![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/bojanska_crkva.jpg\" "\\"bojanska_crkva\\"")
U podno\u017eju Vito\u0161e, nedaleko od centra Sofije, nalazi se Bojanska crkva \u2013 jedan od bugarskih kulturnih simbola. Ona je jedan od malog broja u cijelosti o\u010duvanih spomenika iz bugarskog srednjovjekovlja. Rije\u010d je o maloj gra\u0111evini, oblika kri\u017ea, no pravu kulturnu vrijednost \u010dine majstorske freske koje se smatraju prethodnicama europske renesanse.<\/strong><\/p>\nKre\u0107u\u0107i se po granitnim kockama, iza\u0161lim iz srca planine, obuzima te osje\u0107aj spokojstva i bezvremenosti. Jedan pogled unatrag otkriva sliku velikoga grada, rasprostrtoga sa svim svojim \u010detvrtima, parkovima, hotelima i cestama, nekako li\u0161enog svakodnevnog kretanja i emocija, koji spokojno le\u017ei u krasnom polju okru\u017eenom planinama.<\/p>\n
Prvo \u0161to vidi\u0161 kad prekora\u010di\u0161 drvenu portu su golemi hrastovi, borovi i jele, s uvijaju\u0107om alejom izme\u0111u njih. Istoga trenutka udi\u0161e\u0161 atmosferu mnogih povijesnih pri\u010da i ljudskih sudbina povezanih s tim mjestom.<\/p>\n
![\"Bojanska](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/bojanska_crkva._2.jpg\" "\\"Bojanska")
Prema povjesni\u010darima, crkva je izgra\u0111ena u X. stolje\u0107u a kasnije pro\u0161irivana i obnavljana u dva navrata \u2013 sredinom XIII. st. i sredinom XIX. st. Prvi, (isto\u010dni) dio crkve je malena, jednoapsidna zgrada oblika kri\u017ea, s ugra\u0111enim potpornjima koji oblikuju unutarnji kri\u017e. Drugi je dio crkve nadogra\u0111en sredstvima koja su darovali sevastokrator Kalojan i njegova \u017eena Desislava. Donji dio prostora bio je odre\u0111en za grobnicu darovatelja, a gornji, koji slijedi arhitekturu prvotne crkve bio je njihov obiteljski paraklis. Zanimljivost vezana uz pro\u010delje ovog drugog dijela crkve su kerami\u010dki ukrasi. Posljednji dio spomenika podignut je zahvaljuju\u0107i darovanim sredstvima samih Bojan\u010dana.<\/p>\n
Bojanska crkva je poznata u svijetu, \u0161to duguje prije svega freskama iz 1259. g. koje su odraz iznimnih dostignu\u0107a bugarske srednjovjekovne kulture. Rije\u010d je o vi\u0161e od 240 \u017eivopisnih fresaka, napravljenih po kanonu Sedmog svecrkvenog sabora, odr\u017eanog u Nikeji 787.g. No, to \u0161to \u010dini Bojanske slike toliko jedinstvenima i neponovljivima su realizam, psiholo\u0161ki uvjerljiva veli\u010dina i vitalnost likova, uz savr\u0161enu tehniku izrade.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/bojanska_crkva._3.jpg\" "\\"Bojanska")
Galerija likova uzetih iz \u017eivota napravljena je u kanonskoj kompoziciji. Upe\u010datljivi su prvi prikaz bugarskog sveca sv. Ivana Rilskog, darovatelja, svete Petke, cara Konstantina Asena i carice Irine \u2013 vladara Drugoga bugarskog carstva. Nacrtani s velikom precizno\u0161\u0107u i osje\u0107ajem, to su jedni od najstarijih o\u010duvanih portretnih prikaza osoba iz bugarske povijesti. Najljep\u0161i su likovi Kalojana i Desislave, a pretpostavlja se da je carski par pozirao bojanskome majstoru.<\/p>\n
U ulaznom dijelu (drugi dio crkve) u 18 scena predstavljen je \u017eivot sv. Nikole. U tim scenama umjetnik je tako\u0111er prikazao i bitne osobine svojih suvremenika, i na mnogo mjesta u kompozicijama, figure, i prije svega njihova lica, oslikani su psiholo\u0161ki.<\/p>\n
U hramu je osobito zanimljiv prikaz 12-godi\u0161njeg Isusa Krista. U \u017eivom, prikazu koji ljudski zra\u010di, povjesni\u010dari umjetnosti nalaze prijelaz od Srednjovjekovlja prema Renesansi.<\/p>\n
Elementi psiholo\u0161ke slo\u017eenosti u likovima na freskama, njihov ljudski izgled, kao i su\u0161tinski, realisti\u010dni elementi prvi su nagovje\u0161taji Renesanse u europskoj kulturi.<\/p>\n
Tko su bili majstori koji su napravili ove prekrasne freske? Imena zografa ostala su do danas nepoznata. Ime Bojanski majstor je skupni naziv. Rije\u010d je o majstorima \u010duvene Trnovske \u0161kole fresko slikarstva iz 13. stolje\u0107a.<\/p>\n
Crkva nosi imena svetoga Nikole i svetoga Pantelejmona i posve\u0107ena je 1259.g. Ona je spomenik kulture pod za\u0161titom UNESCO-a, i nije samo najzna\u010dajniji spomenik bugarske crkvene umjetnosti oslikavanja, ve\u0107 i cijele pravoslavne umjetnosti u XIII. stolje\u0107u, zbog \u010dega je 1979.g. uklju\u010dena u popis Svjetske kulturne ba\u0161tine pod brojem 42.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/bojanska_crkva._4.jpg\" "\\"Bojanska")
Stanje same zgrade i jedinstvenih freski brinulo je niz pokoljenja. Jo\u0161 od po\u010detka XX. stolje\u0107a freske je prekrila vlaga, sol i ne\u010disto\u0107a. G. 1912, Narodni muzej u Sofiji naru\u010dio je njihovu restauraciju austrijskom umjetniku Jozefu Bali. Kasnije, 1914. \u2013 1915.g. opet po narud\u017ebi muzeja, Marin Georgijev zavr\u0161ava zapo\u010deti rad austrijskoga stru\u010dnjaka. Godine 1934. ponovo je neophodna restauracija koju je napravio prof. Kiril Conev. Godine 1944. Karl Jordanov je opet o\u010distio freske, a 1934. je odlu\u010deno da Bojanska crkva bude zatvorena za posjetitelje. Godine 2005. crkva je predana na upravljanje Nacionalnome povijesnom muzeju. Ravnatelj muzeja, Bo\u017eidar Dimitrov, pri\u010da:<\/p>\n
\u00abJako sam \u017eelio da se obnove i najstarije freske. Izbezumljeno sam ustanovio da se bugarski restauratori pla\u0161e ovoga posla \u2013 da im se ne bi dogodilo da se ova remek-djela uni\u0161te. Morao sam prona\u0107i jednog smjelog \u010dovjeka, a prona\u0161ao sam ga u osobi prof. Grigorija Grigorova, dekana na Restauratorskoj katedri na Nacionalnoj umjetni\u010dkoj akademiji.\u00bb Na dan 4. prosinca 2006. g. jedinstvene freske Bojanske crkve obnovljene su poslije gotovo polustoljetnog razdoblja konzervacije i restauracije. Restauratori su radili s akrilnim bojama kako bi se njihov rad razlikovao od originala. Otkrivena su tri sloja freski, djela razli\u010ditih nara\u0161taja zografa.<\/p>\n
Bojanska crkva, jedna od kulturnih znamenitosti Bugarske, zna\u010dajan je doprinos bugarske slikarske umjetnosti europskoj kulturnoj tradiciji.<\/p>\n
(Prijevod: Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Autor: Marija Ivanova \u2022 U podno\u017eju Vito\u0161e, nedaleko od centra Sofije, nalazi se Bojanska crkva \u2013 jedan od bugarskih kulturnih simbola. Ona je jedan od malog broja u cijelosti o\u010duvanih spomenika iz bugarskog srednjovjekovlja. Rije\u010d je o maloj gra\u0111evini, oblika kri\u017ea, no pravu kulturnu vrijednost \u010dine majstorske freske koje se smatraju prethodnicama europske renesanse. Kre\u0107u\u0107i … NastaviBojanska crkva, ili, Bugarska renesansa<\/span>