\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/bm_011.jpg\")
<\/p>\nAutor: Naum Kai\u010dev \u2022
\n<\/p>\n
Prije stolje\u0107a i pol, glavni grad Hrvatske bio je doma\u0107inom va\u017enog kulturnog doga\u0111aja. Njime se Zagreb uvrstio me\u0111u one zna\u010dajne europske gradove kao \u0161to su bili Carigrad, Bukure\u0161t, Braila, Moskva, Pariz, Beograd i Be\u010d, a koji su pripomogli ra\u0111anju i predstavljanju moderne bugarske nacije.<\/strong><\/p>\n Naravno, rije\u010d je o poznatim \u201e\u0411\u044a\u043b\u0433\u0430\u0440\u0441\u043a\u0438 \u043d\u0430\u0440\u043e\u0434\u043d\u0438 \u043f\u0435\u0441\u043d\u0438, \u0441\u043e\u0431\u0440\u0430\u043d\u0438 \u043e\u0442 \u0431\u0440\u0430\u0442\u044f \u041c\u0438\u043b\u0430\u0434\u0438\u043d\u043e\u0432\u0446\u0438, \u0414\u0438\u043c\u0438\u0442\u0440\u0438\u044f \u0438 \u041a\u043e\u043d\u0441\u0442\u0430\u043d\u0442\u0438\u043d\u0430\u201c<\/em>, <\/em>objavljenima 1861. godine. Poznato je da su svjetlo dana ugledale zahvaljuju\u0107i osobitim pokroviteljstvom \u201e\u0432\u0435\u043b\u0438\u043a\u043e\u0434\u0443\u0448\u043d\u0438\u043e\u0442 \u043f\u043e\u043a\u0440\u043e\u0432\u0438\u0442\u0435\u043b \u043d\u0430 \u043d\u0430\u0440\u043e\u0434\u043d\u0430\u0442\u0430 \u043a\u043d\u0438\u0436\u043d\u0438\u043d\u0430\u201c<\/em>,<\/em> \u0110akova\u010dko-bosanskog i srijemskog biskupa Josipa Juraja Strossmayera glavne figure hrvatskog i ju\u017enoslavenskog XIX. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Po\u010dnimo s o\u010ditim. U pitanju je veliki zbornik sa 660 narodnih pjesama, dopunjenim opisima obi\u010daja, zagonetkama, poslovicama, \u010dak s bugarsko-hrvatskim rje\u010dnikom nekih te\u017ee razumljivih rije\u010di. Ovo impresivno djelo bilo je mogu\u0107e stvoriti zahvaljuju\u0107i zavidnim intelektualnim sposobnostima i desetljetnom mu\u010dnom radu onih koji su ga sastavljali, \u0161to je u tada\u0161njim uvjetima i vremenima bilo jo\u0161 te\u017ee.<\/p>\n Ali, va\u017enost ovog djela nije samo u koli\u010dini objavljenog. Jo\u0161 su va\u017enije su\u0161tinske kvalitete same knjige: odabir pjesama, bogatstvo i raznolikost materijala po skupinama i \u017eanrovima, \u0161iroka zastupljenost narodnog epa, upe\u010datljivi zemljopisni obuhvat (od Struge i Kostura na jugozapadu, do Panagjuri\u0161ta u sredi\u0161tu tada\u0161njih bugarskih zemalja), to\u010dnost zapisa, koje su obavili i predali mjesni intelektualci, bez posredovanja ljudi izvana.<\/p>\n Nasuprot op\u0107enito sna\u017enom zanimanju za folklor slavenskih naroda (prihva\u0107enom prema Herderovu shva\u0107anju kao klju\u010d prema istinskoj \u201enarodnoj du\u0161i\u201c \u2013 dubokoj su\u0161tini nacije), do 1861. g. europsko zanimanje prema bugarskom narodnom stvarala\u0161tvu nije na odgovaraju\u0107oj razini. Kad je 1842. g. u Budimpe\u0161ti objavljen prvi zbornik s narodnim umotvorinama, kojeg je sastavio Bugarin Ivan Bogorov \u2013 \u201eBugarske narodne pjesme i poslovice\u201c \u2013 nije do\u017eivio o\u010dekivani odjek. Razlog tomu je s jedne strane u malome broju pjesama i poslovica (samo 12 pjesama i 200 poslovica) te potpuni izostanak pojedinih dijelova narodnog stvarala\u0161tva. Dugo je vremena u svijetu znanosti prevladavalo mi\u0161ljenje da, za razliku od susjeda Srba s njihovim \u010duvenim kosovskim ciklusom, Bugari uop\u0107e nemaju epa. U Beogradu je 1860. g,. objavljena va\u017ena zbirka \u201eNarodne pjesne makedonskih Bugara\u201c Stjepana Verkovi\u0107a, Hrvata iz Bosne, ali i u toj zbirci ponovo potpuno nedostaju cijeli dijelovi folklora, uklju\u010duju\u0107i i juna\u010dke pjesme.<\/p>\n I odjednom se pojavljuje zbornik bra\u0107e Miladinov, koji ne samo \u0161to sadr\u017eava ogromnu, raznovrsnu i zavidnu koli\u010dinu folklornog materijala, nego je i plod sustavnog rada i izvrsnog poznavanja jezika i pjesama. S jedne strane, on je odlu\u010duju\u0107i korak u ja\u010danju svijesti o narodnom jedinstvu, o ponosu Bugara na njihov folklor, i va\u017ean temelj razvoju bugarske znanosti. S druge strane, \u201eBugarske narodne pjesme\u201c objavljene su u srcu Hrvatske, u\u017eivaju blagoslov utjecajnog Strossmayera i nailaze na \u0161iroko odobravanje njegovih sunarodnjaka \u2013 me\u0111u onima koji su se me\u0111u prvima pretplatili na knjigu nalazimo imena oko 150 Hrvata, veoma poznatih imena u tada\u0161njem politi\u010dkom i kulturnom \u017eivotu, koji su unaprijed, dakle, kupili 180 primjeraka knjige. Tako je zahvaljuju\u0107i hrvatskoj pomo\u0107i i posredni\u0161tvu, zbornik bra\u0107e Miladinov \u2013 vrlo va\u017ean dio bugarskog folklornog bogatstva, do\u0161ao do najva\u017enijih kulturno-znanstvenih sredi\u0161ta u \u010ce\u0161koj, Poljskoj, Austriji, Rusiji, Francuskoj, Njema\u010dkoj i privukao pozornost mjerodavne europske znanosti i dru\u0161tva. Od 1861. g. do danas knjiga je predmetom vi\u0161estranih analiza.<\/p>\n <\/p>\n Na kraju bismo morali spomenuti i jednu osobitost u vezi s dana\u0161njom percepcijom zbornika. Ve\u0107 sedamdeset godina odre\u0111ene sredine u biv\u0161oj Jugoslaviji i dana\u0161njoj Republici Makedoniji nastoje opovrgnuti i iskriviti autenti\u010dan duh Miladinovih. Napravljena je cijela \u201eteorija\u201c prema kojoj su bra\u0107a iz Struge imali ne bugarsku nego \u201emakedonsku\u201c etni\u010dku samosvijest. Prvotna namjera im je bila objavljivanje knjige pod imenom \u201eMakedonske narodne pjesme\u201c, no pod sna\u017enim pritiskom Franje Ra\u010dkog i Josipa Strossmayera, koji su slijedili svoje sebi\u010dne politi\u010dke interese, Konstantin Miladinov bio je prisiljen prihvatiti nametnuti mu \u201ebugarski\u201c naslov. Na\u017ealost, ove \u201eteorije\u201c prihvatili su i pojedini hrvatski makedonisti. Takve namjerne tvrdnje, plod dana\u0161njih politi\u010dkih konstrukcija i novonastalih nacionalnih ideologija ne potkrepljuju nikakvi dokumentirani dokazi. Najbolji odgovor dali su im jo\u0161 u svoje vrijeme sama bra\u0107a Miladinovi sa sadr\u017eajem svog zbornika \u2013 neprocjenjivog dokaza na\u0161e nacionalne samosvijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Naum Kai\u010dev \u2022<\/p>\n Prije stolje\u0107a i pol, glavni grad Hrvatske bio je doma\u0107inom va\u017enog kulturnog doga\u0111aja. Njime se Zagreb uvrstio me\u0111u one zna\u010dajne europske gradove…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1459"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2927,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1459\/revisions\/2927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Za\u0161to se i poslije 150 godina nastavljamo prisje\u0107ati i pritom smo uzbu\u0111eni pri spominjanju \u201eBugarskih narodnih pjesama\u201c?<\/h2>\n
I poslije 150 godina \u201eBugarske narodne pjesme\u201c nastavljaju biti va\u017ean spomenik-svjedo\u010danstvo o nastajanju moderne bugarske nacije. One su u temelju modela kojem te\u010de na\u0161e nacionalno bi\u0107e.<\/h2>\n