![\"BUH_Plovdiv_hjkjzt2\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/BUH_Plovdiv_hjkjzt2.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Osnovna koncepcija<\/strong><\/p>\n Slogan pod kojim se Plovdiv, najstariji \u017eivu\u0107i grad u Europi, kandidira za naslov Europske prijestolnice kulture 2019. g. je \u201ePlovdiv zajedno\u201c. Na logotipu \u201ePlovdiv Together 2019.\u201c, rije\u010d together ispisana je \u0161arenim bojama, simboliziraju\u0107i raznolikost, i zaobljenim, mekim slovima, od kojih svako postaje dio sljede\u0107eg i koja pozivaju na dobru volju i prijateljstvo. Tako grad na bre\u017euljcima nagla\u0161ava svoju viziju da se kroz kulturu okupe ljudi razli\u010ditih generacija, nacionalnih pripadnosti i vjera i da do\u0111e do integracije povijesti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. I uistinu, rije\u010d zajedno mo\u017ee imati razli\u010dita zna\u010denja, koja \u0107emo poku\u0161ati zajedno potra\u017eiti. Prije svega, zajedno s kulturom u plovdivski program uklju\u010dene su i arhitektura, nove tehnologije, ekologija i zdrav na\u010din \u017eivota. Zajedno s gradom su i cijela ju\u017ena i sredi\u0161nja regija, koje podupiru kandidaturu Plovdiva za europsku prijestolnicu. Godine 2011. osnovana je Op\u0107inska zaklada \u201ePlovdiv 2019.\u201c, na \u010dijem popisu su poznati bugarski autori, sporta\u0161i, dru\u0161tveni djelatnici, znameniti Bugari iz raznih dr\u017eava, pa \u010dak i neki poznati strani umjetnici. Popis neprestano raste, a mo\u017ee se vidjeti na www.plovdiv2019.eu.<\/p>\n Plovdiv danas<\/strong><\/p>\n Plovdiv, grad \u010dija se povijest prote\u017ee osam tisu\u0107a godina unatrag, \u0161to ga \u010dini najstarijim \u017eivu\u0107im gradom Europe, danas je drugi po veli\u010dini grad u Bugarskoj, u kojem \u017eivi vi\u0161e od 341 000 ljudi \u2013 ili, oko 5 % stanovni\u0161tva na\u0161e zemlje. Smje\u0161ten u srcu zemljopisne karte Bugarske, on je i sredi\u0161nji \u010dimbenik politike decentralizacije. Plovdiv zadivljuje svojim povijesnim znamenitostima, me\u0111u kojima su slavni anti\u010dki grad, vjerski hramovi, spomenici, muzeji, kulturne institucije, \u0161kole i visoko\u0161kolske ustanove. U gradu se odr\u017eava i Me\u0111unarodni plovdivski sajam \u2013 najva\u017enija izlo\u017eba novih tehnologija na\u0161e zemlje, me\u0111unarodni kazali\u0161ni festival \u201eScena na raskri\u017eju\u201c, televizijski festival \u201eZlatna \u0161krinja\u201c. Grad je poznat po svojim visoko\u0161kolskim ustanovama: Plovdivskim sveu\u010dili\u0161tem \u201ePaisij Hilendarski\u201c, Akademijom za glazbenu, plesnu i likovnu umjetnost, Medicinskim sveu\u010dili\u0161tem, Poljoprivrednim sveu\u010dili\u0161tem, Pravoslavnom bogoslovnom akademijom \u201eSv. sv. \u0106iril i Metod\u201c.<\/p>\n \u201ePlovdiv zajedno\u201c \u2013 naglasci<\/strong><\/p>\n Danas se Plovdiv bori da postane europska prijestolnica kulture, a u dalekoj pro\u0161losti ovaj grad, tada s imenom Filipopolis, bio je jedan od va\u017enih gradova Rimskoga Carstva. Kao takav, imao je i svoje kazali\u0161te, izgra\u0111eno na ju\u017enoj strani Trobre\u017eja (Trimontium), koje je moglo primiti vjerojatno vi\u0161e od 3500 gledatelja. Danas je anti\u010dko kazali\u0161te me\u0111u najo\u010duvanijim takvim kazali\u0161tima. Njegova restauracija smatra se istinskim postignu\u0107em bugarske \u0161kole. Zbog svoje dobre akusti\u010dnosti i danas se na toj drevnoj sceni postavljaju kazali\u0161ne predstave, odr\u017eavaju koncerti i razli\u010dita kulturna doga\u0111anja \u2013 kulturni \u017eivot minulog i suvremeni kulturni \u017eivot zajedno. Ne manji ushit budi i rimski stadion \u2013 u prekrasnoj simbiozi isprepleteni su moderni grad i njegovo kulturno-povijesno naslje\u0111e \u2013 uistinu su zajedno. U Plovdivu tako\u0111er mo\u017eete posjetiti i agoru (rimski forum) i kasnoanti\u010dki kompleks zgrada \u201eEjrene\u201c.<\/p>\n Plovdiv je 2013. g. bio doma\u0107inom bugarsko-talijanske konferencije o budu\u0107nosti povijesnih gradova u kontekstu inicijative \u201eEuropska prijestolnica kulture\u201c. Konferenciji su prisustvovali predstavnici talijanskih gradova i regija, kandidata za naslov, kao i bugarskih gradova-kandidata.<\/p>\n \u201ePlovdiv 2019\u201c, zajedno s op\u0107inom Plovdiv bio je organizator i me\u0111unarodne konferencije \u201eArheologija i gradska sredina\u201c, kojoj je cilj bio predstaviti arheolo\u0161ke i arhitektonske projekte i pozitivna me\u0111unarodna iskustva u tom podru\u010dju. Naglasak u radu pod okriljem kandidature Plovdiva projekti su za revitalizaciju javnih povr\u0161ina \u2013 bre\u017euljaka, rijeka, parkova, ulica i trgova, primjerice, od grada zanemarene zgrade skladi\u0161ta duhana sa svojom izvanrednom arhitekturom.<\/p>\n \u201ePlovdiv 2019.\u201c na sjednicama vrednuje i donosi odluke o financiranju kulturnih projekata i gra\u0111anskih inicijativa koje moraju u potpunosti odgovarati kriterijima Europske komisije za odabir kulturne prijestolnice. Dosad je odobreno oko 40 projekata, ve\u0107i dio njih je ve\u0107 i ostvaren, a neki \u0107e u\u0107i u program doga\u0111anja za samu 2019. godinu.<\/p>\n \u201ePlovdiv 2019.\u201c sudjeluje u nizu kulturnih doga\u0111aja i inicijativa, dio kojih su neki s nagla\u0161eno europskom dimenzijom: \u201eNo\u0107 istra\u017eiva\u010da\u201c, 10-dnevna filmska panorama s dokumentarnim filmovima o Plovdivu, u suradnji s nekoliko bugarskih televizija \u2013 BNT, NBT, POTV i DCTV, festival znanja (\u201eU\u010denje \u2013 zadovoljstvo\u201c u okviru projekta NELLI), Praznik Staroga grada, u okviru programa \u201eEuropski dani ba\u0161tine\u201c, Festival rijeke i bre\u017euljaka, masovna interaktivna instalacija \u201eMoja omiljena glazba\u201c i niz drugih inicijativa.<\/p>\n Moderan, dinami\u010dan, sun\u010dani, taj je grad \u201eod Boga stvoren u trenutku sun\u010deva raspolo\u017eenja\u201c, kako je rekao pisac Nedjalko Slavov. Suprotstavljao se \u201evjetrovima vremena, spajao civilizacije, religije i ljude\u201c, \u201evi\u0111en na sekundu, upam\u0107en za cijeli \u017eivot\u201c \u2013 nastavlja ga opisivati pisac, pa kulminira u pozivu: \u201eEuropa mora znati i voljeti ovaj grad.\u201c<\/p>\n (Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Maria Ivanova \u2022<\/p>\n Slogan pod kojim se Plovdiv, najstariji \u017eivu\u0107i grad u Europi, kandidira za naslov Europske prijestolnice kulture 2019. g. je \u201ePlovdiv zajedno\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1974"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1974"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1974\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2056,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1974\/revisions\/2056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}