{"id":2291,"date":"2016-05-26T12:09:05","date_gmt":"2016-05-26T10:09:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2291"},"modified":"2022-04-15T15:40:05","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:05","slug":"razgovor-s-akademkinjom-anicom-nazor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/razgovor-s-akademkinjom-anicom-nazor\/","title":{"rendered":"RAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR"},"content":{"rendered":"

Po\u0161tovana akademkinjo Nazor, pro\u0161le godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilje\u017eila je Va\u0161 osamdeseti ro\u0111endan. Recite, molim Vas, od kada sura\u0111ujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju?<\/strong><\/em><\/p>\n

Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mla\u0111im kolegama Margareti Dimitrovo
\nj i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga ro\u0111endana prikazali moj \u017eivot i rad. S bugarskim znanstvenicima sura\u0111ujem od 1963. g., otkada je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu odr\u017ean sastanak Me\u0111unarodne komisije za crkvenoslavenske rje\u010dnike. Tada je iz Sofije na sastanak do\u0161la prof. Dora Mir\u010deva. Ujesen iste (1963.) g. u Sofiji sam sudjelovala na Petom me\u0111unarodnom slavisti\u010dkom kongresu. Dirnula me pa\u017enja mladog Bugarina: za vrijeme kongresa nosil\"Slikai smo bed\u017eeve s imenom i prezimenom. Usred gu\u017eve u autobusu mladi \u010dovjek ustupa mi sjedalo i ka\u017ee: Vladimir Nazor, knji\u017eevnik, Hrvatska. Zahvaljuju\u0107i organiziranoj ekskurziji, obi\u0161la sam dobar dio prelijepe Bugarske.<\/p>\n

Od 1962. godine radite na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, a kasnije ste godinama bili ravnateljica te zna\u010dajne ustanove \u2013 sve do Va\u0161eg umirovljenja 2005. g. \u010cime su Vas glagoljica i staroslavenska knji\u017eevnost privukle i tako dugo zadr\u017eale Va\u0161u vjernost \u2013 od doktorata (1965.) s temom \u201eSenjski ‘Transit sv. Jerolima’, g. 1508\u201c, do teksta \u201eJo\u0161 glagoljskih Pazinskih fragmenata iz po\u010detka XIV. stolje\u0107a\u201c, objavljen u Slovu, 2010. g.?<\/strong><\/em><\/p>\n

Za vrijeme studija bila sam demonstrator prof. Josipu Hammu na Katedri za starocrkvenoslavenski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na njegovu preporuku primljena sam za asistenta za starocrkvenoslavenski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru, na katedri prof. Dalibora Brozovi\u0107a, dugogodi\u0161njega predsjednika Hrvatsko-bugarskoga dru\u0161tva. Nekoliko mjeseci sam \u010dekala da se odobre sredstva za Zadar. U isto vrijeme u Staroslavenskom institutu u Zagrebu po\u010deli su pripremni radovi na Rje\u010dniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, pod vodstvom prof. Josipa Hamma i Vjekoslava \u0160tefani\u0107a. U institutu sam imala prilike vidjeti mnoge hrvatske glagoljske rukopise u fotokopijama, faksimilna izdanja glagoljskih spomenika, stru\u010dnu literaturu o glagolja\u0161tvu. To me je op\u010daralo. Prof. \u0160tefani\u0107 mi je rekao da su mi u Institutu uvijek otvorena vrata. U Zadru mi je prof. Brozovi\u0107 prepustio predavanja i seminare iz starocrkvenoslavenskoga. Za\u010dudo, studenti su voljeli moj predmet. Ali, u to je doba Zadar bio prometno izoliran. Na fakultetu nije bilo nikoga tko se sustavno bavio starocrkvenoslavenskim. U Staroslavenskom je institutu sve posve\u0107eno struci. Zato sam se 1962. godine vratila u Institut.<\/p>\n

Za to \u0161to sam postigla umnogome dugujem Staroslavenskom institutu, ponajprije Vjekoslavu \u0160tefani\u0107u, prvaku u istra\u017eivanju glagolja\u0161tva i jednom od utemeljitelja Staroslavenskoga instituta. Vjekoslav \u0160tefani\u0107 bio je prijatelj Ivana Duj\u010deva, koji je nekoliko puta posjetio Staroslavenski institut zajedno sa svojim mladim suradnicima.<\/p>\n

Poznato je da postoje dvije vrste glagoljice \u2013 uglata (hrvatska) i obla (bugarska). Vi ste, gospo\u0111o akademkinjo, stekli priznanje (u Hrvatskoj i u svijetu) kao jedna od najzna\u010dajnijih istra\u017eiva\u010dica hrvatskoga glagolja\u0161tva, osobito glagolja\u0161koga tiskarstva. Ogroman je Va\u0161 doprinos u prire\u0111ivanju i izdavanju starih tiskanih knjiga i glagolja\u0161kih rukopisa, koje ne samo \u0161to osvjetljuju povijest hrvatske kulture, one osvjetljuju i \u0106irilo-Metodsku ba\u0161tinu te njezinu ulogu u slavenskim kulturama. Koji su najvrijedniji glagolja\u0161ki rukopisi do sada iza\u0161li? <\/strong><\/em><\/p>\n

Me\u0111u najvrednija izdanja, u kojima sam sudjelovala, svakako su izdanja dviju temeljnih glagoljskih bogoslu\u017enih knjiga: \u201eMisala\u201c Hrvoja Vuk\u010di\u0107a Hrvatini\u0107a s po\u010detka 15. stolje\u0107a i plenarnoga (potpunoga) Drugoga novljanskog brevijara iz 1495. godine. \u201eHrvojev misal\u201c jedan je od najljep\u0161ih glagoljskih rukopisa: ukra\u0161en je s 96 minijatura, 4 ilustrirana inicijala, oko 380 velikih i mnogo manjih inicijala. Izdanje je iza\u0161lo u dvjema knjigama: faksimil u boji, u svemu vjeran originalu, i kriti\u010dko izdanje teksta latinicom, koje smo priredile kolegice Marija Panteli\u0107, Biserka Grabar i ja, a uredio Vjekoslav \u0160tefani\u0107.<\/p>\n

Brevijari (\u010dasoslovi) su bogoslu\u017ene knjige katoli\u010dke crkve, koji sadr\u017ee slu\u017ebenu molitvu po rimskome obi\u010daju. Iz njih klerici i redovnici po du\u017enosti, naj\u010de\u0161\u0107e zajedni\u010dki, mole u no\u0107nim i dnevnim satima (\u010dasovima). Potpuni brevijari, kakav je Drugi novljanski, sadr\u017eavaju izme\u0111u ostalih tekstova, biblijska \u010ditanja starozavjetnih knjiga (npr. potpun Psaltir) i liturgijski legendarij u sanktoralu, \u201eiznimno zna\u010dajan i u dosada\u0161njim istra\u017eivanjima samo dotaknut korpus hrvatske martirolo\u0161ke i hagiografske proze\u201c (Ivanka Petrovi\u0107). Objavila sam zajedno s dr. sc. Marijom Panteli\u0107, faksimil rukopisa s iscrpnim opisom i detaljnim bibliografskim pregledom, te popisom biblijskih i homilelskih \u010ditanja. Sama sam pak priredila nekoliko kriti\u010dkih izdanja, tiskanglagoljicom Senju (1494.-1508.) i Rijeci (tiskara \u0160imuna Ko\u017ei\u010di\u0107a 1530. do 1531.), od kojih su se o\u010duvali vrlo rijetki originalni primjerci. Nekoliko originalnih primjeraka tiskanih u Rijeci otkrili su u talijanskim knji\u017enicama bugarski kolege Aksinija D\u017eurova i Krasimir Stan\u010dev.<\/p>\n

Od samog po\u010detka uklju\u010dili ste se u rad na jednom velikom projektu \u2013 izradi Rje\u010dnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Koji je temelj tog Rje\u010dnika i kakav je njegov zna\u010daj za hrvatsku leksikografiju?<\/strong><\/em><\/p>\n

Temelj su glagoljski rukopisi (i inkunabule) pisani (i tiskani) na crkvenoslavenskom jeziku. Ponajprije to su biblijski i liturgijski tekstovi te dijelovi glagoljskih zbornika. Rje\u010dnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije izra\u0111uje se na korpusu od \u0161ezdesetak glagoljskih izvora i uklapa se u zajedni\u010dki projekt ostalih redakcija. Iniciran je na IV. me\u0111unarodnom slavisti\u010dkom kongresu u Moskvi 1958. g. To je prvi rje\u010dnik (jo\u0161 nije gotov) crkvenoslavenskoga jezika koji je funkcionirao kao knji\u017eevni (liturgijski) jezik. Ide u temeljna djela hrvatske (i ne samo hrvatske) leksikografije.<\/p>\n

Va\u0161e iznimno aktivno djelovanje na promicanju i popularizaciji hrvatske glagolja\u0161ke ba\u0161tine dovelo je i do onoga \u0161to je jako va\u017eno \u2013 hrvatska glagoljica nije pala u zaborav! \u0160tovi\u0161e, danas puno djece sa zanimanjem prou\u010dava glagoljicu i sudjeluje u radu malih glagolja\u0161kih akademija. Prepoznatljivi su i jako tra\u017eeni hrvatski suveniri s glagoljskim slovima. Ima li jo\u0161 prostora za popularizaciju hrvatske glagolja\u0161ke ba\u0161tine? <\/strong><\/em><\/p>\n

Ima. Nastaviti, na primjer, ono \u0161to smo po\u010deli: pojedine glagoljske biblijske i knji\u017eevne tekstove objavljivati latinicom onako kako se \u010ditaju, potkrijepiti ih faksimilima iz glagoljskih izvora i opremiti kratkim uvodom. Do sada smo u posebnim knji\u017eicama objavili O\u010dena\u0161<\/em> iz svih glagoljskih misala (Erasmus naklada), pa Pjesmu nad pjesmama<\/em> iz dvaju glagoljskih brevijara, pripremljena je Legenda o Mariji Magdaleni<\/em> iz jednoga glagoljskoga zbornika. Spomenuta izdanja lijepo je slikovno interpretirala Vjera Reiser i ona su dobro prihva\u0107ena, nekima su naklade iscrpljene. Na taj se pristupa\u010dniji, popularan na\u010din dana\u0161nji \u010ditatelji upoznaju sa starim pismom, starim tekstovima i crkvenoslavenskim jezikom na koji su prevedeni hrvatski glagoljski biblijski i liturgijski tekstovi te pojedini prilozi u zbornicima. Erasmus je po\u010deo s izdavanjem niza suvenira hrvatske ba\u0161tine (u obliku mapa s razglednicama i motivima iz glagoljske ba\u0161tine). Iza\u0161li su i \u201e\u0160imun Ko\u017ei\u010di\u0107 Benja i njegova tiskara u Rijeci (1530.\/1531.)\u201c, \u201eEvan\u0111elisti u Hrvojevu misalu\u201c i \u201eRukom pisana hrvatska glagoljica\u201c. To je profinjen na\u010din promicanja hrvatske glagoljske ba\u0161tine, \u0161to treba nastaviti.<\/p>\n

Po\u0161tovana gospo\u0111o akademkinjo, Bugarska slavi Dan svetih bra\u0107e \u0106irila i Metoda, 24. svibnja, kao Dan bugarske prosvjete i kulture i slavenske pismenosti. Molim Vas, recite na kraju na\u0161eg razgovora \u010ditateljima \u010dasopisa \u201eRodna rije\u010d\u201c koja je, po Vama, uloga bugarske glagoljice i starobugarske knjizevnosti za razvoj slavenske pismenosti i kulture?
\n<\/strong><\/em><\/p>\n

Sveti \u0106iril i Metod prvi su veliki slavenski u\u010ditelji. Oni su utemeljili sustavno slavensko pismo, knji\u017eevni jezik i knji\u017eevnost te slavensko bogoslu\u017eje, za koje su priredili repertorij priru\u010dnika. Pismo je mnogo kasnije u Hrvatskoj dobilo ime glagoljica po glagolu glagoljati<\/em> (govoriti), koji se \u010desto javlja u tekstovima evan\u0111elja. Prvobitan oblik pisma poznat je kao okrugla ili bugarska glagoljica, jer je kru\u017ei\u0107 jedan od njezinih karakteristi\u010dnih elemenata. Jezik je u znanosti poznat pod nazivom starobugarski i \u010de\u0161\u0107e pod nazivom starocrkvenoslavenski (staroslavenski), jer je to svojevrstan op\u0107i slavenski knji\u017eevni jezik. Naime, nakon Metodove smrti 885. g., slavensko je bogoslu\u017eje zabranjeno u Moravskoj, a Metodovi su u\u010denici prognani. U Bugarsku su do\u0161li najbolji u\u010denici i ondje su nastavili s njegovanjem \u0107irilometodske tradicije pod za\u0161titom kneza Borisa i cara Simeona. Za vladanja cara Simeona i kasnije (u X. i XI. st.) do\u0161lo je do procvata starobugarske knji\u017eevnosti. Iz Bugarske se kulturno naslje\u0111e Svete Bra\u0107e pro\u0161irilo – dodu\u0161e vi\u0161e u \u0107irilskom, manje u glagoljskom ruhu – na susjedne balkanske zemlje (Srbiju i Duklju), te na sjever u Rusiju. Po onome \u0161to su \u0106iril i Metod u\u010dinili, Vjekoslav \u0160tefani\u0107, temeljiti istra\u017eiva\u010d njihova naslje\u0111a u Hrvatskoj, smatra ih \u201epravim herojima i revolucionarima\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u0161tovana akademkinjo Nazor, pro\u0161le godine Bugarska akademija znanosti u svom informacijskom biltenu “Bulgaristika Bulgarika”, obilje\u017eila je Va\u0161 osamdeseti ro\u0111endan. Recite, molim Vas, od kada sura\u0111ujete s bugarskim znanstvenicima? I kako ocjenjujete tu suradnju? Zahvalna sam Bugarskoj akademiji, svim znanstvenicima i mla\u0111im kolegama Margareti Dimitrovo j i Simeonu Stefanovu, koji su povodom mojega osamdesetoga ro\u0111endana prikazali … NastaviRAZGOVOR S AKADEMKINJOM ANICOM NAZOR<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2297,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2291"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2291"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2291\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2301,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2291\/revisions\/2301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}