{"id":2003,"date":"2014-12-20T12:46:46","date_gmt":"2014-12-20T11:46:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/?p=2003"},"modified":"2022-04-15T15:40:05","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:05","slug":"ciprovacki-cilimi-kakva-ljepota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/ciprovacki-cilimi-kakva-ljepota\/","title":{"rendered":"\u010ciprova\u010dki \u0107ilimi \u2013 kakva ljepota!"},"content":{"rendered":"

\u010ciprovci su grad na sjeverozapadu Bugarske, smje\u0161ten blizu granice sa Srbijom, a poznat po svojim prekrasnim \u010diprova\u010dkim \u0107ilimima. \u0160to je tako jedinstveno u tim \u0107ilimima da su po cijelome svijetu proslavili grad i njihove majstore? Istkani od vune, ru\u010dno \u2013 na tkala\u010dkom stanu, razboju, bogato obojeni i obostrani, osebujni \u010diprova\u010dki \u0107ilimi su spoj zanatstva i poezije, svjetovnog i sakralnog, povijesne tradicije i suvremenosti.<\/strong><\/p>\n

\"buh_ci_01\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Potra\u017eimo li korijene \u010diprova\u010dkog \u0107ilimarstva, nai\u0107i \u0107emo na neke razli\u010ditosti u povijesnim izvorima. Prema jednima, ovaj zanat je s po\u010detka XVIII. st. Na drugim mjestima otkrivamo da su ve\u0107 pala\u010de cara Simeona i njegovih velika\u0161a, osim ko\u017eama, bile ukra\u0161ene i \u010diprova\u010dkim tepisima. Tre\u0107i autori pak povezuju \u010diprova\u010dke \u0107ilime s prabugarskim doseljenicima iz Male Azije. I uistinu, rije\u010d \u201e\u0448\u0430\u0440\u043a\u0438\u201d (\u0161are), kojom se i danas zovu figure na bogato ukra\u0161enim tepisima, prabugarskog je podrijetla.<\/p>\n

Rodni grad \u010diprova\u010dkih prostirki nije to postao slu\u010dajno. Ovdje su u dalekoj pro\u0161losti, u vrijeme Tra\u010dana, bili razvijeni i drugi obrti, poput rudarskog, zlatarskog. Nekoliko stolje\u0107a kasnije, zlatarstvo je postiglo tako visoke umjetni\u010dke domete da su \u010ciprovci bili jedno od glavnih zlatarskih sredi\u0161ta u Osmanskoj imperiji, pa su se \u010duvene \u010diprova\u010dke \u0161alice prodavale i izvan nje \u2013 \u010dak u Srednjoj Europi. Grad je bio \u017eiv, bogat, prosperitetan. Bio je sredi\u0161te pavlina, tu su dolazili dubrova\u010dki trgovci, a doselili su se i nasljednici poznatih boljarskih, velika\u0161kih obitelji.<\/p>\n

Ali, vratimo se \u010diprova\u010dkoj \u0161koli \u0107ilima. Za prvotne tepihe karakteristi\u010dne su \u010diste linije, kompozicije s trokutima i \u010detiri glavne boje \u2013 oker, ciglastosme\u0111a, boja tinte i zelena. Vje\u0161ta tkalja znala je kako obojiti vunu \u2013 uz pomo\u0107 biljaka, li\u0161\u0107a i kora razli\u010ditog drve\u0107a. Od listova dunje dobivao se blijedoru\u017ei\u010dasti oker, od ljuske oraha \u2013 sme\u0111a boja, od listova breskve \u2013 zelena, a indiga \u2013 plava. S vremenom, kompozicija \u010diprova\u010dkih \u0107ilima postaje slo\u017eenija, motivi se oboga\u0107uju, trokuti ve\u0107 predstavljaju figure \u2013 pili\u0107e, lozu, vijence, gnijezda. Po\u010dinje se koristiti i bogatija paleta boja \u2013 dodaju se crna, bijela i crvena boja.<\/p>\n

Poslije oslobo\u0111enja Bugarske od osmanskog ropstva, \u010diprova\u010dki \u0107ilimi bljesnuli su s rasko\u0161nim ornamentima, oboga\u0107eni su pojavom kemijskih boja, pa boje postaju izra\u017eajne, intenzivne. To je vrijeme kad su na\u0161i \u0107ilimi postali slavni u svijetu sudjelovanjem na mno\u0161tvu izlo\u017ebi po cijeloj Europi \u2013 u Antwerpenu, Bruxellesu, Londonu. Europski muzeji \u017eurili su obogatiti svoje kolekcije primjercima ove osebujne umjetnosti. Slijedi nov razvoj \u010diprova\u010dkog \u0107ilimarstva, kad se modeli tepiha rade uz sudjelovanje umjetnika, arhitekata i dizajnera. Naglasak je na modernizaciji \u0107ilima, kako bi oni zadr\u017eali svoje mjesto u suvremenom interijeru.<\/p>\n

\u010ciprova\u010dki \u0107ilimi su danas element interijera i \u017eivotnog stila, a nekad su imali i sakralne funkcije. Stilizirani likovi na njima utjelovljavali su magi\u010dne i religiozne simbole Prabugara. Rubovi na tepisima, tzv. \u010duvari (\u0441\u0442\u0440\u0430\u0436\u0438), imali su funkciju \u010duvara doma i prostora na kojem su bili prostrti. Tkalje su uz vunu tkale i svoju vjeru da tepih \u010duva dom od zlih sila, donosi zdravlje, dobro i blagodat.<\/p>\n

\u010ciprova\u010dki \u0107ilimi lu\u010de da\u0161ak drevnih vjerovanja i ljepote, estetike i sklada. Kao nekad, tako i danas oni donose meko\u0107u, ugodu i \u010darobnost. Ljepotu koja mora biti sa\u010duvana. Nije slu\u010dajno \u0161to je 26. studenoga ove godine Unescov Me\u0111uvladin odbor za o\u010duvanje nematerijalne kulturne ba\u0161tine jednoglasno odlu\u010dio da iz Bugarske u Svjetski reprezentativni popis nematerijalne kulturne ba\u0161tine bude upisana i \u201eTradicija proizvodnje \u010diprova\u010dkih \u0107ilima\u201c.<\/p>\n

Zagledana u prelijevaju\u0107e boje \u010diprova\u010dkog \u0107ilima, kojeg mi je moja baka ostavila u naslje\u0111e, o\u010darana slo\u017eenom kompozicijom njegovih figura, kao da \u010dujem nje\u017enu pjesmu tkalje koja je prije vi\u0161e od stolje\u0107a tkala u ti\u0161ini svog doma, kao da \u010dujem pjesmu razboja. Jordan Jovkov je ispjevao pjesmu o kota\u010dima u svojoj istoimenoj pri\u010di. Kad bi barem neki bugarski autor ispjevao i ovjekovje\u010dio pjesmu o tkalji i \u010diprova\u010dkom razboju na kojem je istkala ovakvu ljepotu!<\/p>\n

(Prevela Katica Sedlar)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"buh_ci_07\" \"buh_ci_08\" \"buh_ci_06\" \"buh_ci_05\" \"buh_ci_04\" \"buh_ci_03\" \"buh_ci_02\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010ciprovci su grad na sjeverozapadu Bugarske, smje\u0161ten blizu granice sa Srbijom, a poznat po svojim prekrasnim \u010diprova\u010dkim \u0107ilimima. \u0160to je tako jedinstveno u tim \u0107ilimima da su po cijelome svijetu proslavili grad i njihove majstore? Istkani od vune, ru\u010dno \u2013 na tkala\u010dkom stanu, razboju, bogato obojeni i obostrani, osebujni \u010diprova\u010dki \u0107ilimi su spoj zanatstva i … Nastavi\u010ciprova\u010dki \u0107ilimi \u2013 kakva ljepota!<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2003"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2003"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2003\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2051,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2003\/revisions\/2051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}