Autor: Marija Ivanova \u2022<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/ruza.jpg\" "\\"Dolina")
Sunce izlazi. Po\u010detak lipnja. Kristalno plavo nebo. Tiho je. Zrak je vedar, miri\u0161i na rosu, na prolje\u0107e i na Bugarsku, jer preda mnom je beskrajno polje procvjetalih ru\u017ea \u2013 po\u010dinje berba ru\u017ea u Dolini ru\u017ea.<\/p>\n
Potra\u017eite li na zemljopisnoj karti Bugarske Dolinu ru\u017ea<\/em>, ne\u0107ete je na\u0107i. Zato \u0161to ovo lijepo ime, puno boje i arome, nije zemljopisni pojam. Tako se zove polje s ru\u017eama u naru\u010dju dviju planina \u2013 Stare planine i Srednje gore, od Klisure do Tvrdice \u2013 Kazanla\u0161ke i Karlovske kotline. Ovdje kao da je zrak mek\u0161i i nebo \u2013 dublje nego li igdje u Bugarskoj.<\/p>\n Tu je sama priroda stvorila vrt, navodnjavan hladnim rje\u010dicama i planinskim potocima, okru\u017een zelenim livadama. Gradi\u0107i puni crvenih krovova \u2013 Sopot, Karlovo, Kalofer i Kazanlak \u2013 nanizani su poput jantarnog zrnevlja na velikoj brojanici, usred mora njiva sa suncokretima, trsovima, lavandom, metvicom i prekrasnom ru\u017eom uljaricom koja je ovdje prona\u0161la najzahvalnije tlo na svijetu!\u00bb Tako je engleska povjesni\u010darka Mercia MacDermott opisala bogatstva Doline ru\u017ea u svojoj knjizi o Levskome \u00abApostol slobode\u00bb.<\/p>\n Industrijalizacija, velike gra\u0111evine i moderne magistrale zaobi\u0161le su ovaj kutak Bugarske. Mo\u0107na snaga Balkana zaustavlja studene vjetrove sa sjevera, a kroz dolinu rijeke Strjame dopiru ju\u017eni vjetrovi koji nose dah toplog Egejskog mora. Klima je blaga, sa srednjom godi\u0161njom temperaturom od 11,4 \u00b0C i obilnim proljetnim pljuskovima. Rijeke su bogate vodom, a izvori \u2013 bistri i mnogobrojni. Tlo je pomalo pjeskovito, s primjesom crljenice. Ovi darovi prirode pru\u017eaju iznimno dobre uvjete za uzgoj ru\u017ea, ali i drugih eteri\u010dno-uljnih i ljekovitih kultura. Tu raste bugarska R osa damascena . Samo se u tri dr\u017eave na svijetu uzgaja ova rijetka vrsta: u Bugarskoj, Turskoj i u malim koli\u010dinama u Maroku.<\/p>\n \u00abU Bugarskoj trenutno ima 3500 hektara nasada ru\u017ea\u00bb, ka\u017ee prof. Nedko Nedkov, ravnatelj Instituta za ru\u017ee i eteri\u010dno-uljne kulture u Kazanlaku, institutu koji je 2007. g. obilje\u017eio 100 godina svog postojanja. Dobri prirodni uvjeti u Bugarskoj i dugogodi\u0161nja selekcija znanstvenika, na\u0161u ru\u017eu uljaricu u\u010dinili su najboljom na svijetu. Godine 1927., bugarski car Boris zabranio je izvoz rasada ove cijenjene na\u0161e ru\u017ee uljarice. Danas bugarski proizvo\u0111a\u010di ru\u017eina ulja tako\u0111er nastoje da se zabrani izvoz rasada Rose damascene , \u010diju \u0107e jedinstvenost registrirati i Svjetska trgovinska organizacija.<\/p>\n Berba ru\u017ea, koja po\u010dinje tradicionalnim Praznikom ru\u017ea i biranjem Carice ru\u017ea, traje dvadesetak dana. Svako jutro, oko 5 sati, bera\u010di ru\u017ea kre\u0107u na polja, jer ru\u017ein cvijet treba ubirati prije nego \u0161to je isparila rosa. Tada se od njega dobivaju najve\u0107e koli\u010dine i najkvalitetnije ru\u017eino ulje. Ru\u017ee se ubiru ru\u010dno i samo do otprilike 10 sati. Ubrani cvjetovi prera\u0111uju se u neprestanom, danono\u0107nom procesu, kako se ne bi izgubili vrijedni sastojci alkemije ru\u017eina ulja i ru\u017eine vodice. Djevojke ovdje pri\u010daju da se ru\u017eino ulje dobiveno od ru\u017einih latica ubranih u dva uzastopna jutra razlikuje jedno od drugoga!<\/p>\n Stoljetna je bugarska tradicija dobivanja ru\u017eina ulja. Prvo su Karlov\u010dani napravili mjedene kazane za destilaciju ru\u017eina ulja (prije su bili od gline) prema crte\u017eima jednog arapskog slikara. Mjesto prerade ru\u017ea radilo se uz vodu teku\u0107icu u kojoj se obavljala prerada ru\u017eina cvijeta. Da bi se dobilo 1 kg ru\u017eina ulja, potrebno je 3000 do 3500 kg ru\u017einih latica. Jedan kilogram ru\u017eina ulja mo\u017ee se usporediti s vrijedno\u0161\u0107u zlata. \u0160to to je sasvim razumljivo \u2013 tehnologija njegova dobivanja u velikoj je mjeri ru\u010dni i te\u017eak trud, razdoblje dobivanja \u2013 iznimno kratko, a proces dobivanja \u2013 osjetljiv i ovisan o nizu \u010dimbenika. Ru\u017eino ulje \u010duva se u posebnoj \u00abbanci\u00bb, u trezoru, u sredi\u0161tu Sofije. Skupocjena teku\u0107ina transportira se u posebnim mjedenim sudovima, omotanima u platno. Otvor se zatvara pe\u010datnim voskom, pe\u010dat je napravljen 1934. g. i samo je jedan takav, a \u010duva se u posebnoj blagajni u trezoru. Ovakve drakonske mjere provode se da ne bi bilo falsificiranja proizvoda. Europljani bugarsko ru\u017eino ulje kupuju najvi\u0161e za kozmeti\u010dku industriju, a Amerikanci ga koriste kao mazivo za kozmi\u010dke aparate. U svim svemirskim letjelicama i brodovima koristi se ru\u017ein ekstrakt, jer je postojan pri svim temperaturama.<\/p>\n Bugarsko ru\u017eino ulje, koje je sastavni dio najpoznatijih svjetskih mirisa, nema konkurencije. Oko 60 \u2013 70 posto godi\u0161nje proizvodnje ru\u017eina ulja odlazi u Francusku. Ono je sastojak najskupljih mirisa poznatih francuskih firmi \u00abGivenchy\u00bb, \u00abChristian Dior\u00bb, \u00abNina Ricci\u00bb, \u00abChanel\u00bb. Na\u0161e ru\u017eino ulje dobilo je zlatne medalje na izlo\u017ebama u Parizu, Londonu, Filadelfiji, Antverpenu, Milanu.<\/p>\n Osim ru\u017eina ulja i ru\u017eine vodice, od skupocjene kazanla\u0161ke ru\u017ee dobivaju se i proizvodi karakteristi\u010dni bugarskoj tradiciji \u2013 ru\u017eina rakija, ili poznata jo\u0161 kao \u0111ul rakija, \u0111ulovica, i ru\u017eino slatko te proizvodi za aromaterapiju i medicinu.<\/p>\n A u Dolini, bera\u010di ru\u017ea pune svoje ko\u0161eve, ili platnene torbe, s ru\u017einim cvjetovima. Prsti im \u010darobno miri\u0161u. Cvijet ru\u017ee ubire se za preradu tek tre\u0107e godine od sadnje. Briga oko ru\u017einih grmova je proces koji iziskuje mnogo pa\u017enje i vje\u0161tine. Ru\u017ee se sade ujesen, na dan sv. Arhangela, a svakog se prolje\u0107a zemlja oko njih mora prekopati.<\/p>\n Uzgoj ru\u017ea ima dugu tradiciju. Prema starim kronikama, prve ru\u017ee su u Trakiju donijeli vojnici Aleksandra Velikog. U svojem traktatu \u00abPoznavanje prirode\u00bb, Plinije Mla\u0111i (61\/62 g. \u2013 113. g.) opisuje vi\u0161e od 20 vrsta ru\u017ea, a osim njihova nazivlja i izgleda, spominje im i podrijetlo. Jedna od opisanih vrsta je Trakijska ru\u017ea. Ru\u017ea uljarica najvjerojatnije potje\u010de iz Perzije, gdje je rasla kao divlje drvo. Jo\u0161 su drevni Asirci, Babilonci, Indijci, Kinezi, Perzijanci, Egip\u0107ani prera\u0111ivali cvjetove ru\u017ee i proizvodili aromati\u010dna ulja, mirise, vino, \u010daj i lijekove.<\/p>\n Odlaze\u0107i iz Doline ru\u017ea saznala sam jednu zanimljivu \u010dinjenicu \u2013 crte\u017e ru\u017ee nalazio se i na drevnim tra\u010danskim nov\u010di\u0107ima, prona\u0111enim upravo ovdje. Zahvaljuju\u0107i tra\u010danskim arheolo\u0161kim nalazima, koje su u posljednjih nekoliko godina otkrili bugarski arheolozi, Dolina ru\u017ea danas je u svijetu poznata i kao Dolina tra\u010danskih vladara. Razveselilo me i to \u0161to \u0107e i na nali\u010dju budu\u0107eg bugarskog eura tako\u0111er biti crte\u017e ru\u017ee.<\/p>\n (Prijevod Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Marija Ivanova \u2022 Sunce izlazi. Po\u010detak lipnja. Kristalno plavo nebo. Tiho je. Zrak je vedar, miri\u0161i na rosu, na prolje\u0107e i na Bugarsku, jer preda mnom je beskrajno polje procvjetalih ru\u017ea \u2013 po\u010dinje berba ru\u017ea u Dolini ru\u017ea. Potra\u017eite li na zemljopisnoj karti Bugarske Dolinu ru\u017ea, ne\u0107ete je na\u0107i. Zato \u0161to ovo lijepo ime, … NastaviDolina ru\u017ea<\/span>