{"id":1883,"date":"2014-05-14T11:50:19","date_gmt":"2014-05-14T09:50:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1883"},"modified":"2022-04-15T15:40:06","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:06","slug":"carolija-bugarskih-narodnih-nosnji-ii-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/carolija-bugarskih-narodnih-nosnji-ii-dio\/","title":{"rendered":"\u010carolija bugarskih narodnih no\u0161nji, II dio"},"content":{"rendered":"

No\u0161nja starih Bugara, koja je u osnovna dva tona \u2013 bijelom i crnom (tamnosivom, sme\u0111em, tamnocrvenom), na prvi pogled je vrlo jednostavna, no na toj savr\u0161enoj jednostavnosti boja napravljene su mnoge komponente mu\u0161ke no\u0161nje.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

U mislima i vjerovanjima starih Bugara, mu\u0161karac je imao prvenstvo, i to stoga \u0161to je Bog prvo stvorio njega a potom \u017eenu. Mu\u0161karcu je bio odre\u0111en da bude glava obitelji, da se brine za prehranu, \u010dast i dostojanstvo obitelji. U vrijeme blagdana tamjanom je kadio trpezu, blagoslivljao, klao \u017ertvenu \u017eivotinju. U nekim obi\u010dajima imao je klju\u010dnu ulogu: na Badnju ve\u010der je u sve\u010danoj no\u0161nji s koledarima obilazio ku\u0107e u selu kako bi ih blagoslovili, na Trifonovden (crkveni blagdan, 1. velja\u010de) obavljao je ritual rezanja gran\u010dica vinove loze, na Kukerovden (ili \u010cisti ponedjeljak\u00b8 Kukeri \u2013 mogu se usporediti sa Zvon\u010darima u Hrvatskoj) na lice su stavljali neobi\u010dne maske da odagnaju zle sile, na Todorovden (prva subota u prvome tjednu Velikog posta prije Uskrsa, 8. o\u017eujka 2014. g.) sudjelovao je u prazni\u010dkim utrkama s konjima, na Gergjovden (6. svibnja) obavljao je drevne rituale za plodnost stada, na Simeonovden (1. rujna) obredno je zasijao njivu, i dr.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010carolija bugarskih narodnih no\u0161nji, I dio ><\/strong><\/a><\/p>\n

No\u0161nja starih Bugara, koja je u osnovna dva tona \u2013 bijelom i crnom (tamnosivom, sme\u0111em, tamnocrvenom), na prvi pogled je vrlo jednostavna, no na toj savr\u0161enoj jednostavnosti boja napravljene su mnoge komponente mu\u0161ke no\u0161nje. Prema istra\u017eiva\u010dima tradicionalne odje\u0107e, bijelodre\u0161ka vrsta mu\u0161ke odje\u0107e (\u0431\u0435\u043b\u043e\u0434\u0440\u0435\u0448\u043a\u043e\u0432\u0446\u0438 \/ bijelodre\u0161kovci \u2013 \u0434\u0440\u0435\u0445\u0438 = odje\u0107a) je stariji i nosio se dugo, u zapadnim bugarskim krajevima do po\u010detka 20. stolje\u0107a, a u ostalim dijelovima zemlje ostao je sa\u010duvan kod mu\u0161kog obrednog svadbenog odijela povrh kojeg su stavljali bijeli odjevni predmet. Druga vrsta mu\u0161ke no\u0161nje \u2013 \u010dernodre\u0161ka no\u0161nja (\u0447\u0435\u0440\u043d\u043e\u0434\u0440\u0435\u0448\u043a\u043e\u0432\u0446\u0438 \/ crnodre\u0161kovci \u2013 nose odje\u0107u crne, tamne boje) pojavila se u 18. stolje\u0107u u isto\u010dnom dijelu zemlje, kako bi se istisnula bijela odje\u0107a, povezuju\u0107i se s razvitkom kroja\u010dkih zanata i orijentalnog utjecaja na mu\u0161ku odje\u0107u. Ova podjela je posve uvjetna, jer je bilo razdoblja kad su se koristile obje vrste, kao ljetna (bijela) i zimska (tamna) odje\u0107a, a postoje i no\u0161nje kod kojih su gornji dijelovi odje\u0107e tamni a donji dijelovi, hla\u010de, bijeli.<\/p>\n

Dvije vrste odje\u0107e razlikuju se i u konstrukcijskom obliku gornje odje\u0107e. Bijelodre\u0161ka no\u0161nja je izdu\u017eena, s uskim, priljubljenim, ne\u0161to kra\u0107im hla\u010dama \u2013 tzv. be\u010dvi (\u0431\u0435\u0447\u0432\u0438) ili \u010de\u0161iri (\u0447\u0435\u0448\u0438\u0440\u0438) i s odgovaraju\u0107im, dugim do koljena, gornjim dijelovima odje\u0107e \u2013 tzv. gluh\u010deta, dolaktanki i dolami (\u0433\u043b\u0443\u0445\u0447\u0435\u0442\u0430, \u0434\u043e\u043b\u0430\u043a\u0442\u0430\u043d\u043a\u0438 i \u0434\u043e\u043b\u0430\u043c\u0438). Kod \u010dernodre\u0161ke mu\u0161ke no\u0161nje, hla\u010de \u2013 poturi, su \u0161iroke, duga\u010dke, a gornji dijelovi su kratki do struka, tzv. eleci (\u0435\u043b\u0435\u0446\u0438), \u010depkeni (\u0447\u0435\u043f\u043a\u0435\u043d\u0438), a silueta no\u0161nje je \u0161ira u svom donjem dijelu.<\/p>\n

Prazni\u010dna tradicionalna mu\u0161ka no\u0161nja upe\u010datljiva je svojim profinjenim i nenametljivim ukrasima. Na bijeloj tkanini ko\u0161ulja na neobi\u010dno lijep na\u010din isti\u010de se jarko crveni vez kri\u017ei\u0107a, svastika, stiliziranog cvije\u0107a i ptica. Gornji dijelovi i hla\u010de, bijelih i tamnih tonova, ukra\u0161eni su crvenim, plavim i crnim gajtanima na rubovima, \u0161to upotpunjuje no\u0161nju. Na osnovnoj boji gornje odje\u0107e isti\u010du se \u0161iroki crveni pojasevi s dodatnim ukrasima od resica u boji i \u0161areni remeni od tkanine. \u010carape raznih boja, dokoljenke i dr\u017ea\u010di za \u010darape na prazni\u010dkoj odje\u0107i pridonijeli su potpunoj slici no\u0161nje.<\/p>\n

Tradicionalna frizura bugarskih mu\u0161karaca veoma dugo bila je nisko o\u0161i\u0161ana kosa s ostavljenim dugim pramenom kose na vrhu glave \u2013 per\u010dinom ili \u201e\u010dombasom\u201c, ispletenim u pletenicu. Duga kosa bila je simbolom plemenitosti, dostojanstva i snage. Pletenicu su nosili uvijenu ispod kape ili spu\u0161tenu niz le\u0111a. U zborniku Bra\u0107e Miladinov \u201eBugarske narodne pjesme\u201c, objavljenom 1861. g. uz pomo\u0107 hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, per\u010din se slavi se kao \u201eplavi i zlatni\u201c. Prema narodnom vjerovanju, kad je mu\u0161karac umro, pletenicu su mu odrezali i stavljali u kov\u010deg do njega.<\/p>\n

U vrijeme rada na poljima, mu\u0161karci su glavu pokrivali bijelim tkanim ru\u010dnikom. Tradicija je zahtijevala da se uvijek nosi krznena kapa. Kod mladi\u0107a kapa je imala o\u0161tri vrh, ukra\u0161en nov\u010di\u0107ima i kiticom cvije\u0107a. Skidali su je kad su ulazili u crkvu, kad su \u017ealili za umrlim ro\u0111akom ili u prisustvu starijih ljudi. Kapa koju su nosili stariji mu\u0161karci imala je ravno dno. Mu\u0161ka je kapa i zamjenjivala vlasnika \u2013 kad je mu\u0161karac bio u pe\u010dalbi, a njegovim roditeljima se svi\u0111ala neka djevojka kao budu\u0107a snaha, oni bi je \u201ezaru\u010dili\u201c s njegovom kapom. Bugarski mu\u0161karci su bili obuveni u opanke od svinjske ko\u017ee, ko\u017ene cipele ili visoke \u010dizme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Anita Komitska \u2022<\/p>\n

No\u0161nja starih Bugara, koja je u osnovna dva tona \u2013 bijelom i crnom (tamnosivom, sme\u0111em, tamnocrvenom), na prvi pogled je vrlo jednostavna, no na toj savr\u0161enoj jednostavnosti boja napravljene su mnoge komponente mu\u0161ke no\u0161nje.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1883"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1883"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2062,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1883\/revisions\/2062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}