Zbog svog iskustva u sportu Bu\u010dar uskoro postaje vode\u0107a figura u organizaciji Hrvatskoga sokola<\/em>, koja podupire sportski i nacionalni razvoj Hrvata. Zahvaljuju\u0107i Bu\u010darovim vezama, Sokoli<\/em> ubrzo uspostavljaju me\u0111unarodne veze sa sli\u010dnim organizacijama, me\u0111u kojima je i bugarski Junak.<\/em><\/p>\n Tako je od 1. do 4. rujna 1906. godine bugarska skupina od sto\u0161ezdeset ljudi iz devetnaest gradova sudjelovala na Prvom hrvatskom svesokolskom sletu u Zagrebu. Osim sudjelovanja na zajedni\u010dkim gimnasti\u010dkim vje\u017ebama, Bugari se predstavljaju izlo\u017ebom fotografija svojih sletova u Sofiji, Plovdivu i Varni. Franjo Bu\u010dar o\u017eivljava atmosferu doga\u0111anja u knjizi Spomenspis 1. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu<\/em>, gdje opisuje sveop\u0107e odu\u0161evljenje hrvatskih, \u010de\u0161kih, poljskih, bugarskih, slovenskih i srpskih sudionika.<\/p>\n Bliski kontakti izme\u0111u bugarskg Junaka <\/em>i Hrvatskog sokola <\/em>nastavljaju se i 1910. godine, kada hrvatska skupina od 640 ljudi, pod vodstvom Franje Bu\u010dara, sudjeluje od 27. do 29. srpnja na V. sletu bugarskog gimnasti\u010dkog dru\u0161tva. Zbog poja\u010danog me\u0111unarodnog sudjelovanja, slet je progla\u0161en Op\u0107eslavenskim, a odmah po povratku u Zagreb Bu\u010dar pi\u0161e putopis Sokolsko slavlje u Beogradu i Sofiji.<\/em><\/p>\n \u201eSokoli <\/em>i Junaci<\/em> su se pobratimili, nakon prvotnog obra\u0107anja s ‘gospodine’ i ‘Vi’, kakav je tamo\u0161nji obi\u010daj. Kao rezultat velikog odu\u0161evljenja, mnogi su razmijenili znakovlje i kape, te se na kraju nije moglo raspoznati tko su Sokoli<\/em>, a tko Junaci<\/em>\u201c, ka\u017ee Bu\u010dar.<\/p>\n Godinu dana kasnije, izme\u0111u 16. i 18. kolovoza 1911. godine, bugarski Junak <\/em>uzvra\u0107a posjet i sudjeluje na Drugom hrvatskom svesokolskom sletu sa skupinom od 425 ljudi. Balkanski ratovi i Prvi svjetski rat koji su uslijedili sprije\u010dili su produbljivanje odnosa izme\u0111u Bugara i Hrvata. Ali prijateljski kontakti se nastavljaju i nakon ulaska (kasnije i raspu\u0161tanja) Hrvatskog sokola <\/em>u Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, te pronalaze svoj izra\u017eaj i na sportskom terenu.<\/p>\n Franjo Bu\u010dar ne izostavlja bugarsku tematiku i godinama je aktivan promicatelj bugarske kulture. Tijekom 1913. godine objavljuje \u010dlanak o \u0161vedskom prijevodu Krvave pjesme <\/em>Pen\u010da Slavejkova \u2013 samo godinu dana nakon \u0161to je Alfred Jensen nominirao bugarskog pjesnika za Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost. U narednim godinama Franjo Bu\u010dar objavljuje tekstove u periodi\u010dnim i specijaliziranim izdanjima o publicistu Stefanu Bob\u010devu, povjesni\u010daru Petru Nikovu, bra\u0107i Miladinov, Jordanu Jovkovu, kao i o jubilejima bugarskih kulturnih institucija poput Narodne knji\u017enice Sv. \u0106irila i Metoda <\/em>i Sofijskoga sveu\u010dili\u0161ta sv. Klimenta Ohridskog. <\/em>Povodom pedesete obljetnice bugarskoga sveu\u010dili\u0161ta, 1938. godine u Bugarsku dolazi izaslanstvo s vi\u0161e od tristotine Hrvata koji sudjeluju u proslavi obljetnice.<\/p>\n Po\u010detkom Drugog svjetskog rata i stvaranjem Nezavisne dr\u017eave Hrvatske, koja je kao i Bugarska me\u0111u saveznicama Tre\u0107ega Reicha, pro\u0161iruje se i produbljuje razmjena izme\u0111u dvije zemlje u svim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota. Godine 1942. u zgradi tada\u0161nje Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice otvara se izlo\u017eba Knji\u017eevne veze izme\u0111u Bugara i Hrvata<\/em>, me\u0111u \u010dijim inicijatorima je upravo Franjo Bu\u010dar. Tom prilikom rekao je:\u201e\u0160teta tek da ova vrlo zanimljiva izlo\u017eba nije bila bar na koji dan otvorena i \u0161irokom op\u0107instvu.\u201c<\/p>\n Iste, 1942. godine izlazi prvi, na\u017ealost i posljednji, broj \u010dasopisa Zagreb-Sofija: hrvatsko-bugarska smotra, <\/em>u izdanju Hrvatsko-bugarskog dru\u0161tva u Zagrebu i Bugarsko-hrvatskog dru\u0161tva u Sofiji. U njemu je objavljen i \u010dlanak dr. Franje Bu\u010dara Hrvati i Bugari \u2013 njihovo kulturno zbli\u017eenje i bratska zajednica<\/em>, u kojem donosi pregled uzajamnih odnosa kroz stolje\u0107a. Naro\u010dito je emotivan opis epizode iz 1885. godine kada se bugarski studenti, koji su u\u010dili u Zagrebu, vra\u0107aju u domovinu kako bi sudjelovali u srpsko-bugarskom ratu. U pratnji svojih hrvatskih kolega dolaze na Glavni kolodvor gdje student Antonov dr\u017ei sve\u010dani govor. On sponinje i svoj susret s politi\u010darem Antom Star\u010devi\u0107em, koji mu je, uz poljubac u \u010delo, rekao:<\/p>\n \u201eNosi, sinko, ovaj poljubac bugarskome narodu. Neka ide dosada\u0161njim putem i u budu\u0107nosti, pa \u0107e mu pomagati svi dobri i \u010destiti ljudi.\u201c<\/p>\n Franjo Bu\u010dar umro je 26. prosinca 1946. g., u dobi od 80 godina. Danas njegovo ime nije na\u0161iroko poznato u Bugarskoj, ali je svojim djelima pokazao da je neodvojivo povezan s bugarskim narodom. Evo i jedne zanimljive \u010dinjenice:<\/p>\n Od 1991. godine hrvatska dr\u017eavna nagrada za iznimna postignu\u0107a i doprinos od osobitog zna\u010denja razvoju sporta, koja se dodjeljuje svake godine, nosi ime Franje Bu\u010dara. Godine 2000. dobitnik te nagrade je bugarski diza\u010d utega Nikolaj Pe\u0161alov, koji je na Olimpijskim igrama u Sydneyu nastupio s hrvatskom putovnicom. I osvojio za Hrvatsku prvu zlatnu olimpijsku medalju u pojedina\u010dnom sportu.<\/p>\n Preveo Lazar Glasnovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kozmopolitski duh Franje Bu\u010dara zajam\u010den je ve\u0107 njegovim ro\u0111enjem 25. studenoga 1866. godine u Zagrebu \u2013 njegov otac je Slovenac, a majka Hrvatica. I obrazovanje mu je svestrano. Poha\u0111ao je Klasi\u010dnu gimnaziju u svome rodnom gradu, potom studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, koji je nastavio u Be\u010du. Tijekom studija u\u010di … NastaviFRANJO BU\u010cAR \u2013 ZABORAVLJENI VELIKI PRIJATELJ I ZAGOVARATELJ BUGARSKE<\/span>![\"nagrada-franjo-bucar-1\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/Nagrada-Franjo-Bu\u010dar-1-474x316.jpg\")
<\/p>\n