{"id":1804,"date":"2013-11-03T11:20:09","date_gmt":"2013-11-03T10:20:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1804"},"modified":"2022-04-15T15:40:17","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:17","slug":"carolija-bugarskih-narodnih-nosnji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/carolija-bugarskih-narodnih-nosnji\/","title":{"rendered":"\u010carolija bugarskih narodnih no\u0161nji, I dio"},"content":{"rendered":"

No\u0161nje starih Bugara… \u0160to one zna\u010de nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti prona\u0111eni u staroj bakinoj \u0161krinji. Za druge \u2013 uspomena i \u010dar iz jednog pro\u0161log vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Za znanstvenika, prou\u010davatelja narodne kulture i umjetnosti, no\u0161nje su slo\u017een sustav znakova koji odre\u0111uju mjesto i ulogu \u010dovjeka u dru\u0161tvu; oznaka spola, uzrasta, obiteljske i rodne pripadnosti. Za umjetnika no\u0161nje su nadahnu\u0107e, proisteklo iz prekrasnih kombinacija boja i oblika; nadahnu\u0107e pretvoreno u minijature, freske, slike… Za \u010dovjeka koji se bavi modnim dizajnom, no\u0161nje su poput izvora \u017eive vode, iz kojeg crpi ideje za krojeve, kompozicije, ukrase za suvremenu odje\u0107u. Za stranca \u2013 putnika po bugarskim zemljama od XV. stolje\u0107a nadalje, sve do dana\u0161njih posjetitelja muzeja i smotri folklora, no\u0161nja budi ushit svojom ljepotom i rasko\u0161i. Predstavnici modernog industrijskog svijeta impresionirani su ru\u010dnom izradom ove bugarske odje\u0107e. Pre\u0111a konca, tkanje platna, krojenje i \u0161ivanje odje\u0107e, bojenje konca i bogati vezeni ukrasi, sve je to rad bugarske \u017eene.<\/p>\n

\"\"
1. Nevjestina no\u0161nja \u2013 selo Komarevo, Plevensko, kraj XIX. st.
2. Sve\u010dana zimska \u017eenska no\u0161nja \u2013 selo \u010ciren, Vra\u010dansko, dr. pol. XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

No\u0161nje starih Bugara… \u0160to su zna\u010dile onima koji su ih stvarali? Svijetu Bugara iz minulih vremena, svijetu u kojem su u jednu i nedjeljivu cjelinu sabrane vrijednosti i vrline kr\u0161\u0107anske vjere i razmi\u0161ljanja, proiza\u0161le iz daleke davnine, no\u0161nja je velika \u010dast. Odje\u0107a nije samo vje\u0161tina i simbol, ona je svetinja, tako kao \u0161to su svetinje ku\u0107ni oltar, ognji\u0161te, gumno, zemlja, crkveni hram… Prema narodnom vjerovanju, pre\u0111enje, tkanje, krojenje, \u0161ivanje, vezenje ili sve ono povezano s izra\u0111ivanjem no\u0161nji mora zapo\u010deti lijepog dana i u lijepo vrijeme \u2013 ponedjeljkom i \u010detvrtkom, prije izlaska sunca, u vrijeme punog Mjeseca. Strogo je bilo zabranjeno da se \u017eena la\u0107a posla u vrijeme velikih crkvenih blagdana, nedjeljom i u vrijeme od Bo\u017ei\u0107a do Bogojavljenja. Nepridr\u017eavanje ovih zabrana dovodi do zla i uni\u0161tenja ne samo onog koji ne vodi ra\u010duna o zabranama, nego i cijele seoske zajednice. U svijesti Bugara, odje\u0107a je prepuna osobite \u010darobne mo\u0107i i snage. Ona pokriva ljudsko tijelo i prisajedinjuje se, spaja se, ona i \u010dovjek postaju jedno. S pojedinim dijelovima no\u0161nje mogu se bacati uroci kojima se uni\u0161tava ljubav i tijelo. Posebni rituali, poput posve\u0107enja odje\u0107e u crkvi, \u0161kropljenje svetom vodom, ka\u0111enje tamjanom i biljkama, stavljanje na vagu i drugo, imaju cilj da se odje\u0107a pro\u010disti i da onima koji je nose osigurava dobro i sre\u0107u. U patrijarhalnom svijetu Bugara stroge su odredbe u odnosu na no\u0161enje odje\u0107e i \u010de\u0161ljanje kose. Odanost tradiciji odre\u0111uje i tradiciju no\u0161nji, jer odje\u0107a, kao \u010dovjekov izvanjski biljeg, ima za cilj ne da ga razlikuje, nego da bude kao i drugi, da bude dio zajednice koja mu daje snagu.<\/p>\n

\"\"
3. Nevjestina no\u0161nja \u2013 Dupni\u0161ko, sredina XIX. st.
4. Sve\u010dana \u017eenska no\u0161nja \u2013 selo Enikoj, Uzunkjuprijsko, dr. pol. XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Bugarska narodna no\u0161nja impresionira svojim bogatstvom i raznoliko\u0161\u0107u. Razlog tim nebrojenim oblicima nije samo u \u010dinjenici \u0161to potje\u010de iz razli\u010dith mjesta i tradicija, nego i zbog toga \u0161to sadr\u017eava obilje\u017eja roda i plemena \u2013 Tra\u010dana, Slavena, Prabugara, koja su sudjelovala u stvaranju bugarskog naroda, \u0161to je ostalo zape\u010da\u0107eno iz tih davnih vremena i stolje\u0107ima dalje i preno\u0161eno i mijenjano.<\/p>\n

\"\"
5. Nevjestina no\u0161nja \u2013 grad Gjumurd\u017eina, dr. pol. XIX. st.
6. Sve\u010dana zimska \u017eenska no\u0161nja \u2013 selo Izvor, Radomirsko, dr. pol. XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Karakteristi\u010dne boje bugarske no\u0161nje su bijela, crvena i crna. U narodnoj svijesti bijela boja se povezuje sa \u010disto\u0107om i nevino\u0161\u0107u, sa svetim i plemenitim. Crvena boja je boja krvi, sunca i \u017eivota, mu\u0161kosti, a crna se ve\u017ee uz prastara vjerovanja i kult Bo\u017eice Majke, zemlje i plodnosti. Magiju no\u0161nji \u010dini sklad uzoraka \u2013 vezova i ukrasa, koji iz njih struje; u blje\u0161tavilu srme, dukata, \u0161ljokica i perli koje krase odje\u0107u; u neobi\u010dnim oblicima napravljenima od gajtana i vrpci.<\/p>\n

\"\"
7. Sve\u010dana ljetna no\u0161nja \u2013 selo Kova\u010devica, Gocedel\u010devsko, dr. pol. XIX. st.
8. Sve\u010dana \u017eenska no\u0161nja \u2013 grad Debar, kraj XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

\u017denske no\u0161nje svoj kona\u010dni izgled i cjelinu dobivaju s ukrasima za glavu. U tradicionalnoj bugarskoj kulturi djevojke ne pokrivaju kosu, \u0161to je znak njihove slobode. Njihova je kosa ispletena u mno\u0161tvo pletenica i ure\u0161ena cvjetnim vjen\u010di\u0107ima, ukrasnim trakama, vunenim gajtanima, perlama, dukatima i ukrasima od \u0161koljki. Udate \u017eene kosu pokrivaju kapama i maramama, tkanima i vezenima, u bojama uskla\u0111enima sa svim ostalim dijelovima no\u0161nje.<\/p>\n

\"\"
9. Mlado\u017eenjina no\u0161nja \u2013 selo Podgore, Belograd\u010dijsko, sredina XIX. st.
10. Sve\u010dana mu\u0161ka no\u0161nja, selo \u010ciren, Vra\u010dansko, sr. XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Odje\u0107a Bugarki nije samo bajkovita slika, ona i miri\u0161e \u2013 a miri\u0161u kitice bosiljka i zdraveca, smilja i ru\u017ea, jabuke i dunje koje nose s odje\u0107om. S no\u0161nje dolaze i nje\u017eni zvukovi, jer \u017eenski nakit \u2013 lan\u010di\u0107i oko \u010dela, nau\u0161nice, ukrasi na kapama, dr\u017ea\u010di kapa, privjesci, kop\u010de, narukvice, ogrlice… zvone pri svakom pokretu, koraku, plesu…<\/p>\n

\"\"
11. Sve\u010dana mu\u0161ka no\u0161nja, selo Gajtaninovo, Gocedel\u010devsko, dr. pol. XIX. st.<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

No\u0161nje starih Bugara… koje se \u010duvaju u muzejskim zbirkama, obla\u010de na smotrama folklora, o\u017eivljavaju na odje\u0107i narodnih pjeva\u010da i plesnih ansambala, nadahnjuju suvremene modne kolekcije… dio su onog naslje\u0111a koje nas \u010dini Bugarima i daje nam snagu da napredujemo.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010carolija bugarskih narodnih no\u0161nji, II dio ><\/strong><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

——————————————————————————————<\/span><\/p>\n

*Ilustracije iz \u201eBugarske narodne no\u0161nje\u201c, Veska Borisova, Anita Komitska, Etnografski muzej pri Bugarskoj akademiji znanosti.<\/span><\/p>\n

——————————————————————————————<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/i><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Anita Komitska \u2022<\/p>\n

No\u0161nje starih Bugara… \u0160to one zna\u010de nama, njihovim potomcima? Za jedne to su odjevni predmeti prona\u0111eni u staroj bakinoj \u0161krinji. Za druge \u2013 uspomena i \u010dar iz jednog pro\u0161log vremena, vremena spokoja, harmonije, mudrosti i dobrote. <\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1804"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1804"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2066,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1804\/revisions\/2066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}