{"id":1367,"date":"2011-01-10T14:15:22","date_gmt":"2011-01-10T13:15:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1367"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"cetvrte-knjizevna-gostoprimnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/cetvrte-knjizevna-gostoprimnica\/","title":{"rendered":"\u010cetvra knji\u017eevna gostoprimnica"},"content":{"rendered":"

Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Gotovo nezamjetno smo do\u0161li do \u010detvrte u nizu Knji\u017eevne gostoprimnice. U dvorani Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika 23. travnja 2010., gostovali su pjesnik Petko Bratinov, dopredsjednik Dru\u0161tva pisaca Bugarske i novinar i pisac Dimitar \u0160umnaliev. U punoj dvorani njihovo stvarala\u0161tvo predstavili su Ana Vasung i Marijana Bijeli\u0107, s Katedre za bugarski jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/strong><\/p>\n

Pjesnik Petko Bratinov je ro\u0111en 1939. godine u selu Gornja Rosica, blizu grada Gabrova. Diplomira bugarsku knji\u017eevnost na Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c. Jo\u0161 kao u\u010denik objavio je svoje pjesme i novinarske \u010dlanke. Autor je 15 zbirki pjesama i poema. \u0160tovateljima pjesni\u0161tva su poznate zbirke poezije \u201eKretanje\u201c, \u201ePolovi\u201c, \u201eTrajektorija\u201c, \u201ePrednost\u201c, \u201ePrivu\u010den svije\u0107om\u201c, \u201eNasamo s daljinom\u201c, \u201eNebo u meni\u201c, \u201eSamoza\u0161tita\u201c, \u201eGnijezdo nad provalijom\u201c, \u201eSmrt vatre\u201c, \u201eOkus pepela\u201c, \u201eGotovo bez izlaza\u201c, \u201eObrnute misli\u201c, \u201ePrije nego se suza ohladi\u201c. Njegove su pjesme prevo\u0111ene na ruski, francuski, engleski, \u0161panjolski, arapski, ma\u0111arski, poljski, \u010de\u0161ki, mongolski i na druge jezike. Ali na\u017ealost ne i na hrvatski. Zasad su samo oni, koji su bili prisutni u dvorani Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, uspjeli \u010duti na hrvatskom, u prijevodu Ane Vasung, barem nekoliko strofa njegovih pjesama, koje je pro\u010ditala dramska umjetnica Doris \u0160ari\u0107<\/em>–<\/em>Kukuljica<\/em>.<\/p>\n

Petko Bratinov radio je u listu \u201eNarodna mlade\u017e\u201c, \u201ePuls\u201c i \u201eKnji\u017eevni front\u201c, na Radiju Sofija i u \u010dasopisu \u201eBugarski vojnik\u201c. Bio je dugogodi\u0161nji direktor izdava\u010dke ku\u0107e \u201eBugarski pisac\u201d. Autoritetnu bugarsku knji\u017eevnu nagradu za pjesni\u0161tvu \u201ePenjo Penev\u201c dobio je 2006. godine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Postoji ne\u0161to u nama, Bugarima, smatra Bratinov, \u0161to je \u010dudno. \u201eKada smo sami izvan Bugarske, posti\u017eemo nevjerojatan uspjeh. I svatko po\u0161tuje Bugarina, jer je on sposoban, radoznao, radi\u0161an\u201d, ka\u017ee pjesnik. Potpuno se sla\u017eem s njim, i poznavaju\u0107i bugarske operne pjeva\u010de i vrtlare koji \u017eive u Zagrebu mogu to isto re\u0107i. Sla\u017eem se s jo\u0161 ne\u010dim \u0161to on ka\u017ee \u2013 opet poznavaju\u0107i Bugare u Zagrebu: \u201eBugarinu, kao jakom individualcu, smeta kolektivizam, odnosno \u017eivjeti u kolektivu\u201d.<\/p>\n

Pjesnik vjeruje da je \u010dovjeku, kad svlada furioznu po\u017eudu za materijalnim bogatstvom, nadalje lak\u0161e jer je ve\u0107 slobodan. A sloboda je najve\u0107e bogatstvo i najljep\u0161i san idealistima. Zato nije ni \u010dudno da je osebujno stvarala\u0161tvo na\u0161eg gosta, usprkos suvremenom kontekstu, pro\u017eeto neuobi\u010dajenim idealizmom. Ali usprkos idealizmu, pjesni\u0161tvo Petka Bratinova moderno je, dramati\u010dno, nestrpljivo, autoritativno. Svojom filozofskom su\u0161tinom ono prilazi najboljim postignu\u0107ima suvremene nacionalne i europske knji\u017eevne<\/em> <\/em>ba\u0161tine.<\/p>\n

Izuzetno je jako pjesni\u010dko pero u zbirci \u201e<\/strong>Prije nego se suza ohladi\u201d. \u010citaju\u0107i <\/strong>Bratinovljeve <\/strong>intimne lirike pronalazimo sami sebe u vatri dobrote, vjerolomstva, ljubavnog zamora i vje\u010dne ljubavi. Zapravo teme o slobodi, ljubavi i \u017eenama obilje\u017eile su \u010ditav pjesnikov opus. Kao \u0161to je on puno puta jasno rekao \u2013 odnos prema ljubavi i \u017eenama jedan je od najbitnijih elemenata prave poezije \u2013 tako su i \u0161tovatelji, koje je on pridobio u Zagrebu bili uvjereni da je njegova poezija ona prava…<\/p>\n

Dimitar \u0160umnaliev ro\u0111en je 1947. godine u Sofiji. Diplomira bugarsku knji\u017eevnost na Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c. Specijalizirao je francuski jezik i knji\u017eevnost u Francuskoj te zavr\u0161io studij kreativnog pisanja na sveu\u010dili\u0161tu u Iowi, SAD<\/em>. Autor je 17 knjiga me\u0111u kojima su romani \u201eTakva \u0161utnja, takav rat\u201d, \u201eDrvo\u201d, \u201eNovac za umiranje\u201d, \u201eMo\u010dvara Abdovice\u201d, \u201ePrihvatili\u0161te za lisice\u201d, \u201eMjedena klopka\u201d, \u201eRoman u staklenci\u201d, \u201eRije\u010dni duhovi\u201d, \u201eLjubav krokodila\u201d, \u201eGeena\u201d, \u201eFerodo\u201d i zbirke pri\u010da \u201eZaljubljene pri\u010de\u201d i \u201e\u0160iva\u010dica o\u010diju\u201d. Jedno iznena\u0111enje \u2013 ove godine Dimitar \u0160umnaliev je objavio roman povijesnog sadr\u017eaja \u201eHram Osmice\u201d. Zapravo ova \u010dinjenica nije iznena\u0111uju\u0107a<\/em> iako autor prije svega pi\u0161e o suvremenim temama \u2013 on i sam ka\u017ee da je snaga balkanske knji\u017eevnosti u povijesnom romanu. Djela \u0160umnalieva su prevedena na engleski, ruski, njema\u010dki, francuski i na druge jezike. Ali na\u017ealost ne i na hrvatski. Ponovno, zahvaljuju\u0107i<\/em> dramskoj umjetnici Doris \u0160ari\u0107<\/em>–<\/em>Kukuljica,<\/em> prisutni su mogli \u010duti na hrvatskom jeziku, u prijevodu Marijane Bijeli\u0107, odlomke iz njegovih djela.<\/p>\n

\u0160umnaliev je radio u listovima \u201eNarodna mlade\u017e\u201d, \u201eDomovinska fronta\u201d, \u201eKnji\u017eevna fronta\u201d, \u201eNarodna kultura\u201d te na nacionalnom radiju. Bio je glavni urednik lista \u201ePuls\u201d, \u201eFaks\u201d, \u201eNo\u0107ni trud\u201d, a trenutno ure\u0111uje novine \u201eTrud\u201d. Godine 2004. dobitnik je me\u0111unarodne knji\u017eevne nagrade \u201eBalkanika\u201d.<\/p>\n

Beletristi\u010dki stil<\/em> Dimitra \u0160umnalieva karakterizira lako\u0107a pripovijedanja, ironi\u010dnost, profesionalizam, majstorstvo i impresivna osje\u0107ajnost. Jedinstvenosti stila pridonosi ona tako tipi\u010dna za ve\u0107inu njegovih pri\u010da nje\u017ena eroti\u010dnost i kompaktan, stegnut obujam re\u010denice, li\u0161en svakojakih nepotrebnih razvodnjavanja i ukrasnih elemenata. Pri\u010de, koje imaju mo\u0107 uvu\u0107i \u010ditatelja i zadr\u017eati njegovu pa\u017enju do posljednje stranice.<\/p>\n

Svoju jasnu socijalnu anga\u017eiranost pisac je pokazao u romanima \u201eFerodo\u201d i \u201eSocroman\u201d. \u010citateljima je do najsitnijih detalja, \u201enacrtan\u201d \u017eivotopis jednog obi\u010dnog \u010dlana socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. U \u201eSocromanu\u201d on se razvija kao novinar \u2013 situacija jako bliska i poznata autoru. \u0160umnaliev uvjerljivo opisuje sve (ovdje novinar poma\u017ee piscu, i obrnuto), \u0161to se mo\u017ee glavnom liku dogoditi na njegovom profesionalnom putu: gafovi, zavist i podmetanje kolega, ljubav i strast. Zato puno \u010ditatelja shva\u0107a knjigu kao dokument onoga vremena koje nastavlja \u017eivjeti u njihovim uspomenama i \u017eivotopisima. Zapravo \u201eSocroman\u201d je potpuno razli\u010dit od svih onih napisanih o socijalizmu posljednjih godina. Upita li se netko \u201ejesmo li mi krivi \u0161to smo se rodili u socijalizmu i \u0161to nas je on u\u010dinio svojim junacima?\u201c na\u0107i \u0107e odgovor u romanu Dimitra \u0160umnalieva.<\/p>\n

Knji\u017eevni kriti\u010dar Borislav Grdev naziva pojavljivanje zbirke pri\u010da i pripovijetki \u201e\u0160iva\u010dica o\u010diju\u201d praznikom suvremene bugarske proze. Druga\u010dije se ne mo\u017ee i nazvati jer novinar-pisac (ili mo\u017eda pisac-novinar) \u0160umnaliev u svom intervjuu nagla\u0161ava da postojanje<\/em> <\/em>knji\u017eevnosti nema smisla ako ona ne \u0161alje poruku dobrote te pozitivnu i za javnost korisnu snagu. A poslanja dobrote uvijek su praznik za du\u0161u…<\/p>\n

(Preveo Lazar Glasnovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n

Gotovo nezamjetno smo do\u0161li do \u010detvrte u nizu Knji\u017eevne gostoprimnice. U dvorani Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika 23. travnja 2010., gostovali su pjesnik Petko Bratinov i novinar i pisac Dimitar \u0160umnaliev… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[50],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1367"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1367"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2932,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1367\/revisions\/2932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}