{"id":1906,"date":"2014-05-16T11:40:05","date_gmt":"2014-05-16T09:40:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=1906"},"modified":"2022-04-15T15:40:06","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:06","slug":"razgovor-s-g-raskom-ivanovim-predsjednikom-nacionalne-zajednice-bugara-u-republici-hrvatskoj-povodom-deset-godina-casopisa-rodna-rijec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/razgovor-s-g-raskom-ivanovim-predsjednikom-nacionalne-zajednice-bugara-u-republici-hrvatskoj-povodom-deset-godina-casopisa-rodna-rijec\/","title":{"rendered":"Razgovor s g. Ra\u0161kom Ivanovim, predsjednikom Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj, povodom deset godina \u010dasopisa “Rodna rije\u010d”"},"content":{"rendered":"

Gospodine Ivanov, ove godine navr\u0161ava se 10 godina od izlaska prvog broja \u010dasopisa Nacionalne zajednice Bugara \u201eRodna rije\u010d\u201c. Vi ste njegov inicijator i realizator pa Vas molim da na\u0161im \u010ditateljima ispri\u010date o po\u010decima i nastajanju \u010dasopisa.<\/strong><\/p>\n

\"Ra\u0161ko<\/a>
Ra\u0161ko Ivanov<\/figcaption><\/figure>\n

Ideja o \u010dasopisu u mislima mi je bila negdje iza 2000. g., kad smo poslije osnutka crkvene op\u0107ine dobili prostor za Bugarski klub. U tim uvjetima bilo je sasvim normalno da se razmi\u0161lja o cjelovitijem predstavljanju Bugarske zajednice. Istinu govore\u0107i, mi smo broj\u010dano najmanja manjina, ali smo borci. Pod svaku cijenu \u017eelio sam prona\u0107i na\u010din kako odgovoriti na sve neistine o Bugarima koje je desetlje\u0107ima \u0161irila jugoslavenska propaganda. I dati to\u010dnu informaciju o nama, na\u0161im hrvatskim prijateljima me\u0111u kojima \u017eivimo. Zahvaljuju\u0107i Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu, koji su u cijelosti preuzeli financiranje \u010dasopisa, prvi broj \u201eRodne rije\u010di\u201c iza\u0161ao je 2003. g. U to vrijeme bili smo u mogu\u0107nosti objavljivati jedan broj godi\u0161nje. Stvari su se postupno pokrenule, pa danas eto, 10 godina kasnije, objavljujemo ve\u0107 \u010detiri broja godi\u0161nje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Recite mi, molim Vas, ne\u0161to vi\u0161e o koncepciji \u010dasopisa.<\/strong><\/p>\n

Na\u0161 osnovni cilj je dati to\u010dne informacije o Bugarima, o Bugarskoj, o bugarskoj povijesti i kulturi. Nismo fokusirani samo na probleme Bugarske zajednice, jer, kao \u0161to sam rekao, ona je uistinu veoma mala. Ve\u0107ina Bugara koji ovdje \u017eive su ljudi u godinama i gotovo su se asimilirali, neki su ovdje i ro\u0111eni. Ima i onih koji nisu bili u Bugarskoj i ne znaju bugarski jezik. Rad Zajednice usredoto\u010den je prije svega na obilje\u017eavanje nekoliko va\u017enih bugarskih praznika, kao \u0161to su Nacionalni praznik, 3. o\u017eujka, Dan bugarske pismenosti i kulture, 24. svibnja, Dan narodnih buditelja, 1. studenoga. Stoga su pera onih koji pi\u0161u u \u010dasopisu usmjerena ne samo na ru\u0161enje stereotipa pro\u0161losti. Na\u0161 osnovni cilj je da na\u0161e \u010ditatelje, Bugare i Hrvate, upoznamo s povijesnim vezama izme\u0111u dva naroda, da ih informirano o doprinosu bugarskih i hrvatskih politi\u010dara, povjesni\u010dara, kulturnih djelatnika i javnih osoba o razvitku na\u0161e suradnje. Mogu re\u0107i da na\u0161 \u010dasopis od samoga po\u010detka ima prije svega obrazovni cilj i bilo je potpuno prirodno da bude dvojezi\u010dan \u2013 na bugarskom i na hrvatskom jeziku. S vremenom je do\u0161lo do formiranja veoma zanimljivih rubrika, poput rubrika Prisjetimo se, Bugari kojima se ponosimo, I to je Bugarska, Osobne veze, Ljepote Bugarske i drugih. Osim toga, predstavljamo bugarske obi\u010daje i bugarsku nacionalnu kuhinju, koja u Hrvatskoj ima puno poklonika.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"buh_rodnar_01\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cinjenica je da na\u0161 \u010dasopis dobiva puno pohvala ne samo za sadr\u017eaj nego i za njegov izgled, \u0161to je tako\u0111er Va\u0161a zasluga.<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 od prvoga broja osobita je pozornost posve\u0107ena naslovnici \u201eRodne rije\u010di\u201c. Tada je to bila zanimljiva kombinacija, njezino grafi\u010dko oblikovanje predstavljalo je po\u010detke bugarske i hrvatske pismenosti \u2013 glagoljicu, koja se kasnije podijelila na dva dijela, latinicu kod Hrvata i \u0107irilicu kod Bugara. S takvom naslovnicom htio sam jo\u0161 jednom da se naglase zajedni\u010dki korijeni na\u0161e povijesti i kulture. S godinama smo stekli iskustvo pa su se ra\u0111ale nove, jo\u0161 bolje ideje. Danas \u201eRodna rije\u010d\u201c ima uistinu najbolji grafi\u010dki dizajn od svih izdanja nacionalnih manjina. \u010cak je i emisija hrvatske nacionalne televizije \u201ePrizma\u201c, koja se bavi isklju\u010divo pitanjima nacionalnih manjina, emitirala poseban prilog posve\u0107en uspjesima na\u0161eg \u010dasopisa. Uredni\u0161tvo \u201eRodne rije\u010di\u201c je 2010. g. dobilo \u010destitke iz kabineta tada\u0161njeg bugarskog predsjednika g. Georgija Parvanova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gospodine Ivanov, ove godine slavite i jedan osobni jubilej, navr\u0161ili ste 70 godina! Dopustite mi da Vam tim povodom \u010destitam u ime na\u0161e redakcije. \u017delimo Vam dobro zdravlje, sre\u0107u i mnogo novih uspjeha ne samo u objavljivanju \u201eRodne rije\u010di\u201c. Jer, Va\u0161e je ime povezano i s djelatno\u0161\u0107u Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj, \u010diji ste predsjednik od samoga njezina osnutka 22. srpnja 1998. g. U tih 15 godina imali ste mnogo obaveza, Va\u0161 je osobni \u017eivot sigurno ponekad bio na drugome mjestu…<\/strong><\/p>\n

Uvijek kad \u010dovjek ima odre\u0111ene obaveze i smatra da one nisu za njegov osobni probitak, nego za dobro vi\u0161e ljudi, vrijeme prolazi br\u017ee. \u010cesto se dogodi da dru\u0161tveni \u017eivot istisne osobni. Kad se sada osvrnem unatrag, shva\u0107am da je bilo tako. Ulazim u osmo desetlje\u0107e svog \u017eivota, od kojeg sam najve\u0107i dio proveo u Zagrebu. Ono \u0161to me vodilo u mojem radu i odredilo moj odnos prema Bugarskoj, bili su moji korijeni. Odrastao sam u domoljubnoj sredini \u2013 moja obitelj potje\u010de iz Kopriv\u0161tice. Malog, lijepog gradi\u0107a, poznatog po svojim revolucionarima, po dizanju Travanjskog ustanka. U Podbalkanu, odnosno u Kopri\u0161tici i drugim malim gradovima koji se nalaze u podno\u017eju Stare planine, ro\u0111eni su mnogi bugarski knji\u017eevnici i intelektualci. Ima tu ne\u0161to i u genima… Druga je stvar \u0161to se Bugari u stranim zemljama jako brzo prilagode lokalnom okru\u017eenju. Ali, ako su odgajani u domoljublju, ono ostaje zauvijek…<\/p>\n

 <\/p>\n

Je li najmla\u0111a generacija odgojena u domoljublju?<\/strong><\/p>\n

Danas se \u017eivi, rekao bih, u jednom ludom, globaliziranom vremenu. Mladi na stvari gledaju, za razliku od nas, s jednog posve druk\u010dijeg kuta. Sjede ispred ra\u010dunala, va\u017enije im je da kontakte ostvaruju putem Facebooka nego li da do\u0111u u na\u0161 klub.<\/p>\n

 <\/p>\n

To\u010dno, ali Vi ste sve napravili da Nacionalna zajednica Bugara ima i ure\u0111uje svoju internetsku stranicu. I ona je, kao i na\u0161 \u010dasopis, koji se mo\u017ee dijelom vidjeti i na toj stranici, na hrvatskom i na bugarskom jeziku….<\/strong><\/p>\n

Mislim da smo brzo i dobro reagirali na izazove vremena. Mnogo je mladih Bugara i Hrvata koji posje\u0107uju na\u0161u stranicu. Njihovi komentari na objavljene tekstove su pozitivni.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010ceka Vas jo\u0161 mnogo posla, ali i dosad napravljeno nije malo. Recite nam u nekoliko rije\u010di koje ste projekte zavr\u0161ili u ovih 15 godina, \u0161to je u usporedbi s Va\u0161om 70. obljetnicom uistinu jako kratko.<\/strong><\/p>\n

U proteklim godinama uspjeli smo registrirati crkvenu op\u0107inu, urediti na\u0161 klub, objavljivati \u010dasopis. Zajedno s Hrvatsko-bugarskim dru\u0161tvom odali smo priznanje jednoj va\u017enoj skupini Bugara koji \u017eive u Hrvatskoj, a koji su zaslu\u017eni za razvoj hrvatske glazbene kulture \u2013 mislim na objavljivanje monografije \u201eBugarski pjeva\u010di na hrvatskoj opernoj sceni\u201c. S knjigom \u201eRatnici milosr\u0111a\u201c odali smo po\u010dast bugarskim \u010dasnicima i vojnicima koji su poginuli na hrvatskom tlu u zavr\u0161nim operacijama Drugoga svjetskoga rata, a uskoro izlazi i monografija o bugarskim vrtlarima. Zahvalni smo ovim skromnim ljudima koji su se jo\u0161 po\u010detkom 19. st. usudili do\u0107i ovdje, daleko od svojih rodnih mjesta i po\u0161tenim radom dali svoj doprinos raznovrsnosti i razvoju hrvatskog vrtlarstva. Ovom monografijom zatvaramo jedan ciklus \u2013 odavanja priznanja svim va\u017enim skupinama Bugara koji su \u017eivjeli i \u017eive u Hrvatskoj, a koji su ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. \u010ceka nas rad na drugim projektima \u2013 drugu godinu zaredom organiziramo te\u010daj bugarskog jezika, na\u0161 folklorni sastav nastavit \u0107e sudjelovati na razli\u010ditim doga\u0111anjima, na\u0161 \u0107e \u010dasopis biti jo\u0161 bolji.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovim danima Va\u0161eg jubileja, kakvi su Va\u0161i osobni planovi?<\/strong><\/p>\n

Da radim u interesu bugarske zajednice sve dok budem imao snage.<\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovarala Diana Glasnova<\/em><\/p>\n

Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Zahvaljuju\u0107i Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu prvi broj \u201eRodne rije\u010di\u201c iza\u0161ao je 2003. g. U to vrijeme bili smo u mogu\u0107nosti objavljivati jedan broj godi\u0161nje. Stvari su se postupno pokrenule, pa danas eto, 10 godina kasnije, objavljujemo ve\u0107 \u010detiri broja godi\u0161nje…”<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4,7],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1906"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1906"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1915,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1906\/revisions\/1915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}