{"id":1874,"date":"2014-05-14T11:08:37","date_gmt":"2014-05-14T09:08:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1874"},"modified":"2022-04-15T15:40:17","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:17","slug":"nadja-kovaceva-prva-bugarska-operna-pjevacica-na-sceni-la-scale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/nadja-kovaceva-prva-bugarska-operna-pjevacica-na-sceni-la-scale\/","title":{"rendered":"Nadja Kova\u010deva, prva bugarska operna pjeva\u010dica na sceni La Scale"},"content":{"rendered":"

\u010cak i \u010ditatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najve\u0107ih svjetskih opernih kazali\u0161ta \u2013 La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih skladatelja \u2013 Gaetana Donizettija, Vincenza Bellinija, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija i drugih. <\/strong><\/p>\n

\"(Foto:
(Foto: http:\/\/www.teatroallascala.org)<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Godine 1924. na toj sceni pjeva mezzosopranistica Nadja Kova\u010deva, koja ima stalni anga\u017eman na repertoaru La Scale \u010dak 12 sezona. Nakon nje, ovdje gostuje vi\u0161e od 45 bugarskih opernih pjeva\u010da i pjeva\u010dica (me\u0111u kojima se isti\u010du Todor Mazarov, Elena Nikolai, Boris Hristov, Nikolaj Gjuzelev, Gena Dimitrova, Rajna Kabaivanska), a Nikolaj Gjurov otvara sezonu u La Scali \u0161est puta.<\/strong>
\nNadja Kova\u010deva<\/strong> ro\u0111ena je 1902. g. u Sofiji. Njezina majka bila je ku\u0107anica, a otac je bio \u017eeljezni\u010dar. Jo\u0161 kao desetogodi\u0161nja djevoj\u010dica odlu\u010dno izjavljuje da \u0107e postati operna pjeva\u010dica. Kad je navr\u0161ila 15 g. po\u010dela je s usavr\u0161avanjem svoga glasa i pjeva\u010dke tehnike kod velikog bugarskog opernog pjeva\u010da i vokalnog pedagoga Ivana Vuljpea. Prva njezina scenska izvedba bila je na koncertu u Vojnome klubu. Tada su na njenom repertoaru bile, za ono doba, popularne ruske romanse, neke arije iz opere Samson i Dalila Saint-Sa\u00ebnsa i Bizetove Karmen.<\/p>\n

Godine 1921. Nadjini roditelji neo\u010dekivano dobivaju nasljedstvo. Vjeruju\u0107i u talent svoje k\u0107eri, prodali su neke od naslije\u0111enih parcela zemlje u sofijskim ulicama \u0160ipka i San Stefano, pa tako Nadja Kova\u010deva odlazi u Rim, kako bi pristupila prijemnom ispitu za redovnu studenticu pjevanja na Nacionalnoj akademiji \u201eSanta Cecilia\u201c. Pred ispitnom komisijom je otpjevala ariju Jeanne d’Arc iz opere P. \u010cajkovskog Djevica Orleanska, ariju Dalile iz Samsona i Dalile te ariju Kerubina iz Figarovog pira.<\/p>\n

Sljede\u0107eg dana Nadja je ugledala svoje ime na drugome mjestu na popisu primljenih studenata! Bugarka je dobila bitku s vi\u0161e od 160 mladih i ambicioznih kandidata! Na konzervatoriju je njezin pedagog Pietro Del Mori, odli\u010dan poznavatelj ljudskoga glasa. Zahvaljuju\u0107i njemu, Kova\u010deva savladava i usavr\u0161ava svoju belkantisti\u010dku tehniku.<\/p>\n

Godine 1924. Rimska opera priprema Mascagnijevu Cavalleriju rusticanu. Na odabir pjeva\u010da dolazi sam skladatelj. Nadjin pedagog Del Mori bio je s njim u odli\u010dnim odnosima i skre\u0107e mu pozornost na svoju studenticu. Nakon \u0161to ju je poslu\u0161ao, Mascagni ju je osobno preporu\u010dio redatelju izvedbe Giancarlu Forzzanu. Me\u0111utim, on iz La Scale dolazi zajedno s primadonom i bilo je gotovo sigurno da Nadja ne\u0107e mo\u0107i usko\u010diti umjesto nje. Tada se umije\u0161ala Sudbina. Primadona se odazvala pozivu da pjeva u Parizu i umjesto da dublira u ulozi Santuzze, Kova\u010deva postaje debitantica u Rimskoj operi.<\/p>\n

Negdje u to vrijeme, glavni dirigent La Scale Arturo Toscanini odlu\u010dio je da se postavi opera Sadko Rimski-Korsakova. Do rukovodstva milanske Opere ve\u0107 su stigle recenzije o velikom uspjehu Nadje Kova\u010deve u Rimu. I pozvana je da potpi\u0161e ugovor s La Scalom. U izvedbi Sadka povjerena joj je uloga putuju\u0107eg pjeva\u010da Ne\u017eava. Nakon premijere, visoko ocijenjena od strane tiska, publike i stru\u010dnjaka, Kova\u010deva je pozvana da pjeva ulogu Marfe u Hovan\u0161tini. Njezin uspjeh tom ulogom je bio tako velik da je dobila ponudu za potpisivanje 7-godi\u0161njeg ugovora s La Scalom i to kao solistica s redovnim anga\u017emanima. Tako Nadja Kova\u010deva zauzima trajno mjesto na repertoaru najpoznatije operne scene i ulazi u povijest bugarske operne umjetnosti kao prvi pjeva\u010d koji je takav ugovor ikad potpisao.<\/p>\n

U sljede\u0107ih nekoliko godina, mlada pjeva\u010dica gostuje u cijeloj Italiji: u Napulju (u ulozi Amneris u Aidi), Veneciji (kao Carmen i Azucena), Bologni, Parmi, Genovi, Palermu. Godine 1929. u La Scali pjeva Ortrud u Wagnerovoj operi Lohengrin. Ta uloga potvr\u0111uje njezin talent i donosi joj ne samo produ\u017eenje ugovora, ve\u0107 i niz ponuda za gostovanja u Berlinu, Muenchenu i Bayreuthu, Wagnerovu bedemu. Ovdje firma EMI zapisuje Lohengrin u kojem sudjeluju Nadja Kova\u010deva te \u010ditava plejada slavnih pjeva\u010da. To je i jedini zapis glasa bugarske operne pjeva\u010dice, sa\u010duvan za budu\u0107e generacije. Slijede gostovanja u Parizu, Londonu, Be\u010du.
\nU 30-tim godinama, La Scala ima tradicionalne turneje po Ju\u017enoj Americi. Centar je Buenos Aires i njegov \u201eZlatni teatar\u201c \u2013 Kolon. Na putovanja do Ju\u017ene Amerike i\u0161lo se luksuznim prekooceanskim brodovima, koji su bili mjesta novih poznanstava, beskrajnih ru\u010dkova i ve\u010dera, flertova i\u2026 zaruka. Na jednom takvom brodu 1932. g., na putu za Ju\u017enu Ameriku, Nadja Kova\u010deva upoznaje grofa Fiandaca, talijanskog poslanika u Argentini. Dugo putovanje poma\u017ee grofu da osvoji prelijepu Bugarku, i prije dolaska na pristani\u0161te ona izgovara sudbonosno \u201eda\u201c. Usprkos njegovom postavljenom uvjetu da se odrekne operne karijere, scene i gluma\u010dkog \u017eivota. Na vrhuncu slave i pjeva\u010dke karijere Nadja prihva\u0107a uvjet, ali samo ako i grof pristane udovoljiti njezinoj \u017eelji: da se vjen\u010danje odgodi na godinu dana, kako bi ona mogla ispuniti operne anga\u017emane i oprostiti se od publike.<\/p>\n

U svibnju 1933. g. Nadja Kova\u010deva je sklopila brak s grofom Fiandacom. Nihova svadba u Rimu pretvorila se u glamuroznu ceremoniju. Obitelj se nastanila u obiteljskom dvorcu na Siciliji. Nakon godinu dana rodila im se k\u0107er Marija. Kova\u010deva je imala sretan \u017eivot s Fiandacom svega nekoliko godina \u2013 grof umire po\u010detkom 40-ih godina. Pjeva\u010dica naslje\u0111uje sva imanja, \u010dime je na sebe navukla mr\u017enju brata pokojnoga supruga. On joj oduzima nasljedstvo i uspijeva Nadju strpati u psihijatrijsku ustanovu. Sljede\u0107ih godina nitko od njenih najbli\u017eih nije znao gdje se nalazila, sve dok kona\u010dno nije u Italiju uspjela do\u0107i njezina sestra Dora. Uz puno muke i uz pomo\u0107 velikog opernog pjeva\u010da Borisa Hristova, ona uspijeva doznati gdje se Nadja nalazi i osloba\u0111a je iz klinike.<\/p>\n

Nekad svjetski poznata operna pjeva\u010dica, Nadja Kova\u010deva nastavlja grofovu tradiciju proizvodnje vina i \u017eivi mirnim \u017eivotom sa svojim unucima i uspomenama. Je li Nadja Kova\u010deva, grofica Fiandaca, ikad po\u017ealila \u0161to je prekinula svoju karijeru na vrhuncu slave? Je li pomislila da je platila previsoku cijenu u ime ljubavi? Odgovore na ova pitanja ne\u0107u na\u0107i. I nitko ne mo\u017ee re\u0107i kolika je to bila \u0161teta za operu i za njene obo\u017eavatelje.<\/p>\n

Povijest prve bugarske pjeva\u010dice na sceni La Scale podsjetila me na jedan esej Ivana Andrei\u010dina \u2013 pjesnika-modernista, publicista i prvog predsjednika Dru\u0161tva pisaca (1913 g.). U njemu on pi\u0161e:<\/p>\n

\u201eKazali\u0161te nije \u017eivot. To je umjetnost, i kao svaka umjetnost je iluzija. \u017divot je tako\u0111er iluzija, ali u njoj mi smo sudionici, a ne gledatelji.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

Nadja Kova\u010deva umire na svom imanju 1989. g. Za nju zavjesa iluzije zvana \u017eivot je pala puno, puno godina nakon spu\u0161tanja zavjese iluzije zvane umjetnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(Preveo Lazar Glasnovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n

\u010cak i \u010ditatelji koji nisu veliki ljubitelji operne umjetnosti sigurno znaju za jedno od najve\u0107ih svjetskih opernih kazali\u0161ta \u2013 La Scalu u Milanu, Italija. Otvoreno je 3. kolovoza 1778. g. izvedbom opere Antonija Salierija Europa riconosciuta. Nakon 1830. godine La Scala postaje jedna od najpopularnijih opernih scena u Italiji i mjesto za premijere najpopularnijih talijanskih skladatelja \u2013 Gaetana Donizettija, Vincenza Bellinija, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija i drugih. <\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1874"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1874"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1874\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2063,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1874\/revisions\/2063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1874"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1874"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1874"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}