Georgi Bon\u010dev ro\u0111en je 6. kolovoza 1866. g. u \u017deravni, selu smje\u0161tenom u isto\u010dnom dijelu Stare planine. Georgiev otac \u2013 Bon\u010do Nikolov bio je kroja\u010d i od sina je o\u010dekivao da \u0107e krenuti njegovim stopama. Stoga ga je po zavr\u0161etku osnovne \u0161kole u \u017deravni, Bon\u010do poslao da u\u010di zanat u gradu Tul\u010di (grad je odlukama Berlinskog kongresa 1878. g. pripao Rumunjskoj) . Ali, poslije dvije godine \u0161egrtovanja, Georgi nastavlja svoje obrazovanje u poznatoj Aprilskoj gimnaziji u Gabrovu. Zavr\u0161io ju je s odli\u010dnim uspjehom 1888. g. Iste godine dobio je dr\u017eavnu stipendiju i oti\u0161ao u Zagreb, gdje je studirao prirodne znanosti.<\/p>\n
Mladi student brzo je nau\u010dio hrvatski jezik, a u\u010dio je i njema\u010dki i francuski. Ova bogata jezi\u010dna kultura pru\u017eila mu je mogu\u0107nost da razgovara i vodi korespondenciju s najpoznatijim znanstvenicima s podru\u010dja geologije. Georgi Bon\u010dev proveo je mnoge sate u bogatoj Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici i na taj na\u010din produbljivao svoje znanje o geologiji i mineralogiji. Kao student tre\u0107e godine postao je asistentom na Katedri za mineralogiju i geologiju. A 1893. g., kad je bio na \u010detvrtoj godini, uprava Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta njemu, studentu, dodjeljuje \u010ditanje predavanja iznenada preminuloga prof. dr. Gjure Pilara \u2013 ne\u0161to neuobi\u010dajeno u sveu\u010dili\u0161noj praksi i akademskoj hijerarhiji.<\/p>\n
Inicijativom studenta-asistenta, sad ve\u0107 i predava\u010da, Georgija Bon\u010deva, godine 1893. Katedra za mineralogiju i geologiju razdvaja se na dvije nove \u2013 Katedru za mineralogiju i petrografiju i Katedru za geologiju i paleontologiju. Poslije \u0107e on ovaj model prenijeti i u Bugarsku.<\/p>\n
U Zagrebu je Georgi Bon\u010dev ostvario jo\u0161 jednu svoju zamisao \u2013 organizirao je geolo\u0161ku izlo\u017ebu, za koju je dobio Orden za zasluge. Potom je doktorirao, a prije toga je specijalizirao geologiju i mineralogiju; doktorat je obranio iz kristalografije i polo\u017eio ispit iz filozofije. Ispitno povjerenstvo jednoglasno ga je ocijenilo s odli\u010dnim uspjehom.<\/p>\n
To \u0161to je Bon\u010dev postigao u Zagrebu, mladi ljudi i pripadnici elitnog zagreba\u010dkog dru\u0161tva \u010desto nisu uspjeli mogu posti\u0107i. Iznimni uspjesi ovog Bugarina prona\u0161li su svoje mjesto i u tiskovinama. Hrvatski vjesnik \u201eObzor\u201c 12. srpnja 1893. g. pi\u0161e:<\/p>\n
\u201eDr. Georgij Bon\u010dev. Danas je u na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu promoviran u doktora filozofije (na\u0161) brat Bugarin g. Georgij Bon\u010dev, jako darovita i cijenjena (mlada) snaga. Svoje znanstveno obrazovanje zavr\u0161io je na na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu i svojom predano\u0161\u0107u i \u017ee\u0111u za znanjem osobito je bio drag svom u\u010ditelju, pokojnom dr. Pilaru, koji se uzdao u nj kao u jednog od svojih najboljih u\u010denika, s velikim nadanjima. Nezaboravni profesor jako je hvalio svog dragog u\u010denika, koji mu je uistinu bio na diku i ponos. G. Bon\u010dev bio je dugo vrijeme asistent dr. Pilara i pod njegovim nadzorom i vodstvom predavao je u posljednje vrijeme geologiju i mineralogiju na na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu. Po\u010detkom ove godine Georgij Bon\u010dev polo\u017eio je svoj prvi velikih ispit iz geologije i mineralogije. U mjesecu svibnju pokazao je dobar uspjeh na dr\u017eavnom ispitu za profesora na na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu, \u0161to mu omogu\u0107uje da bude nastavnik prirodnih znanosti i srodnih disciplina u srednjim \u0161kolama. Ju\u010der ujutro bio je na drugom velikom ispitu iz filozofije i opet zabilje\u017eio odli\u010dan uspjeh. Da je na na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu bilo prihva\u0107eno, mogao je biti promoviran sub auspici<\/em>i<\/em>s im<\/em>p<\/em>eratoris<\/em>. Disertaciju je odbranio pred strogim povjerenstvom, a bit \u0107e objavljena u sljede\u0107em \u201eZborniku\u201c (CXIII) na\u0161e akademije. \u010cestitamo na\u0161oj sestrinskoj Bugarskoj na ovoj sposobnoj i vi\u0161estrano obrazovanoj mladoj snazi!\u201c<\/p>\n Georgi Bon\u010dev vratio se u Bugarsku s diplomom visokog obrazovanja i doktoratom iz kristalografije i filozofije. On je stru\u010dnjak u punome smislu rije\u010di \u2013 mineralog i petrograf, pun htijenja i nezadr\u017eive energije za djelovanjem za kulturni i gospodarski procvat svoje domovine.<\/p>\n Dr. Bon\u010dev. na Sofijsko sveu\u010dili\u0161te 1894. g uvodi nov predmet \u2013 kristalografiju, koja je u ono vrijeme u \u0161kolskim planovima na jako malo svjetskih sveu\u010dili\u0161ta. Od 1895. g., kao ve\u0107 docent, predaje temeljne sveu\u010dili\u0161ne discipline \u2013 op\u0107u mineralogiju, posebnu mineralogiju, op\u0107u petrografiju i posebnu petrografiju \u2013 sve do svog umirovljenja 1936. godine. Osim toga, kao izvrstan pedagog, autor \u0161kolskih ud\u017ebenika i pomagala, koji se za svoje vrijeme mo\u017ee uspore\u0111ivati s najboljim svjetskim primjerima, Georgi Bon\u010dev postaje poznat kao pionir petrografskih istra\u017eivanja u Bugarskoj. Sustavno obilazi zemlju i pi\u0161e niz stru\u010dnih radova o Manastirskim visoravnima, Zapadnim Rodopima, Jugoisto\u010dnom kutu Bugarske, Srnenoj gori, Osogovskoj planini, Isto\u010dnim Rodopima, Rila planini, Sakar planini i drugima. Pi\u0161e i o trenutnim aktualnim problemima \u2013 potresima, meteoritima i dr.<\/p>\n S velikim entuzijazmom i samoodricanjem, dr Georgi Bon\u010dev utemeljuje i razvija Katedru za mineralogiju i petrografiju na Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c, odgovaraju\u0107e predmete, bogatu knji\u017enicu i geolo\u0161ku zbirku, odgaja i obu\u010dava prve bugarske geolo\u0161ke kadrove. Dekan je Fakulteta za fiziku i matematiku 1906.\/07. g., 1907.\/08. g., 1919.\/20. g. i 1927.\/28. g., a rektor Sveu\u010dili\u0161ta u \u0161kolskoj godini 1914.\/15. g. Osim toga je i me\u0111u osniva\u010dima triju dru\u0161tava \u2013 geolo\u0161kog, speleolo\u0161kog i prirodnoistra\u017eiva\u010dkog. Istaknuo se i na vojnom popri\u0161tu, sudjeluju\u0107i u tri rata: Prvom i Drugom balkanskom i Prvom svjetskom ratu, iako je 1912. g. navr\u0161io 46 godina \u017eivota i bio akademik (od 1911.) i nije morao i\u0107i na boji\u0161te. Za svoje sudjelovanje u ratovima nagra\u0111en je narodnim \u201eOrdenom za vojne zasluge\u201c (1915. g.).<\/p>\n Kasnije je povodom razli\u010ditih obljetnica nagra\u0111en Zapovjedni\u010dkim kri\u017eem ordena \u201eSveti Aleksandar\u201c (1932. g.), Velikim \u010dasni\u010dkim kri\u017eem narodnog ordena \u201eZa gra\u0111anske zasluge\u201c (1934. g.), nositelj je naslova \u201ePo\u010dasni gra\u0111anin Sofije\u201c. Akad. Georgi Bon\u010dev bio je neosporno veliki autoritet i \u010dovjek velikih zasluga pa ga komunisti\u010dke vlasti, za razliku od mnogih drugih istaknutih bugarskih znanstvenika i intelektualaca, nisu mogle proglasiti narodnim neprijateljem. \u0160tovi\u0161e, 1947. g. nagra\u0111en je ordenom \u201eGeorgi Dimitrov\u201c.<\/p>\n Te\u0161ko da je bilo drugog istra\u017eiva\u010da, tako dobrog poznavatelja zemljopisne povr\u0161ine Bugarske, Trakije i Makedonije, kao \u0161to je to bio Georgi Bon\u010dev. On je primjer znanstvenika koji je povezivao znanost sa \u017eivotom i teoriju s praksom. Pisao je o svim zakutcima Bugarske pa je u vrijeme svoje znanstvene karijere objavio vi\u0161e od 140 znanstvenih radova (na vi\u0161e od 6000 stranica), od kojih se 69 odnosi na petrografiju, 16 na mineralogiju, 20 na geologiju i 35 na ostala podru\u010dja. Autor je i na desetke izlaganja, znanstvenih izvje\u0161\u0107a, stru\u010dnih ocjena, predavanja, preporuka, recenzija. Od njih se u arhivima Bugarske akademije znanosti i niza ministarstava \u010duva oko 180 radova, povezanih s rje\u0161avanjem konkretnih zada\u0107a: vodoopskrbom, navodnjavanjem, projektiranjem \u017eeljezni\u010dkih i cestovnih pravaca, vrednovanja rudnih nalazi\u0161ta i mineralnih izvora, klizi\u0161ta, brana i hidroelektrana, o tlima i odvodnjavanju mo\u010dvara.<\/p>\n Akademik Georgi Bon\u010dev umro je u Sofiji, 7. o\u017eujka 1955. g. U njegovu \u010dast je 1958. g. njegovim imenom nazvan mineral bon\u010devit <\/em>(PbBi\u2084S\u2087).<\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Georgi Bon\u010dev ro\u0111en je 6. kolovoza 1866. g. u \u017deravni, selu smje\u0161tenom u isto\u010dnom dijelu Stare planine. Georgiev otac \u2013 Bon\u010do Nikolov bio je kroja\u010d i od sina je o\u010dekivao da \u0107e krenuti njegovim stopama. Stoga ga je po zavr\u0161etku osnovne \u0161kole u \u017deravni, Bon\u010do poslao da u\u010di zanat u gradu Tul\u010di (grad je odlukama … NastaviZAGREBA\u010cKI \u0110ACI – AKADEMIK GEORGI BON\u010cEV<\/span>