![\"Travanjski](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Travanjski-ustanak-spomenik-na-mjesta-odluke-1-474x340.jpg\")
<\/p>\nU povijesti svakog naroda postoje dani koji \u010dine duboku razdjelnicu izme\u0111u nekoliko razdoblja. To su dani koji su se dugo pripremali, a onda su naglo buknuli, a njihova jarka svjetlost stolje\u0107ima sjaji i zasljepljuje herojstvom, slavom i veli\u010dinom.<\/p>\n
<\/p>\n
Takav je dan 20. travnja 1876. g.<\/p>\n
Mi ga ve\u0107 140 godina obilje\u017eavamo \u2013 slavimo svijetlo herojstvo, koje grije poput planinskog sunca, \u010distog poput plavoga neba u o\u010dima Benkovskog i vatreno poput krvavih zalazaka sunca u Srednjogorju i Rodopima.<\/p>\n
Bosansko-hercegova\u010dki ustanak 1875. g. ne samo \u0161to dovodi do zao\u0161travanja Isto\u010dne krize u Osmanskome Carstvu, nego donosi i ogroman, silan poticaj bugarskom oslobodila\u010dkom pokretu. Iako je poku\u0161aj Starozagorskog ustanka iste godine zavr\u0161io neuspjehom, on nije obeshrabrio napore mladih rodoljubivih Bugara. Krajem te godine u rumunjskom gradu Giurgiu osnovan je revolucionarni odbor koji je razradio plan \u00a0masovnog oru\u017eanog ustanka u Bugarskoj u prolje\u0107e sljede\u0107e godine.<\/p>\n
Zemlja je podijeljena na V. revolucionarnih okruga: I. \u2013 Trnovski, \u010dije vodstvo \u010dine apostoli<\/em> Stefan Stambolov, Hristo Karaminkov (Bunito), Georgi Izmirliev; II. \u2013 Slivenski revolucionarni okrug \u2013 apostoli<\/em> Ilarion Dragostinov, Stoil vojvoda, Georgi Obretenov; III. \u2013 Vra\u010danski \u2013 apostoli<\/em> Stojan Zaimov, Nikola Obretenov, Georgi Apostolov; IV. \u2013 Plovdivski revolucionarni okrug \u2013 a njegovi apostoli<\/em> bili su Panajot Bolov, Georgi Benkovksi, Georgi Ikonomov i Zahari Stojanov; i V. \u2013 Sofijski, koji zbog uhi\u0107enja N. Slavkova nije uspostavljen.<\/p>\n Tijekom sije\u010dnja 1876. g. \u010delnici-apostoli prelaze ledene vode Dunava i po\u010dinju grozni\u010davu pripremu ustanka. U mnogim gradovima i selima obnavljaju se stari i osnivaju novi revolucionarni odbori, pripremaju se zalihe hrane, nabavlja se oru\u017eje i streljivo, provode vojne vje\u017ebe, pi\u0161u vojni zakoni i propisi. Vatreni govori apostola nailaze na plodno tlo i uzrokuju neuobi\u010dajeno vrenje i spremnost na borbu u ime slobode. Ovaj veliki narodni bunt protiv stoljetnih porobljiva\u010da najsna\u017eniji je i obuhva\u0107a na stotine sela u V. plovdivskom revolucionarnom okrugu. I dok se malo i veliko, mu\u0161ko i \u017eensko u tajnosti priprema za ustanak, 14. travnja apostoli bunta u IV. revolucionarnom okrugu \u2013 Georgi Benkovski i Panajot Volov okupili su stotinu predstavnika 60 naselja IV. revolucionarnog okruga s podru\u010dja Obori\u0161ta, blizu sela Me\u010dka (danas Obori\u0161te). Tu je donijeta odluka da ustanak po\u010dne 1. svibnja, a u slu\u010daju izdaje \u2013 odmah.<\/p>\n Iako naoru\u017eani starim pu\u0161kama, s barutom mokrim od jakih ki\u0161a, s no\u017eevima, sjekirama, vilama i kosama \u2013 Bugari iz stotina sela deset su dana pru\u017eali otpor svojim tla\u010diteljima na podru\u010dju okruga. Ustanak se pro\u0161irio i na druga mjesta i podru\u010dja izvan Plovdivskoga okruga i trajao je vi\u0161e od mjesec dana. Povijesne se borbe vode kod Drjanovskog manastira, kod Novog Sela (danas grad Aprilci) i Krvenika. Bugarsko iseljeni\u0161tvo u Rumunjskoj \u0161alje veliku \u010detu ustanika koju vodi vatreni revolucionar, publicist i pjesnik Hristo Botev. \u010ceta je na Dunavu zaplijenila austrijski brod \u201eRadetzki\u201c, njime pristaje na bugarskoj obali rijeke kod Kozloduja, poslije \u010dega vodi niz bitaka s turskim regularnim i neregularnim (ba\u0161i-bozuci) vojnim postrojbama.<\/p>\n Usprkos svim naporima, Travanjski ustanak biva ugu\u0161en.<\/p>\n Na visoko humana i moralna na\u010dela travanjskih ustanika, ispisana u Obra\u0107anju bugarskom narodu: \u201eTi, koji za sebe tra\u017ei\u0161 slobodu, \u010dast i ljudsko pravo, \u010duvaj tako\u0111er slobodu, \u010dast i pravo onomu koji ih tra\u017ei od tebe. Za\u0161titi ih!\u201c, tla\u010ditelj je odgovorio s 20 000 redovnih vojnika i 120 000 ba\u0161i-bozuka. Do rujna 1876. g. pogubljeno je vi\u0161e od 30 000 Bugara \u2013 mu\u0161karaca, \u017eena i djece, vi\u0161e od 10 000 du\u0161a je zatvoreno i prognano, 200 naselja oplja\u010dkano, a vi\u0161e od 80 drugih naselja potpuno spaljeno.<\/p>\n U ovom monstruoznom kontrastu izme\u0111u plemenitosti jednog naroda, koji samo \u017eeli biti slobodan, i krvavog bijesa porobljiva\u010da, stoji savjest stare Europe i cijeloga svijeta da progovori u za\u0161titu Bugara. Dostojevski, Turgenjev, Polonski, Gladstone, Victor Hugo, Oscar Wilde, dr. Long, Darwin, Mendeljev, Garibaldi, Anton A\u0161kerc, MacGahan \u2013 posebni dopisnik novina The Daily News<\/em>, i mnogi drugi osudili su barbarizam, a cijeli svijet bio je potresen i ogor\u010den. \u010cak se ni vlade, koje su imale svojih interesa u Osmanskom Carstvu, nisu usudile suprotstaviti napadima protiv trule otomanske dr\u017eave.<\/p>\n Sve to otvorilo je put Oslobodila\u010dkom ratu koji se nazirao, a koji \u0107e nekoliko mjeseci kasnije Bugarsku osloboditi od pet stolje\u0107a dugog mu\u010ditelja. To je najve\u0107a zasluga velike Travanjske epopeje Bugara: podmukli udarci sjekira u Bataku, Peru\u0161tici, Bracigovu, novom Selu i Krveniku, kojima su se sjekle glave, sablasni dim opo\u017earene Klisure i Panagjuri\u0161ta, kolci za nabijanje i vje\u0161ala, na najvi\u0161i pijedestal su izdigli herojstvo, samo\u017ertvu i samoodricanje jednog zaboravljenog naroda Balkana. Stoga su potpuno opravdane rije\u010di Konstantina Veli\u010dkova: \u201eBugarsko, prezri hulitelje koji razgla\u0161uju da ti samo roblje mo\u017ee\u0161 othraniti!\u201c<\/p>\n POKLON PRED BUGARSKIM HEROJIMA IZ TRAVNJA 1876., BOG DAO POKOJ DU\u0160AMA NJIHOVIM!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U povijesti svakog naroda postoje dani koji \u010dine duboku razdjelnicu izme\u0111u nekoliko razdoblja. To su dani koji su se dugo pripremali, a onda su naglo buknuli, a njihova jarka svjetlost stolje\u0107ima sjaji i zasljepljuje herojstvom, slavom i veli\u010dinom. Takav je dan 20. travnja 1876. g. Mi ga ve\u0107 140 godina obilje\u017eavamo \u2013 slavimo svijetlo herojstvo, … NastaviVELIKI TRAVANJSKI USTANAK BUGARA<\/span>![\"Travanjski](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/Travanjski-ustanak-Kopriv\u0161tica-most-Prva-pu\u0161ka-1-474x325.jpg\")
Dvadesetoga travnja, poslije izdaje Nene Baldoveca, ustanak je buknuo u Kopriv\u0161tici. Rodoljubi Kopriv\u0161tice, predvo\u0111eni svojim apostolom Todorom Kable\u0161kovim, prvi se di\u017eu na oru\u017eje, kako bi se odjek njihovih pu\u0161aka \u010duo \u0161to dalje, po svim bugarskim zemljama, i kako bi se zeleni ustani\u010dki barjak sa svetim sloganom \u201eSloboda ili smrt\u201c zavijorio u svim krajevima zemlje. Konji\u010dka \u010deta Benkovskoga budi duh \u017eitelja okruga. Njoj se, poslije ulaska \u010dete u grad Belovo, priklju\u010duje nekoliko radnika koji su kao tehni\u010dari i in\u017eenjeri radili na \u017eeljeznici baruna Hirscha. \u0160estorica njih su iz Dalmacije, koja se u ono vrijeme nalazila pod jurisdikcijom Austro-Ugarskog Carstva. Rije\u010d je o bra\u0107i Krsti, Georgiju i Ivanu Neklanovi\u0107u, Ivanu Suti\u0107u i njegovoj \u017eeni, Bugarki Mariji Suti\u0107, Stefanu i Savi.<\/p>\n