{"id":1618,"date":"2012-11-08T10:36:29","date_gmt":"2012-11-08T09:36:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1618"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"ja-sam-levski-evo-me-tu-sam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/ja-sam-levski-evo-me-tu-sam\/","title":{"rendered":"“Ja sam Levski! Evo me, tu sam!”"},"content":{"rendered":"

O Vasilu Levskom ispisano je na tisu\u0107e uzvi\u0161enih rije\u010di, na tisu\u0107e stranica sa zahvalama, tisu\u0107e uzbudljivih napisa. Njegove podvige veli\u010da 150 spomenika u Bugarskoj i izvan njenih granica. Njegovim imenom nazivani su gradovi, ulice, knji\u017enice i \u0161kole, primjerice, bugarske \u0161kole u Valenciji, Ki\u0161injevu, Las Vegasu, Londonu, Parizu i San Dijegu. Planinski vrh Levski na planini Balkan, vrh Levski i hrid Levski na otoku Livingstone kr\u0161teni su po njemu. Tako treba i biti! Jer je on, Levski, Vasil Ivanov Kun\u010dev, Apostol Slobode, Djakona<\/em>, najsvjetlija, naj\u010distija, najsna\u017enija osoba koju vole ba\u0161 svi Bugari.<\/strong><\/p>\n

\"\"Izniman domoljub, hrabar, inteligentan, pronicljiv, mudar, iskren i predan bio je ovaj bugarski preporoditelj, ideolog i organizator bugarske narodne revolucije. Uz ove sna\u017ene kvalitete, on je bio i veoma, veoma skroman \u010dovjek. Danas, povodom 175. obljetnice ro\u0111enja Vasila Levskog, \u017eeljela bih da se, skromno, bez pretjeranog mno\u0161tva velikih rije\u010di, bez patetike i uljep\u0161avanja, nakratko prisjetimo njegove biografije i njegovih djela, koja su dovela do Oslobo\u0111enja Bugarske od turskoga ropstva.<\/p>\n

Vasil Levski ro\u0111en je 18. srpnja 1837. g. u gradu Karlovu. Kad je imao 14 godina umro mu je otac i tada napu\u0161ta \u0161kolu i po\u010dinje u\u010diti za abad\u017eiju <\/em>\u2013 kroja\u010da i trgovca selja\u010dkom odje\u0107om. Kasnije se pridru\u017euje svom ujaku u Hilandarskom manastiru i priprema za sve\u0107eni\u010dki poziv. Istodobno nastavlja i sa svojim obrazovanjem. U 21. godini postaje sve\u0107enikom, a nakon godinu dana zare\u0111en je za pomo\u0107nog \u0111akona. Levski je izvrsno govorio nekoliko jezika \u2013 turski, gr\u010dki i armenski, koji su mu uvelike koristili u njegovom revolucionarnom djelovanju.<\/p>\n

Poslije tri godine, 1863., Levski odlazi u Srbiju i priklju\u010duje se Prvoj bugarskoj legiji G. S. Rakovskog. Tu prihva\u0107a ideju o potrebi uspostavljanja manjih postrojbi, \u010deta, pomo\u0107u kojih \u0107e se organizirati osloba\u0111anje bugarskog naroda, i ulazi u takvu postrojbu Djeda Ilje Vojvode.<\/p>\n

U prolje\u0107e 1864. g. Levski odbacuje san o sve\u0107eni\u010dkom pozivu. Skratio je svoju dugu kosu i nekoliko godina u\u010diteljevao u porobljenoj Bugarskoj. Kao u\u010ditelj, uz sjeme znanja, Apostol Slobode sijao je i sjeme budu\u0107eg svenarodnog bunta \u2013 \u0161irio je revolucionarnu propagandu i organizirao domoljubne dru\u017eine za budu\u0107i ustanak. Njegov je san bio \u010dista i sveta republika, <\/em>u kojoj \u0107e svi biti ravnopravni, neovisno o svojoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.<\/p>\n

Godine 1866., Vasil Levski prelazi na rumunjsko podru\u010dje, gdje se povezuje s bugarskom revolucionarnom emigracijom. Bio je odabran za stjegono\u0161u u \u010deti Panajota Hitova, s kojom se 1867. g. prebacuje u Bugarsku. Pro\u0161ao je te\u017eak i razo\u010daravaju\u0107i pohod takvih postrojbi na Balkanu i oti\u0161ao u Srbiju. Priklju\u010duje se Drugoj bugarskoj legiji. Poslije njenog raspada, 1868. g., Apostol je obolio i dva mjeseca proveo u selu Zaj\u010dar. Bilo je to vrijeme za pogled unatrag. Levski je razmi\u0161ljao o prije\u0111enome putu. Odbacuje taktiku o postrojbama i \u010dvrsto odlu\u010duje da je potreban nov put za svaljivanje stoljetnog jarma. Djakonov<\/em> zaklju\u010dak je bio da je potrebno organizirati i osnovati revolucionarnu organizaciju u njedrima samog naroda. U pismu Panajotu Hitovu iznio je svoje ideje kako se Bugari mogu osloboditi samo uz unutarnju revolucionarnu pripremu, a ne djelovanjem snaga izvan zemlje. \u201eAko \u0107u polu\u010diti uspjeh, bit \u0107e to uspjeh cijelog naroda, a ako izgubim, izgubit \u0107u samo ja\u201c. \u2013 <\/em>proro\u010danske su Apostolove rije\u010di u tom pismu.<\/p>\n

Levski je oti\u0161ao u Bukure\u0161t kako bi uvjerio revolucionarnu emigraciju u ideju o unutarnjem buntu. Dvaput je iz tog razloga napu\u0161tao bugarske zemlje \u2013 prvi put da bi analizirao uvjete i mogu\u0107nosti za unutarnju revolucionarnu djelatnost, a drugi put da bi postavio temelje za stvaranje unutarnje revolucionarne organizacije. Apostol Slobode htio je uvjeriti bugarsku politi\u010dku emigraciju da sredi\u0161te pripreme predstoje\u0107eg ustanka mora biti u porobljenoj domovini, da Bugari moraju ra\u010dunati na vlastite snage a ne na pomo\u0107 izvana, da se mora odlu\u010dno prekinuti s nepromi\u0161ljenim kombinacijama s balkanskim dr\u017eavama. Bugarska politi\u010dka emigracija se oslanjala na tu\u0111u pomo\u0107, i iako su bili svjesni da je potrebno narod pripremiti, smatrali su da se revolucionarni pokret mora voditi izvan zemlje.<\/p>\n

Razo\u010daran emigracijom, u svibnju 1870.g. Levski se vra\u0107a u Bugarsku i bavi se nadogradnjom komitetske mre\u017ee. Putovao je zemljom i organizirao tajne komitete. Do kraja 1871. g. uspio je osnovati gustu mre\u017eu revolucionarnih komiteta, objedinjenih u Unutarnju revolucionarnu organizaciju \u2013 \u0412\u044a\u0442\u0440\u0435\u0448\u043d\u0430 \u0440\u0435\u0432\u043e\u043b\u044e\u0446\u0438\u043e\u043d\u043d\u0430 \u043e\u0440\u0433\u0430\u043d\u0438\u0437\u0430\u0446\u0438\u044f \u2013 VRO. Ona je kasnije postala temelj organizatorima Aprilskog ustanka. Komiteti su izme\u0111u sebe bili usko povezani i veoma aktivni \u2013 privla\u010dili su simpatizere, prikupljali novac i kupovali oru\u017eje. VRO je bila jedina realna snaga, sposobna da na dnevni red stavi bugarski nacionalni interes.<\/p>\n

Godine 1872., 27. prosinca, me\u0111utim, u sklopu duge istrage poslije uhi\u0107enja Dimitra Ob\u0161tija (jednog od pomo\u0107nika Levskoga, kojeg mu je poslao Bugarski revolucionarni komitet), u selo Kakrinsko Han\u010de (kod grada Love\u010da) do\u0161li su policajci kako bi uhitili Vasila Levskog. Ve\u0107ina povjesni\u010dara smatra da turska policija nije znala koga je zarobila. Shvatili su to tek kad su Djakona <\/em>doveli u Trnovo. Nakon toga su ga u konvoju s 20 policajaca odvezli u Sofiju. Sve do posljednjega \u010dasa Levski se nadao da \u0107e ga njegovi istomi\u0161ljenici poku\u0161ati osloboditi.<\/p>\n

Levskome se u Sofiji sudilo, a sud ga je osudio na smrt vje\u0161anjem. Godine 1873., 18 velja\u010de, u neposrednoj blizini Sofije presuda je i izvr\u0161ena \u2013 vje\u0161ala su bila na mjestu gdje se danas nalazi spomenik bugarskom Apostolu.<\/p>\n

O, vje\u0161alo slavno! Osvjetlila te<\/em><\/p>\n

smrt heroja. Sveto ti si.<\/em><\/p>\n

(Iz ode “Vasil Levski” Ivana Vazova)<\/p>\n

(Prevela Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Maria Ivanova \u2022<\/p>\n

O Vasilu Levskom ispisano je na tisu\u0107e uzvi\u0161enih rije\u010di, na tisu\u0107e stranica sa zahvalama, tisu\u0107e uzbudljivih napisa<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1618"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1618"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2099,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1618\/revisions\/2099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}