{"id":1607,"date":"2012-11-09T10:19:13","date_gmt":"2012-11-09T09:19:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1607"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"veliko-trnovo-carobna-i-neopisiva-bajka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/veliko-trnovo-carobna-i-neopisiva-bajka\/","title":{"rendered":"Veliko Trnovo – \u010carobna i neopisiva bajka"},"content":{"rendered":"

Putovanje u minulo vrijeme stare bugarske prijestolnice, simbola Drugog bugarskog carstva, u Carevgrad Trnovo \u2013 Veliko Trnovo!<\/strong><\/p>\n

\"\"
(Foto: Ilina Radeva)<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

I eto \u2013 svjetla na Trgu Cara Ivana Asena polagano se gase i sve tone u zagrljaj utihnule tame. Ispred, na nebu jedva vidljive naziru se konture veli\u010danstvenog brda Carevec, opasanog visokim zidinama i Patrijar\u0161ije, smje\u0161tene na njegovu vrhu. Minuta ti\u0161ine, poslije koje sve\u010dano odjekuju zvona. Gornji dio Patrijar\u0161ije obavija zeleno svjetlo. \u010cuje se \u010dudan fijuk vjetra. Zasviraju misti\u010dni kavali<\/em>. I eto \u2013 po\u010dinje jedno \u010darobno putovanje! Putovanje, okupano zvukom i svjetlima! Putovanje u minulo vrijeme stare bugarske prijestolnice, simbola Drugog bugarskog carstva, u Carevgrad Trnovo \u2013 Veliko Trnovo!<\/p>\n

Utonuli u magiju zvuka i svjetala, odazivamo se jednom minulom svijetu, kad su ove zemlje nastavali njihovi prvi \u017eitelji. Zidovi utvrde svjetle ovdje zeleno, tamo crveno, negdje plavo \u2013 nekada su ovdje \u017eivjeli Tra\u010dani, Slaveni ili Prabugari. Ali evo, sna\u017eno zeleno svjetlo grije cijelo brdo \u2013 godina je 681., i upravo je stvorena mlada bugarska dr\u017eava. Ni\u017eu se vremena mira i ratovanja. Bolni \u017eenski krikovi, obavijeni crvenim svjetlima, pri\u010daju o jo\u0161 jednim te\u0161kim napadima i padu Bugarske pod Bizant. Nedugo zatim po\u010dinje niz ustanaka za oslobo\u0111enje a zavr\u0161avaju pobjedom bra\u0107e Asenovaca, koja zna\u010di po\u010detak Drugog bugarskog carstva.<\/p>\n

\"\"
(Foto: Petja Dimova)<\/figcaption><\/figure>\n

Cijeli Carevec ogrijan je zlatno\u017eutim svjetlima! Utvr\u0111eni Trnovgrad postaje srce nove dr\u017eave. Ali, vrijeme prolazi i dolazi razdoblje kad je carstvo rascjepkano i iznutra razjedinjeno. Pod zvucima \u201eOtkad se, mila moja majko…\u201c i prelijevaju\u0107im, tu crvenim, tu \u017eutim i zelenim bojama ponad brda, shva\u0107amo da se nadvila opasnost i da se poku\u0161avaju zaustaviti osmanske horde. Jao, Trnovgrad se predao. Krvavocrvena svjetla prelijevaju cijelo brdo, a zatim se jedno po jedno gasi i sve tone u mrak. Gajde po\u010dinju tu\u017enu pjesmu \u2013 Bugarska pada pod petstoljetno tursko ropstvo. Ali neslomljivo bugarsko srce nastavlja kucati i potajno \u017eeljeti i smi\u0161ljati svoje izbavljenje. Gorak je pogrom Aprilskog ustanka, ali uskoro u osmansku imperiju nadire ruska vojska, na \u010delu s generalom Gurkom i poma\u017ee da se ostvari tako dugo \u010dekano Oslobo\u0111enje.<\/p>\n

Cijeli ovaj audio-vizualni spektakl nije naprosto jedna dobro ispri\u010dana pri\u010da o pro\u0161losti Trnova (a i cijele Bugarske). Tragovi iz vremena neolitika u prapovijesnom naselju Ka\u010dica, iz tra\u010danskog naselja na brdu Carevec (XIII. st. pr. n. e. ), iz ranobizantskog obrambenog sustava na brdima Trapezica, Carevec i Momina krepost (IV. \u2013 VII st.), slavenskobugarskog naselja iz IX. \u2013 X. st., pokazuju da su ovi doga\u0111aji stvarni, da su se nekada doista dogodili. Sa\u010duvani ostaci utvrde, dvoraca i crkava na Carevecu i Trapezici, crkve \u201eSv. \u010cetrdeset mu\u010denika\u201c, \u201eSv. Petra i Pavla\u201c, \u201eSv. Dimitra\u201c u Asenovoj mahali i dr., nijemi su svjedoci procvata bugarske kulture u vrijeme Drugoga bugarskog carstva i Trnovske umjetni\u010dke i knji\u017eevne \u0161kole. U \u010dast tome razdoblju u povijesti grada podignut je spomenik \u201eAsenovci\u201c \u2013 simbol velike mo\u0107i i uspona srednjovjekovne Bugarske.<\/p>\n

\"\"
(Foto: Petja Dimova)<\/figcaption><\/figure>\n

Dovoljno je pro\u0161etati se ulicom Gurko ili arhitektonsko-etnografskim kompleksom \u201eSamovodska \u010dar\u0161ija\u201c, da bi se osjetio duh minule preporodne atmosfere. Neponovljiva je arhitektura trnovskih preporodnih ku\u0107a, s fasadama od ukrasnih malih cigli i obojenih \u0161tukatura. Ne smijemo propustiti ni izuzetne radove trnovskog majstora Kolje Fi\u010deta \u2013 crkve \u201eSv. \u0106iril i Metod\u201c, \u201eSv. Nilola\u201c, \u201eSv. Marina\u201c, \u201eSv. Konstantin i Elena\u201c, Had\u017ei Nikolin Han, Ku\u0107u s majmunom, zgradu starog turskog konaka (sada Muzej Preporoda i Ustavotvornog sabora). Ku\u0107e poslije Oslobo\u0111enja izgra\u0111ene su pak u stilu zapadnoeuropske renesanse, baroka, secesije, modernizma i romantizma.<\/p>\n

Osim svojim bogatim kulturno-povijesnim naslje\u0111em, Veliko Trnovo o\u010darava i svojom jedinstvenom \u017eivopisno\u0161\u0107u. Rijetko je toliko prirodnih ljepota sabrano na jednome mjestu, a zajedno s \u010dovjekovim utjecajem \u010dine takvo bogatstvo boja i oblika da razgaljuje oko i raduje du\u0161u. Svaki posjetitelj grada do\u017eivljava u\u017eitak od prelijepih pogleda koji se pred njim raskriljuju. I Patrijarh bugarske knji\u017eevnosti, Ivan Vazov, iskazao je svoje odu\u0161evljenje predivnom ljepotom grada:<\/strong><\/p>\n

\u201e<\/em>Slika<\/em> li<\/em>\u010d<\/em>i na san, na <\/em>\u010d<\/em>arobnu i neopisivu bajku. Bo<\/em>\u017e<\/em>e moj, kakvu ljepotu ima ovo Trnovo, ljepotu koja se sad pro<\/em>\u0161<\/em>irila na veliki dio s nekom <\/em>\u010d<\/em>udnom <\/em>\u017e<\/em>ivopisno<\/em>\u0161\u0107<\/em>u, razlila se padinama, uzverala na vrhove, namjestila se ponad vrtoglavih ponora, otklizala do valova rijeke Jantre! A ona, poput veli<\/em>\u010d<\/em>anstvene, od sun<\/em>\u010d<\/em>evih zraka blje<\/em>\u0161<\/em>te<\/em>\u0107<\/em>e zmije, igraju<\/em>\u0107<\/em>i se vijuga od zapada k istoku, od istoka k zapadu, od juga k sjeveru, tu pod nakostrije<\/em>\u0161<\/em>enim stijenama, tamo pod prozorima ku<\/em>\u0107<\/em>a, zalijepljenih jedna uz drugu po padinama, ondje uz zelene poljane Svete gore. Znao li je Asen I., kad je zbog njegovog strate<\/em>\u0161<\/em>kog polo<\/em>\u017e<\/em>aja odabrao Trnovo za prijestolnicu, da si je za prijestolnicu istodobno odabrao i jedno od najoriginalnijih mjesta na svijetu?<\/em>\u201c<\/em><\/p>\n

\"\"
(Foto: Ilina Radeva)<\/figcaption><\/figure>\n

Ali, gle, odnekud dopiru zvuci \u201eMnogaja ljeta\u201c, pa nas vra\u0107aju predstavi koja se odvija na brdu Carevec, gdje je \u010ditava utvrda u raznobojnim svjetlima i laserskim zrakama koje se penju u nebo. Kakva ljepota! Grad je i danas tako \u0161aren \u2013 smje\u0161ten centralno na podru\u010dju Bugarske i na raskri\u017eju puteva, Veliko Trnovo okuplja razne ljude, razli\u010ditih boja, a \u0161areni blagdani i festivali neprekidno djeluju na srce stare prijestolnice da \u017eivi i kuca dalje.<\/p>\n

Veliko Trnovo \u2013 to je grad utonuo u bogato minulo, koji \u017eivi i sad, pogleda uperenog u budu\u0107nost!<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

(Prevela Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Ilina Radeva \u2022<\/p>\n

Putovanje u minulo vrijeme stare bugarske prijestolnice, simbola Drugog bugarskog carstva, u Carevgrad Trnovo \u2013 Veliko Trnovo!<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1607"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1607"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1607\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2097,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1607\/revisions\/2097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}