{"id":1696,"date":"2012-12-08T11:32:29","date_gmt":"2012-12-08T10:32:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1696"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"povijest-slavjanoblgarska-cetvrt-tisucljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/povijest-slavjanoblgarska-cetvrt-tisucljeca\/","title":{"rendered":"“Povijest slavjanob’lgarska” \u2013 \u010detvrt tisu\u0107lje\u0107a"},"content":{"rendered":"

Godine 1762. \u2013 to\u010dno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, sve\u0107enik sa Svete Gore, Atosa, zavr\u0161ava svoju knjigu \u201ePovijest slavjanob’lgarska\u201c.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Domoljubno nadahnu\u0107e je njezina najistaknutija osobina. Otac Paisij u svom tekstu navodi: \u201eSilno sam zavolio bugarske ljude i domovinu i ulo\u017eio sam veliki trud da bih iz razli\u010ditih knjiga i povijesti uspio prikupiti i objediniti povijest bugarskog naroda u ovoj mojoj knji\u017eici za va\u0161u korist i pohvalu. Napisao sam je za vas koji volite svoj narod i bugarsku domovinu i volite znati o svome narodu i jeziku.\u201c <\/i><\/p>\n

Krajem XVIII. st. bugarski narod ve\u0107 \u010detiri stolje\u0107a li\u0161en je svoje dr\u017eave, aristokracije i crkvene hijerarhije. Politi\u010dki ga je ugnjetavala osmanska vlast, a duhovno \u2013 helenizirana Carigradska patrijar\u0161ija. U toj mra\u010dnoj epohi, redovnik Paisij drznuo se uzdignuti prizivanje sje\u0107anja na herojsku pro\u0161lost i podijeliti svoje divljenje prema ljepoti i snazi rodnog jezika, kako bi probudio osje\u0107aj nacionalnog dostojanstva u svoje bra\u0107e Bugara. \u201eO nerazumni narode! Za\u0161to se srami\u0161 zvati Bugarinom i ne \u010dita\u0161 i ne govori\u0161 svojim jezikom… Od svog slavenskog roda najslavniji su bili Bugari, prvi su se zvali carevima, prvi su imali patrijarha, prvi su se krstili, vladali su mnogim zemljama… i prvi slavenski sveci zasjali su iz bugarskog roda i jezika.\u201c <\/i><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Uz domoljublje, druga bitna osobina \u201eove knji\u017eice\u201c je \u0161to je u cijelosti napisana po na\u010delima racionalizma, svojstvenog razdoblju Prosvjetiteljstva. <\/b>Misao vodilja cijelog djela je \u201e\u010ditaj da bi znao\u201c. \u010cesto se ponavljaju rije\u010di razum, znanje, istina, mudrost, u\u010denje, knji\u017eevne vje\u0161tine. <\/i><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pjesnik Ivan Vazov<\/strong> ovako procjenjuje spoznajnu vrijednost knjige:<\/p>\n

\u201eOna je otkrivenje, Bo\u017eja blagodat – <\/i><\/p>\n

mladog \u010dini mudrim, a starog \u2013 mladim, <\/i><\/p>\n

tko je pro\u010dita ne\u0107e se kajati,<\/i><\/p>\n

tko zna nju, mnogo \u0107e znati\u201c. <\/i><\/p><\/blockquote>\n

Hrabri Paisijev poziv nai\u0161ao je na \u0161iroki odjek. Knjigu, napisanu s mnogo ljubavi prema bugarskom narodu, silno je zauzvrat volio i on. Poznato je oko 60 njezinih prijepisa, a vjerojatno ih je bilo i vi\u0161e. Rije\u010d redovnika sa Svete gore oblikovala je ideje generacija prosvije\u0107enih Bugara. Izniman je doprinos njegova truda u izgradnji bugarske nacije. Jo\u0161 1871. g. profesor Marin Drinov povezuje zbirku \u201ePovijesti slavjanob’lgarske\u201c s po\u010detkom bugarskog Preporoda. Usprkos djelomi\u010dnih promjena, ova je teza zadr\u017eala svoje mjesto u povijesnim prikazima Bugara. Mala knji\u017eica svetogorskog sve\u0107enika s razlogom se smatra zorom nove epohe, u kojoj Bugari stvaraju svoju modernu naciju, obrazovni sustav i slobodnu dr\u017eavu.<\/p>\n

 <\/p>\n

* *<\/p>\n

 <\/p>\n

U \u201ePovijesti slavjanob’lgarskoj\u201c \u010ditatelj mo\u017ee prona\u0107i i \u201ehrvatsku vezu\u201c. Potra\u017eio sam je na tri mjesta \u2013 u knji\u017eevnosti, u osnovama na kojima je napisana \u201ePovijest slavjanob’lgarska\u201c; u slavenskoj ideji, koja je ispunjava; u po\u0161tovanju koje su bugarski katolici ukazivali djelu.<\/p>\n

Paisij Hilendarski pi\u0161e da je koristio mnoge podatke iz knjige \u201enekog Mavrubira, Latinjanina\u201c. Bugarin naziva Mavrubirom benediktinskog sve\u0107enika Mavra Orbinija, ro\u0111enog u Dubrovniku. <\/b>Orbinijeva knjiga \u201eKraljevstvo Slavena\u201c isti\u010de pro\u0161lost samo Ju\u017enih Slavena.<\/p>\n

Ideja o slavenskoj zajednici prisutna je u sve\u0107enikovoj \u010ditavoj knjizi, a da su Bugari Slaveni, dosljedno se navodi. Dovoljno je osvrnuti se na sam naslov knjige ili na tvrdnju u njoj, da su se zbog \u201erijeke Bolge oni Slaveni nazivali Bugarima\u201c <\/i>(pod Bolgom misli na Volgu). Bugarski jezik se hvali upravo kao jedan od slavenskih jezika.<\/p>\n

Zanimljiv detalj je odnos spram katolika i njihovog prihva\u0107anja knjige. Povijesni razotkrivaju\u0107i patos usmjeren je, prije svega na asimilatorska nastojanja Grka i protiv turskog nasilja, a ne protiv sljedbenika Pape. Za Paisija je klju\u010dno nacionalno, a ne vjersko razlikovanje. Nadahnuto djelo pravoslavnoga sve\u0107enika u\u017eivalo je veliko zanimanje kod Bugara-katolika na podru\u010dju Plovdiva u preporodno vrijeme. Dokaz tomu je nekoliko primjeraka koje su prepisali predstavnici ove zajednice, a koji se danas \u010duvaju u Nacionalnoj knji\u017enici u Sofiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

* *<\/p>\n

 <\/p>\n

Ove godine obilje\u017eavamo 100 godina od pobjedonosnog Balkanskog rata kojim su oslobo\u0111ena bugarska podru\u010dja u Makedoniji, Rodopima i Strand\u017ei. Ali, jednako tako trebamo se s velikim uva\u017eavanjem prisjetiti odlu\u010dnih pobjeda bez prolivene krvi koje je \u201ePovijest slavjanob’lgarska\u201c izvojevala u osloba\u0111anju bugarskog duha, u ime nacionalnog i ljudskog dostojanstva, bugarske slobode i prosvje\u0107enoga uma.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Dr. Ljubomir Georgiev \u2022<\/p>\n

Godine 1762. \u2013 to\u010dno prije 250 godina, Paisij Hilendarski, sve\u0107enik sa Svete Gore, Atosa, zavr\u0161ava svoju knjigu \u201ePovijest slavjanob’lgarska\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1696"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1696"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2096,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1696\/revisions\/2096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}