0161ljenja sputavaju svaki aspekt njegova djelovanja. Usprkos kritikama, Marin Drinov ula\u017ee mnogo energije u glasilo Dru\u0161tva \u2013 \u00abPeriodi\u010dki \u010dasopis\u00bb. Prema Drinovu, \u010dasopis je trebao odra\u017eavati postignu\u0107a bugarskih znanstvenika, popularizirati i \u0161iriti bugarsku znanost u domovini i cijelome svijetu. Brinuo se da \u010dasopis dobiju znanstvenici na sveu\u010dili\u0161tima i znanstvena dru\u0161tva u Pragu, Be\u010du, Parizu, Zagrebu, Bukure\u0161tu, Moskvi. \u00abPeriodi\u010dki \u010dasopis\u00bb do\u0161ao je i do Britanskog muzeja u Londonu i do Kijevskog sjemeni\u0161ta. Distribuira se i u porobljenoj Bugarskoj \u2013 ima ga u Trnovu, Svi\u0161tovu, \u0160umenu i nizu drugih bugarskih gradova.<\/p>\n
Poslije Oslobo\u0111enja Bugarske, Bugarsko knji\u017eevno dru\u0161tvo seli svoje sjedi\u0161te u novi glavni grad, Sofiju. Godine 1884. osposobljena su njegova tri znanstvena dijela \u2013 povijesno-filolo\u0161ki, za prirodne i medicinske znanosti i za dr\u017eavne znanosti. Dru\u0161tvo je 1911. g. preimenovano u Bugarsku akademiju znanosti.<\/p>\n
Danas se BAN bavi znanstvenom djelatno\u0161\u0107u na gotovo svim podru\u010djima ljudskoga znanja: matematikom, fizikom, geologijom, kemijom, biologijom, tehni\u010dkom, humanisti\u010dkom i dru\u0161tvenom znano\u0161\u0107u.<\/p>\n
Akademija trenutno ima 69 instituta. U predve\u010derje njezine 140. obljetnice proveden je me\u0111unarodni audit BAN-a. Vi\u0161e od 40 svjetski poznatih znanstvenika iz 16 europskih znanstvenih organizacija i 24 znanstvena sredi\u0161ta ocijenili su je metodom koju je napravila Nizozemska akademija i koju je prihvatila me\u0111unarodna zajednica. BAN je izvrsno ocijenjena i rukovodstvo najstarije bugarske institucije ponosi se time. Ali, da bi bila ukorak s dinamikom vremena, da bi odgovorila na nove izazove, Akademiji predstoji strukturna reforma. \u00abBAN je nacionalna vrijednost i ne smije se pretvoriti u muzejski izlo\u017eak\u00bb, rekao je ministar prosvjete doc. Ignatov i tako naglasio potrebu aktualiziranja i reformiranja na\u0161eg svenarodnog temelja. Prema Lisabonskoj strategiji, europska ekonomija bi se trebala promijeniti u \u00abEkonomiju znanja\u00bb. S tim u vezi u BAN su ulo\u017eene velike nade i o\u010dekivanja. Ona mora biti pokreta\u010d bugarske nove ekonomije znanja. Ona je bila i mora nastaviti biti \u00abjedan od najve\u0107ih hramova bugarske znanosti\u00bb, kako je napisano u broju 1., str, 6. \u00abPeriodi\u010dkog \u010dasopisa\u00bb.<\/p>\n
Prevela: Katica brajkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Autor: Marija Ivanova \u2022 Znate li koja je najstarija institucija koja i do danas postoji u Bugarskoj? Institucija koju su prije Oslobo\u0111enja od turskog ropstva osnovali napredni Bugari, shva\u0107aju\u0107i potrebu za \u010dimbenikom ujedinjavanja bugarske znanosti i prosvjete? Ta institucija je Bugarska akademija znanosti \u2013 BAN (\u0411\u044a\u043b\u0433\u0430\u0440\u0441\u043a\u0430\u0442\u0430 \u0430\u043a\u0430\u0434\u0435\u043c\u0438\u044f \u043d\u0430 \u043d\u0430\u0443\u043a\u0438\u0442\u0435), osnovana kao Bugarsko knji\u017eevno dru\u0161tvo. 2009. … NastaviHram znanosti<\/span>