{"id":1738,"date":"2012-12-18T10:50:28","date_gmt":"2012-12-18T09:50:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1738"},"modified":"2022-04-15T15:40:18","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:18","slug":"patrijarsijska-katedrala-sv-aleksandar-nevski-100-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/patrijarsijska-katedrala-sv-aleksandar-nevski-100-godina\/","title":{"rendered":"Patrijar\u0161ijska katedrala \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c, 100 godina"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1739\" style=\"margin-top: 10px; margin-bottom: 10px;\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/buh_alnev_01.jpg\" alt=\"\" width=\"475\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/buh_alnev_01.jpg 475w, https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/buh_alnev_01-300x142.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><\/p>\n<p><i>29. listopada 2012. g., Sofija <\/i><\/p>\n<p>U jesensko jutro, sredi\u0161tem Sofije te\u0161ko je odzvanjao zvuk crkvenog sve\u010danog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture \u201e Sv. Aleksandar Nevski\u201c. Njegov je veli\u010danstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada \u2013 Sofijskog sveu\u010dili\u0161ta, Nacionalne knji\u017enice, Umjetni\u010dke akademije. Uslijedio je trenutak ti\u0161ine, a potom, poput ushi\u0107ene jeke zapjeva\u0161e najmanja zvona hrama. Pridru\u017euju im se i ona srednja, a na samome kraju uklju\u010dila su se i dva najte\u017ea crkvena zvona. Bila je to sve\u010dana zvonjava prije svete liturgije povodom stote obljetnice patrijar\u0161ijske katedrale \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c \u2013 simbola Sofije i Bugarske, i jedne od najveli\u010danstvenijih gra\u0111evina na Balkanskom poluotoku.<\/p>\n<p>\u010cini se kao da zlatne kupole hrama vi\u0161e blije\u0161te nego ina\u010de. Pozla\u0107ene i bakrene, povr\u0161ine od \u010dak 4000 m\u00b2, najupe\u010datljivije su obilje\u017eje ovog spomenika. Zaobljene i mekih linija, kupole pravoslavnih hramova nalikuju aureoloma svetaca na ikonama i izra\u017eavaju onu dobrotu i blagost koje su emanacija pravoslavlja. Zlato na zlatnim kupolama hrama-spomenika stvara sugestiju bo\u017eanskoga sjaja a time istodobno i veli\u010da velike podvige zemaljskih heroja \u2013 cara Aleksandra II., kojeg Bugari zovu Carem Osloboditeljem, \u010diji je za\u0161titnik bio sv. Aleksandar Nevski, i onih 200 000 ruskih vojnika, poginulih za oslobo\u0111enje Bugara od turskoga jarma.<\/p>\n<p>Upravo je u znak svenarodnog priznanja ruskim osloboditeljima, a prema prijedlogu Petka Karavelova, i izgra\u0111en ovaj hram-spomenik kulture. Arhitektonski projekt napravio je poznati ruski arhitekt, profesor Sanktpeterbur\u0161ke umjetni\u010dke akademije Aleksandar Pomercanev. Za mjesto na kojem \u0107e se nalaziti crkva odabrana je najvi\u0161a to\u010dka unutar tada\u0161nje Sofije, dio nekropole anti\u010dke Serdice. Kamen-temeljac monumentalnog hrama postavljen je 3. o\u017eujka (19. velja\u010de prema starom kalendaru) 1882. godine, a povodom \u010detvrte obljetnice potpisivanja Sanstefanskog mirovnog sporazuma. U temelje je ugra\u0111ena metalna kutija s imenima \u010dlanova vlade. Izgradnja hrama zavr\u0161ena je 1912. g., a zvona su se u prijestolnici po prvi puta oglasila 13. o\u017eujka 1913. g., kako bi objavila bugarsku pobjedu kod Edirnea (Odrina).<\/p>\n<p>Arhitektonski, hram-spomenik \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c je impresivna petobrodna bazilika, prete\u017eito neobizantskog stila s ruskim i bugarskim stilskim elementima. U ovu prostranu crkvu stane oko 5000 ljudi. Jasno nagla\u0161ena sredi\u0161nja kupola visoka je 45m, a oko njezina kruga tankim zlatnim slovima ispisan je \u201eO\u010de na\u0161\u201c. Unutra\u0161njost hrama uzdu\u017eno je podijeljena na tri dijela \u2013 prepratom s dvije kapele, sredi\u0161njim, petobrodnim dijelom s dvije natkrite galerije, i oltarom s tri trona. Srednji je posve\u0107en sv. Aleksandru Nevskom, ju\u017eni \u2013 sv. Caru Borisu I. Krstitelju, a sjeverni \u2013 Svetoj bra\u0107i, \u0106irilu i Metodu.<\/p>\n<p>Zvonik hrama visok je oko 53m. Do dvanaest zvona, ukupne te\u017eine od 23 tone i napravljenih u Moskvi, vodi 220 zavojitih stepenica. Njima se ve\u0107 30 godina uzastopno \u2013 povodom blagdana ili \u017ealosti \u2013 jednom prije liturgije i drugi put poslije nje \u2013 penje 83-godi\u0161nja Marija Z&#8217;bova \u2013 kr\u0161\u0107anka velike vjere, dobrote i ljubavi u svom srcu.<\/p>\n<p>U podrumu crkve nalazi se kripta. Bila je zami\u0161ljena kao grobnica, a od 1965. g. je muzej srednjovjekovne i anti\u010dke umjetnosti u sklopu Nacionalne umjetni\u010dke galerije. U njoj se mogu vidjeti neke od najljep\u0161ih bugarskih ikona i fresaka iz razdoblja od XII. do XIX. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Vanjski zidovi hrama-spomenika kulture \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c oblo\u017eeni su bijelim kamenom iz Vra\u010de, koji su na granitnom postamentu, visokom 1,4 m. Na zapadnoj fasadi, na visini od 30m, ugra\u0111ena je, kao mozaik, ikona za\u0161titnika hrama, sv. Aleksandra Nevskog, a s obje strane glavnog ulaza stoje dvije mramorne spomen-plo\u010de, s tekstom: \u201eZa ovjekovje\u010denje bratske ljubavi i duboke zahvalnosti ruskom narodu zbog Oslobo\u0111enja Bugarske 1878. g.\u201c.<\/p>\n<p>Te\u0161ka crkvena rezbarena vrata, napravljena od slavonskoga hrasta i ukra\u0161ena rozetama u obliku kri\u017ea, odijeljuju vanjski svijet od unutra\u0161njosti hrama. Neopisiva je rasko\u0161 koja se otkriva o\u010dima kad se prekora\u010di prag. Neopisiv je nezemaljski zvuk crkvenog zbora, i osje\u0107aj spokoja, blagosti, smirenosti pred Bo\u017ejom uzvi\u0161eno\u0161\u0107u. Bogati svije\u0107njaci, napravljeni u Muenchenu, skupi materijali iz cijeloga svijeta \u2013 talijanski mramor, brazilski oniks, alabaster, mozaici savr\u0161ene preciznosti bugarskih majstora, samo su neki od detalja crkve. Neopisivi su i najdragocjeniji dragulji hrama \u2013 njegove izuzetne ikone, radovi ruskih, bugarskih, \u010de\u0161kih i slova\u010dkih umjetnika. U hramu su 82 ikone u ulju i 273 freske u temperi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i>6. studenoga 2012., Sofija<\/i><\/p>\n<p>I tog se jutra centrom Sofije pronijela zvonjava zvona hrama, spomenika kulture, no, bila je to tu\u017ena zvonjava&#8230; Zvona su oglasila smrt bugarskog patrijarha Maksima. Poglavar bugarske pravoslavne crkve umro je poslije kratke bolesti u 98. godini. Patrijarh Maksim bio je na \u010delu Bugarske crkve 41 godinu. Ljudi koji su se u crkvi poklonili njegovim ovozemnim ostacima, opisivali su ga kao zaslu\u017enog, iznimno blagog i nadasve mudrog \u010dovjeka. Po\u010divao u miru!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i>27. studenoga 2012. g., Sofija<\/i><\/p>\n<p>U hladno zimsko jutro u blizini katedrale, spomenika kulture \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c \u010duje se samo svakodnevna gradska vreva. Danas su zvona utihnula. Nebo je sivo, trg je siv&#8230; A izme\u0111u njih \u2013 kao izme\u0111u neba i zemlje i istodobno kao znak razlikovanja svjetovnog od duhovnog \u2013 uzvisuje se hram. Njegove kupole, prekrivene bakrom i zlatom, natje\u010du se s Vito\u0161om, a planina se natje\u010de s vje\u010dno\u0161\u0107u&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: Maria Ivanova \u2022<\/p>\n<p>U jesensko jutro, sredi\u0161tem Sofije te\u0161ko je odzvanjao zvuk crkvenog sve\u010danog zvona. Bilo je to veliko zvono crkve, spomenika kulture \u201e Sv. Aleksandar Nevski\u201c. Njegov je veli\u010danstveni zvuk nekoliko minuta lebdio ponad ljudi, automobila i okolnih zgrada-simbola grada \u2013 Sofijskog sveu\u010dili\u0161ta, Nacionalne knji\u017enice, Umjetni\u010dke akademije&#8230; <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1738"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1738"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1738\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2094,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1738\/revisions\/2094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}