![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2012\/02\/buh_04a.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Odlukom Vlade od 19. travnja 1941. godine, Carevina Bugarska je me\u0111u prvim dr\u017eavama koje priznaju Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku. Ovim aktom priznaje se pravo hrvatskoga naroda na samostalnost i utvr\u0111uje se tradicionalno prijateljstvo izme\u0111u dva naroda. Samo tri dana kasnije, objavljena je i Odluka Vlade o uspostavi redovitih diplomatskih odnosa izme\u0111u dvije dr\u017eave, te je postavljen po\u010detak njihovih bilateralnih dr\u017eavno-politi\u010dkih, ekonomskih i kulturnih odnosa.<\/strong><\/p>\n Dr. Vladimir \u017didovec prvi je hrvatski izvanredni i opunomo\u0107eni ministar u Sofiji (1941.-1943.). Ro\u0111en je 31. sije\u010dnja 1907. godine u Karlovcu. Studirao je pravo u Zagrebu i Be\u010du, a 1930. godine i doktorirao. U o\u010devom odvjetni\u010dkom uredu radi od 1929. do 1937. godine. Bio je \u010dlan odvjetni\u010dke komore grada Karlovca. Ljubitelj prirode i putovanja, pisao je \u010dlanke za \u010dasopis \u201eHrvatski planinar\u201c, me\u0111u kojima i jedan putopis iz Bugarske.<\/p>\n Dr. Vladimir \u017didovec predao je vjerodajnice caru Borisu III. 5. kolovoza 1941. U prvi sastav hrvatskoga izaslanstva u Sofiji bili su uklju\u010deni Silvije Celebrini (tajnik), Milovan Molnaj (na\u010delnik ureda), potpukovnik Adam Petrovi\u0107 (vojni izaslanik od jeseni 1941.), Andro Fabris i Miroslav Bor\u0161i\u0107. Za izaslanika za novinstvo postavljen je ugledni hrvatski novinar Stjepan Mosner. Dr. \u017didovec opozvan je u ljeto 1943. godine. Napu\u0161ta Bugarsku 18. kolovoza, a svoje dojmove o zemlji i Bugarima bri\u017eno ispisuje dvije godine u svome dnevniku. Njegovi zapisi objavljeni su u Zagrebu kolovoza 1944. godine pod nazivom \u201eBugarska danas i kroz stolje\u0107a\u201c. Knjigu dr. Vladimira \u017didovca objavila je Vojna izdava\u010dka ku\u0107a u Bugarskoj 2004. godine.<\/p>\n Novi hrvatski opunomo\u0107eni ministar je dr. Stijepo Peri\u0107, ro\u0111en 1896. godine u Stonu. Zavr\u0161io je pravo u Zagrebu i radio kao odvjetnik u Dubrovniku. Do dolaska u Sofiju, bio je prvi hrvatski opunomo\u0107eni ministar u Rimu. Predao je vjerodajnice premijeru Bogdanu Filovu 2. rujna 1943. godine. Za njegova mandata u hrvatskom izaslanstvu uvedena je du\u017enost \u201esavjetnik izaslanstva\u201c, na koju je postavljen Vlaho Bu\u0161ko, dotada\u0161nji savjetnik Hrvatskoga izaslanstva u Rimu. Novi tajnik Poslanstva tako\u0111er je jedan od slu\u017ebenika u Rimu \u2013 Anton Borozan. Me\u0111utim, ubrzo (studeni 1943.) je dr. Stijepo Peri\u0107 postavljen za ministra vanjskih poslova NDH, a na upra\u017enjeno mjesto u Sofiji dolazi admiral \u0110uro Jak\u010din. Biv\u0161i pomorski \u010dasnik austro-ugarske vojske i hrvatski vojni izaslanik u Berlinu, predao je svoje vjerodajnice 18. sije\u010dnja 1944. godine. Ali samo mjesec dana kasnije, u velja\u010di, admiral Jak\u010din umire u Sofiji. U travnju 1944. na njegovome mjestu postavljen je dr. Nikola Ru\u0161inovi\u0107. Ovaj lije\u010dnik po obrazovanju, tako\u0111er je radio kao savjetnik u izaslanstvu u Rimu. Dr. Nikola Ru\u0161inovi\u0107 napustio je Sofiju 3. rujna 1944. godine. U razdoblju od 27. srpnja 1941. do 7. rujna 1944. godine tajnici u veleposlanstvu su prof. Andrija Fabris (27. srpnja 1941. \u2013 travnja 1942.), prof. Antun Borozan (15. kolovoza 1943. \u2013 13. studenoga 1943.), dr. Ivo \u0160krobot (lipanj 1942. \u2013 srpanj 1943.) i dr. Marijan Ferek (lipanj 1942. \u2013 o\u017eujak 1943.). Izaslanik za konzularna pitanja je dr. Fedor Cicak, izaslanik za novinstvo i kulturu od 1941. do 1944. godine je Stipe Mosner, koji je u razdoblju od 15. kolovoza 1943. do 7. rujna 1944. istodobno i tajnik i vr\u0161itelj du\u017enosti opunomo\u0107enog ministra u odsutnosti poslanika. Osim vojnoga izaslanika Adama Petrovi\u0107a, akreditirani su i pomo\u0107nik vojnoga izaslanika Franjo Keser, privremeni izaslanik za trgova\u010dka pitanja ing. Franjo Ga\u0161parovi\u0107, izaslanik za socijalna pitanja Jozo Bajurin. U hrvatskome poslanstvu u Sofiji od po\u010detka do zatvaranja radilo je tridesetsedam ljudi.<\/p>\n Prvi (i posljednji) bugarski veleposlanik u NDH poznati je bugarski novinar, u to vrijeme ravnatelj Uprave za tisak, Jordan Me\u010dkarov. Ro\u0111en je 1. svibnja u Kjustendilu. Specijalizirao je pravo u Bruxellesu i \u017denevi. Me\u0111utim, inteligentni i talentirani dr. Me\u010dkarov nastavlja svoje obrazovanje \u2013 zavr\u0161ava dramaturgiju u Parizu, te studira novinarstvo u Berlinu od 1921. do 1923. godine. U sustav Ministarstva vanjskih poslova i vjerskih pitanja ulazi 1924. godine kao izaslanik za novinstvo pri Bugarskom poslanstvu u Be\u010du. Godine 1941., 3. lipnja, car Boris III. imenuje ga izvanrednim poslanikom i opunomo\u0107enim ministrom u Zagrebu. Jordan Me\u010dkarov predaje vjerodajnice dr\u017eavnome poglavaru Anti Paveli\u0107u 14. srpnja 1941. godine. Jo\u0161 iste ve\u010deri u Zagrebu se osniva Hrvatsko-bugarsko dru\u0161tvo, u \u010dije upravno tijelo ulaze poznati hrvatski politi\u010dki, znanstveni i kulturni djelatnici \u2013 prof. Ivan Or\u0161ani\u0107, dr. Bla\u017e Juri\u0161i\u0107, dr. Mile Budak, Marko Do\u0161en, dr. Franjo Dujmovi\u0107, prof. dr. Miho Barada, dr. Milan Iv\u0161i\u0107, dr. Stjepan Iv\u0161i\u0107, te bugarski pisac, dramaturg, knji\u017eevni kriti\u010dar i pravnik koji \u017eivi u Zagrebu \u2013 Ilija Milarov i dr.<\/p>\n Osobne kvalitete bugarskoga diplomata dr. Me\u010dkarova, njegova aktivnost i erudicija pridonose brzom aktiviranju bugarsko-hrvatskih odnosa u svim podru\u010djima \u017eivota, a osobito u podru\u010dju kulturnih kontakata. U hrvatskoj prijestolnici gostuju bugarski novinari, pisci, glazbenici (Carski simfonijski orkestar i guda\u010dki kvartet, operni pjeva\u010di Bojka Konstantinova, Stojan Kolarov i dr.). Organiziraju se izlo\u017ebe i tribine, tiska se prvi broj \u010dasopisa \u201eZagreb \u2013 Sofija\u201c, objavljuju se knjige Elina Pelina, Jordana Jovkova, Angela Karalij\u010deva, Stojana Zagor\u010dinova i dr. U Bugarskom poslanstvu koje se nalazilo na zagreba\u010dkom Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a, na broju 12, \u010desti gosti su poznate osobe iz hrvatskoga kulturnog i javnog \u017eivota.<\/p>\n Dana 8. prosinca 1941. godine u Sofiji je potpisan sporazum o kulturnoj suradnji kojim se predvi\u0111a promicanje kulturno-povijesnog naslje\u0111a oba naroda i niz inicijativa na podru\u010dju znanosti, obrazovanja i kulture. Na potpisivanje sti\u017ee slu\u017ebeno hrvatsko izaslanstvo, pod vodstvom ministra vanjskih poslova dr. Mladena Lorkovi\u0107a. Samo oko dva mjeseca kasnije, 25. rujna 1941. u Zagrebu su potpisana tri gospodarska sporazuma \u2013 Sporazum o trgovini, Sporazum o razmjeni roba i Pismo suglasnosti o primjeni Veterinarske konvencije, sklopljene izme\u0111u Bugarske i Jugoslavije 1934. godine do potpisivanja Hrvatsko-bugarskoga veterinarskog sporazuma. Sporazumom o trgovini Bugarska i Hrvatska priznaju me\u0111usobno na\u010delo najpovla\u0161tenije nacije na podru\u010dju trgovine, industrije, plovidbe, te nadle\u017enosti sudbene vlasti (pitanje jurisdikcije) i dr. Izra\u0111en je i projekt o osnivanju Hrvatsko-bugarske trgovinske komore.<\/p>\n Sporazum izme\u0111u Bugarske i NDH o ure\u0111ivanju uzajamne pravne za\u0161tite i sudske pomo\u0107i u podru\u010dju gra\u0111anskog i trgova\u010dkog prava potpisan je 18. velja\u010de 1943. godine u Sofiji. Veze i kontakti izme\u0111u dr\u017eavnih institucija, te bugarskog i hrvatskog naroda svakom sljede\u0107om godinom postaju sve intenzivnije i plodonosnije, \u010demu uveliko pridonose aktivnosti izaslanstava u Sofiji i Zagrebu, kao i osobne aktivnosti dvaju opunomo\u0107enih ministara \u2013 dr. Vladimira \u017didovca u Sofiji i dr. Jordana Me\u010dkarova u Zagrebu. U oba glavna grada \u010desto gostuju kulturni i znanstveni djelatnici, vojni stru\u010dnjaci, sporta\u0161i, gospodarstvenici \u2013 na Plovdivskome sajmu otvoren je hrvatski paviljon, dok Bugarska sudjeluje na Zagreba\u010dkom sajmu; u posjet Zagrebu dolaze izaslanstva bugarskih uzgajiva\u010da peradi i poljoprivrednih zadruga.<\/p>\n Suradnja izme\u0111u Zagreba\u010dkog dr\u017eavnog kazali\u0161ta i Narodnoga teatra u Sofiji vodi do realizacije prvih premijera \u2013 u Sofiji hrvatske drame \u201eOgnji\u0161te\u201c Mile Budaka, a u Zagrebu drame \u201eMajstori\u201c Ra\u010de Stojanova, koju je re\u017eirao vode\u0107i redatelj Zagreba\u010dkog dr\u017eavnog kazali\u0161ta, Branko Gavella. Od 27. srpnja 1943. godine Radio Zagreb zapo\u010deo je emitirati \u201eBugarski radiosat\u201c koji se ure\u0111uje svaki drugi utorak u mjesecu.<\/p>\n Dr. Jordan Me\u010dkarov ostaje na du\u017enosti do 13. rujna 1944. godine. Usprkos poslanoj zapovjedi da napusti Zagreb, on ostaje u hrvatskoj prijestolnici s dijelom osoblja Bugarskoga poslanstva. Krajem svibnja 1945. godine je uhi\u0107en od strane posebnog odjela pri Sto\u017eeru Prve bugarske armije i vra\u0107en u Bugarsku. Narodni sud ga osu\u0111uje na 10 godina zatvora te je poslan u logor. Dr. Jordan Me\u010dkarov umire 11. velja\u010de 1954. godine.<\/p>\n Moglo bi se jo\u0161 mnogo govoriti o zaslugama i postignu\u0107ima diplomatskih predstavni\u0161tava u Sofiji i Zagrebu te o blagotvornom utjecaju ustanovljenih diplomatskih odnosa izme\u0111u dviju dr\u017eava kao bitnom \u010dimbeniku uzajamnom upoznavanju, suradnji i vezama izme\u0111u bugarskog i hrvatskog naroda, usprkos svim te\u0161ko\u0107ama izazvanima ratom koji bijesni Europom.<\/p>\n <\/p>\n (Prevela Ksenija Banovi\u0107)<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n Odlukom Vlade od 19. travnja 1941. godine, Carevina Bugarska je me\u0111u prvim dr\u017eavama koje priznaju Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku. Ovim aktom priznaje se pravo hrvatskoga naroda na samostalnost i utvr\u0111uje se tradicionalno prijateljstvo izme\u0111u dva naroda….<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1559"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2106,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559\/revisions\/2106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}