{"id":1711,"date":"2013-09-21T15:00:21","date_gmt":"2013-09-21T13:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1711"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"130-obljetnica-rodenja-slikara-vladimira-dimitrova-majstora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/130-obljetnica-rodenja-slikara-vladimira-dimitrova-majstora\/","title":{"rendered":"130. obljetnica ro\u0111enja slikara Vladimira Dimitrova – Majstora"},"content":{"rendered":"

Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred o\u010dima mi je uvijek lelujavo, zrelo, \u017euto klasje p\u0161enice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim no\u0161njama. Sje\u0107am se i jedne od \u010ditanki u osnovnoj \u0161koli, na \u010dijim koricama je bio dio Majstorove slike \u201eDjevojka s jabukama\u201c. Sva ova moja sje\u0107anja zna\u010de samo jedno: Bugarska…<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Vladimir Dimitrov-Majstor<\/strong> (Vladimir Dimitrov Poppetrov) ro\u0111en je 1. velja\u010de 1882. g., u selu Frolo\u0161, u kotaru Kjustendil, u jugozapadnoj Bugarskoj. Godine 1889. obitelj se seli u Kjustendil, gdje Vladimir zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu i gimnaziju. Poslije 1895. g. promijenio je nekoliko zanimanja, neko vrijeme radi kao \u0161egrt li\u010dilac i kao \u010dinovnik na Okru\u017enome sudu.<\/p>\n

Godine 1903., 11. svibnja, Vladimir Dimitrov izla\u017ee na svojoj prvoj samostalnoj izlo\u017ebi. Od te izlo\u017ebe dobio je i neka sredstva, a uz njih sredstva su prikupili i njegovi sugra\u0111ani te mu tako pomogli za odlazak u Sofiju. U Sofiji se, kao izvrstan u\u010denik, upisao na Dr\u017eavnu slikarsku \u0161kolu (danas Nacionalnu akademiju umjetnosti).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010dio je od niza istaknutih bugarskih i stranih umjetnika, me\u0111u kojima su slikari Anton Mitov (ove godine u Bugarskoj je obilje\u017eena 150. obljetnica njegova ro\u0111enja), Petko Klisurov, koji je slikarstvo diplomirao na Kraljevskoj akademiji u Firenzi, prof. Ivan M’rkvi\u010dka, utemeljitelj bugarskog kiparstva \u017deko Spiridonov, koji je diplomirao na Umjetni\u010dkoj akademiji u Muenchenu. Za vrijeme studiranja, Vladimir Dimitrov posjetio je Odesu, Moskvu, Peterburg, Carigrad (1908. g.) i Veneciju (1909. g.). Zbog njegova iznimnog talenta, njegovi kolege studenti zvali su ga Majstor. Slikarstvo je s odli\u010dnim uspjehom zavr\u0161io 1910. g. Potom je predavao krasnopis i gimnastiku na Trgova\u010dkoj akademiji u Svi\u0161tovu (1911. \u2013 1918. g.). Nastavni\u010dki rad prekidao je dva puta \u2013 kad je kao vojni slikar uklju\u010den u Rilsku diviziju i sudjelovao u Balkanskom (1912. \u2013 1913. g.) i Prvom svjetskom ratu. Na boji\u0161nici je crtao svoje prve grafike u tu\u0161u, tu su nastale i njegove kompozicije \u201eRanjeni\u201c, \u201ePo Bjelasici\u201c, \u201eNa boji\u0161tu na rijeci Strumi\u201c, \u201eU Skopju 1916. g.\u201c, \u201eInvalidi\u201c i druge.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Poslije svog vojnog slu\u017ebovanja, Vladimir Dimitrov-Majstor sta\u017eirao je kao u\u010ditelj na Tre\u0107oj mu\u0161koj gimnaziji u Sofiji, ali brzo daje otkaz i vra\u0107a se u Kjustendilski kraj. Upravo se ovdje potvr\u0111uje kao osebujan umjetnik-realist koji koristi svijetle, izra\u017eajne boje i stvara niz slika posve\u0107enih \u017eivotu na bugarskom selu (ciklus \u201e\u017detva\u201c). Slike su bile izlo\u017eene 1922. g., u Sofiji, u jednoj od tada najva\u017enijih galerija \u2013 \u201eManje\u017eu\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

U Italiji sudjeluje, 1923. g., na godi\u0161njoj izlo\u017ebi rimskih slikara, gdje se upoznaje s ameri\u010dkim kolekcionarom Johnom Craneom. Kolekcionar otkupljuje ve\u0107inu djela bugarskog umjetnika i s njime dogovara da \u0107e mu otkupiti sve slike koje \u0107e naslikati sljede\u0107e \u010detiri godine. Tako je Majstorova umjetnost postala poznata i izvan Europe.<\/p>\n

Ujesen 1924. g., na poziv svog prijatelja Andona Bija\u010deva, Vladimir Dimitrov nastanjuje se u kjustendilskom selu \u0160i\u0161kovci. Tu pronalazi teme i sadr\u017eaje o kojima je ma\u0161tao. Me\u0111u seljanima i pejza\u017eima u tom \u017eivopisnom selu otkriva ne samo harmoniju i duboku povezanost \u010dovjeka i prirode, nego i duhovnu ljepotu bugarskog \u010dovjeka. Ve\u0107inu svojih slika stvara na otvorenom prostoru \u2013 me\u0111u \u017eitnim poljima, u vo\u0107njacima, na livadama. Istodobno sudjeluje samostalno ili na zajedni\u010dkim izlo\u017ebama u Sofiji i drugim bugarskim gradovima. Njegove slike \u201eDjevojke\u201c (oko 1925. \u2013 1935. g.), \u201eDjevojke-sestre iz sela Divlja, Radomirsko\u201c (oko 1928. \u2013 1930. g.), \u201eCvjetnica\u201c i \u201eObitelj\u201c (oko 1928. g.) \u201eDjevojka iz Kjustendilskog\u201c, \u201e\u017detelica\u201c i \u201eDjevojka s jabukama\u201c (1930. \u2013 1935.), \u201e\u017detelica iz sela \u0160i\u0161kovci\u201c (1935.), \u201e\u017deteoci objeduju\u201c, \u201eKopa\u010dice\u201c i \u201eSeoska djevojka me\u0111u makovima\u201c (1935. \u2013 1938. g.) spadaju u klasiku bugarskog slikarstva. Sudjelovao je na Svjetskoj izlo\u017ebi u New Yorku, 1940. g., gdje je nagra\u0111en bron\u010danom medaljom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Za Majstorove slikarske poteze karakteristi\u010dni su naizmjeni\u010dni topli i hladni premazi, stilizacija narodnih no\u0161nji, nagla\u0161avanje nekih elemenata na slikama kao \u0161to su djevoja\u010dke o\u010di ili pozadina. Figura \u017eene na njegovim radovima je privla\u010dna, elegantna i skladna, a mu\u0161karac je utjelovljenje mudrosti.<\/p>\n

U godinama do kraja Drugoga svjetskoga rata, Vladimir Dimitrov posjetio je niz inozemnih gradova, me\u0111u kojima su Pariz, London, Munchen, Be\u010d, Bruxelles, Dresden, New York, Istanbul, Sirakuza, Rim. Njegove slike bile su na izlo\u017ebama u Italiji, SAD-u, Njema\u010dkoj, \u010ce\u0161koj, Rusiji, Indiji, Kini, Poljskoj, Rumunjskoj, Belgiji i drugdje.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

U \u0160i\u0161kovcima je Majstor \u017eivio do 1948. g., a slijede\u0107ih dvanaest godina u Sofiji. Godine 1952. dobiva orden \u201e\u0106iril i Metod\u201c \u2013 I. stupanj i zvanje \u201eNarodni umjetnik\u201c. Njegova posljednja izlo\u017eba bila je zajedni\u010dka izlo\u017eba s Cankom Lavrenovim, 1958. g. u Beogradu.<\/p>\n

Umro je 29. rujna 1960. g. u Sofiji. Za \u017eivota bio je priznat kao jedan od najva\u017enijih umjetnika bugarske likovne umjetnosti, a u narodu prihva\u0107en kao jedan od kreativnih simbola nacije. Unesco je 1982. godine odlu\u010dio da se 100. obljetnica ro\u0111enja Vladimira Dimitrova-Majstora me\u0111unarodno obilje\u017ei \u2013 \u0161to je \u010din kojim se priznaju njegove zasluge i u svjetskoj umjetnosti 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n

Kad netko spomene ime velikog bugarskog slikara Vladimira Dimitrova-Majstora, pred o\u010dima mi je uvijek lelujavo, zrelo, \u017euto klasje p\u0161enice. Ili vidim povijene grane, prepune crvenih jabuka. Ili mi se osmjehuju lijepe mlade Bugarke u narodnim no\u0161njama.<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1711"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2072,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711\/revisions\/2072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}