![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/Bratia_Miladinovi_2-300x206.jpg\" "\\"Bratia_Miladinovi_2\\"")
<\/p>\nAutor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n
<\/p>\n
\u201e…i \u0161aputali su tiho, glasa sve slabija:<\/strong><\/em><\/p>\n Kako te silno ljubim, Bugarsko mila!\u201c<\/strong><\/em><\/p>\n Ovim stihom iz pjesme \u201eBra\u0107a Miladinovi\u201c, iz ciklusa \u201eEp o zaboravljenima\u201c, narodni pjesnik Ivan Vazov opisuje posljednje trenutke \u017eivota bra\u0107e Dimitra i Konstantina Miladinova. Vazov je pogrije\u0161io samo u jednome \u2013 bugarski narod nije zaboravio djela dvojice bra\u0107e. Dvije stotine godina poslije ro\u0111enja Dimitra i sto i osamdeset godina od ro\u0111enja Konstantina, njihova imena su u\u0161la na popis narodnih preporoditelja. A sve dok bude Bugara tu \u0107e i ostati…<\/p>\n Narodni preporoditelji… Zaslu\u017eni Bugari, koji su probudili narod iz stoljetnog ropskog sna. Zaslu\u017eni Bugari, koji su svijetu pokazali da na\u0161 narod ima pravo na \u017eivot i na ponos. I na slobodu.<\/p>\n Samo nas godinu dana dijeli od jo\u0161 jedne va\u017ene obljetnice povezane s radom bra\u0107e Miladinovih. Sljede\u0107e godine, 2011., navr\u0161it \u0107e se 150 godina od objavljivanja u Zagrebu njihovih \u201eBugarskih narodnih pjesama\u201c. Ovo je veliki doga\u0111aj ne samo u povijesti bugarske folkloristike, nego i u povijesti bugarske kulture uop\u0107e. Te\u0161ko bi se na\u0161lo Bugara, osobito onih koji \u017eive u Hrvatskoj, koji ne znaju kako je uz pomo\u0107 velikog dobrotvora i prijatelja bugarskog naroda, biskupa Strossmayera, 1861. g. u tiskari Antuna Jaki\u0107a otisnuto prvo izdanje zbornika bra\u0107e Miladinovih. Pa ipak, \u0161to bi o tome mladi \u010ditatelji na\u0161eg \u010dasopisa morali znati; kako bismo mogli obilje\u017eiti obljetnice ro\u0111enja Dimitra i Konstantina? Samo s uobi\u010dajenim biografskim bilje\u0161kama? Ili elegijom o bugarskom domoljublju, koje danas, u vrijeme globalizma, nije \u201eu modi\u201c? Ili bismo trebali iznijeti dokaze o njihovom bugarskom identitetu i natjecati se sa susjedima o tome \u010dija su bra\u0107a Miladinovi? Ovo posljednje \u2013 ne! Jer na taj na\u010din ne\u0107emo slaviti njihovo djelo, nego \u0107emo oskvrnuti sje\u0107anje na njih!<\/p>\n Rodni grad dvojice bra\u0107e \u2013 Struga \u2013 smje\u0161ten je na sjevernoj obali Ohridskoga jezera \u2013 tamo gdje Crni Drim istje\u010de iz jezera. Obitelj im je bila brojna \u2013 Dimitar i Konstantin su imali jo\u0161 \u010detiri brata i dvije sestre. Otac Hristo bio je siroma\u0161ni grn\u010dar, no siroma\u0161tvo mu nije bilo prepreka da svog prvoro\u0111enog sina Dimitra po\u0161alje na \u0161kolovanje u gr\u010dki manastir \u201eSveti Naum\u201c. A poslije toga nastavi svoje obrazovanje u gr\u010dkoj klasi\u010dnoj \u0161koli u Ohridu. Ovdje je 1830. godine Dimitar Miladinov zapo\u010deo i svoj u\u010diteljski rad. Te iste godine ro\u0111en je i njegov brat Konstantin.<\/p>\n Godine 1852., Dimitar Miladinov pi\u0161e uredniku \u201eCarigradskog vjesnika\u201c, Aleksandru Egzarhu, bugarskom publicistu i novinaru, jednom od aktivnih vo\u0111a u borbi za neovisnu Bugarsku egzarhiju. U pismu on nagla\u0161ava opasnost od \u0161irenja gr\u010dkog jezika u Makedoniji, brani potrebu da djeca svoje obrazovanje u \u0161kolama zapo\u010dnu na materinskom jeziku. Miladinov pi\u0161e da je osnovna zapreka \u201eslavenskom napretku\u201c gr\u010dko sve\u0107enstvo i nagla\u0161ava da borba protiv helenizma u Makedoniji zna\u010di borbu za opstanak bugarskog jezika i bugarske nacionalne svijesti. Ovo pismo predstavlja va\u017ean doga\u0111aj u javnoj djelatnosti Dimitra Miladinova, ono ozna\u010dava po\u010detak njegove odlu\u010dne bitke za nacionalnu svijest bugarskog stanovni\u0161tva u Makedoniji. U to vrijeme, krajem 40-tih i po\u010detkom 50-tih godina 19. stolje\u0107a, njegovom odgojno-obrazovnom radu i borbi priklju\u010duje se i brat Konstantin.<\/p>\n Konstantin se zajedno s bratom \u0161koluje u Strugi, Ohridu i Kuku\u0161u. Poslije toga zavr\u0161ava gimnaziju u Janjini. Vrativ\u0161i se otud, Konstantin je dvije godine u\u010ditelj (1847. \u2013 1849.) u selu Trnovu, pokraj Bitole, gdje prihva\u0107a domoljubne poglede svoga brata Dimitra, vode\u0107i zajedno s njim o\u0161tru polemiku s mjesnim grkofilima. Godine 1852. Konstantin zavr\u0161ava gr\u010dku filologiju na Atenskom sveu\u010dili\u0161tu. Ali osobito va\u017enu ulogu u njegovom \u017eivotu \u010dine \u010detiri godine provedene u Rusiji (1856. \u2013 1860.). Uz materijalnu pomo\u0107 Bugarskog povjerenstva u Odesi, dolazi u Moskvu i upisuje slavensku filologiju na Moskovskom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n U Rusiji se u Konstantina ne pojavljuju samo znanstveni interesi. Budi se i razvija i njegov pjesni\u010dki talent. Gotovo svi njegovi poznati stihovi napisani su i objavljeni u tom razdoblju (u \u201eBugarskoj knji\u017eici\u201c i \u201eBratskome radu\u201c). Ovdje se ra\u0111a i njegov najljep\u0161i poetski rad \u201eT’ga za jug\u201c. Neosporno je da je na razvoj pjesni\u010dkih sklonosti u ovog mladi\u0107a veliki utjecaj imala ugodna bugarska studentska sredina. Mnogi su bugarski studenti pokazivali interes prema knji\u017eevnosti i kasnije ostavili trajni trag u razvoju bugarske knji\u017eevnosti, to se osobito odnosi na Ljubena Karavelova.<\/p>\n Dok se Konstantin \u0161kolovao u Moskvi, Dimitar je 1857. godine otvorio bugarsku \u0161kolu u Kuku\u0161u. Dvije godine koje je tu proveo (do 1859.) jedne su od najplodnijih i najva\u017enijih godina u njegovom u\u010diteljskom i domoljubnom radu. U \u0161kole je uveo bugarski jezik a u njima se ne \u0161koluju samo djeca nego i odrasli. Poslije toga Dimitar svoju pozornost usmjeruje prema crkvi. Pod njegovim utjecajem, bugarski jezik postupno ulazi u bogoslu\u017eje, da bi se 1858. godine ve\u0107 cijela liturgija obavljala na crkvenoslavenskom jeziku.<\/p>\n Dimitar Miladinov je svojim radom izazvao mr\u017enju gr\u010dke duhovne sredine, osobito gr\u010dkog mitropolita Meletija u Ohridu. Krajem 1860. i po\u010detkom 1861. g. Meletij je uspio turskim vlastima Dimitra predstaviti kao buntovnika i opasnog neprijatelja dr\u017eave. Godine 1861., 16. velja\u010de, prema zapovijedi bitolskog valije, bugarski prosvjetitelj biva uhi\u0107en.<\/p>\n U isto vrijeme, Konstantin Miladinov ubrzano radi u Zagrebu na objavljivanju zbornika \u201eBugarske narodne pjesme\u201c. I dugo ne zna ni\u0161ta o uhi\u0107enju svog brata. Nakon \u0161to u Moskvi nije uspio prona\u0107i nakladnika, jo\u0161 u lipnju 1860. g. Konstantin odlazi u Be\u010d. U Be\u010du se nalazi i Josip Juraj Strossmayer, \u0111akova\u010dki biskup i zagovornik hrvatskog narodnog preporoda, kojemu se Miladinov obra\u0107a pismom za pomo\u0107. Strossmayer se s velikim suosje\u0107anjem odnosio prema sudbini porobljenog bugarskog naroda i financijski je pomagao bugarsku mlade\u017e da se \u0161koluje u Hrvatskoj. Stoga je o\u010dekivana i njegova suglasnost za objavljivanje zbornika bra\u0107e Miladinovih.<\/p>\n Konstantin iz Be\u010da odlazi u \u0110akovo, gdje boravi u \u0110akova\u010dkom sjemeni\u0161tu i do prolje\u0107a 1861. g. radi na pripremanju zbornika za tisak. Tako je bio u prilici stalno se sretati s hrvatskim biskupom i s njime voditi duge razgovore o sudbini svoje domovine. Kasnije je Strossmayer pisao o Konstantinu Miladinovu kao o skromnom i dragom \u010dovjeku, veoma vrijednome i iznimnom domoljubu \u2013 \u201eistinska i \u017eiva slika svog dostojanstvenog bugarskog naroda\u201c.<\/p>\n Zbornik \u201eBugarske narodne pjesme\u201c izi\u0161ao je iz tiska u lipnju 1861. g., a u srpnju Konstantin kre\u0107e prema domovini. U Beogradu saznaje da mu je brat Dimitar ve\u0107 po\u010detkom godine uhi\u0107en i odmah se upu\u0107uje prema Carigradu. U tursku prijestolnicu dolazi krajem srpnja. A poslije nekoliko dana, 4. ili 5. kolovoza 1861. g. turska ga policija uhi\u0107uje. Nikad se sa sigurno\u0161\u0107u nije saznalo jesu li se bra\u0107a susrela u zatvoru. Prema nekim izvje\u0161\u0107ima, uspjeli su se vidjeti tek posljednjih dana svojeg \u017eivota \u2013 u zatvorskoj bolnici, gdje se \u017eivot obojice, te\u0161ko bolesnih od tifusa, polako gasio.<\/p>\n Ali, njihovo djelo nije se ugasilo. Dvije stotine godina poslije ro\u0111enja Dimitra i sto i osamdeset godina poslije ro\u0111enja Konstantina.<\/p>\n (Prevela Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n Narodni preporoditelji… Zaslu\u017eni Bugari, koji su probudili narod iz stoljetnog ropskog sna. Zaslu\u017eni Bugari, koji su svijetu pokazali da na\u0161 narod ima pravo na \u017eivot i na ponos…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1380"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1380"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2931,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1380\/revisions\/2931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2011\/01\/Bratia_Miladinovi_3.gif\" "\\"Bratia_Miladinovi_3\\"")
\n<\/em><\/p>\n
\n<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"