Sv. Kliment Ohridski podrijetlom je Bugarin, kako priop\u0107uje njegov biograf, gr\u010dki biskup Dimitar Homatian. Od rane mladosti se pridru\u017euje obrazovnom krugu istomi\u0161ljenika i u\u010denika oko slavenskih prosvjetitelja svetih \u0106irila i Metoda. Sudjeluje u misiji u Moravskoj i zajedno sa svojim u\u010diteljima odlazi u Rim, gdje je svjedokom posve\u0107enja prvih liturgijskih knjiga, a vjerojatno dobiva i naslov prezbitera. O tome nam govori jedan drugi izvor \u2013 najstariji slavenski \u017eivotopis sv. Nauma Ohridskog, Klimentova suradnika na Ohridskoj knji\u017eevnoj \u0161koli.<\/p>\n
Poslije \u0106irilove smrti 869. g., Kliment se, zajedno s
\nMetodom, kojeg papa postavlja za moravskog nadbiskupa,
\ni skupinom slavenskih prezbitera i \u0111akona,
\nvra\u0107a u Moravsku i nastavlja promicati slavensko bogoslu\u017eje u tamo\u0161njim zemljama. Metodovo nadbiskupsko slu\u017eenje osobito je dramati\u010dno jer ga neprestano progoni njema\u010dko sve\u0107enstvo, koje Moravsku i Panoniju smatraju svojom iskonskom dijecezom. Stoga, kad je moravskog kneza Rastislava, pobornika slavenskog jezika i bogoslu\u017eja, smijenio Svatopluk, koji je pod sna\u017enim utjecajem Vichinga, bavarskog biskupa u Nitri, za slavenske sve\u0107enike nastupaju te\u0161ka vremena. Po\u010dinju progoni, crkveni procesi koji poslije Metodove smrti 885. g. dose\u017eu svoj vrhunac, jer su u\u010denici slavenskog apostola zauvijek prognani iz zemlje.<\/p>\n
Jednoj manjoj skupini sve\u0107enika i pisaca, na \u010delu s Klimentom, jedino uto\u010di\u0161te ostaje Bugarska. \u201e\u010ceznuli su za Bugarskom, za Bugarskom su \u017eudjeli, jer su znali da \u0107e tamo prona\u0107i mir\u201c, pi\u0161e gr\u010dki biskup Teofilakt, autor Opse\u017enog \u017eitija sv. Klimenta<\/em>. Krajem 885. ili po\u010detkom 886. g. skupina dolazi\u00a0u Plisku, tada prijestolnicu Prvog bugarskog carstva. Knez Boris sve\u0107enike i jezikoslovce do\u010dekuje po\u010dastima. Ubrzo poslije pokr\u0161tavanja svog naroda 864. g., on postaje svjestan da se crkvena neovisnost koju mu je obe\u0107ao Bizant ne mo\u017ee posti\u0107i bez propovijedanja kr\u0161\u0107anstva na bugarskom jeziku. Zato knez Boris \u0161alje Klimenta za u\u010ditelja u nedavno pripojene jugozapadne bugarske pokrajine (danas dijelove Makedonije i Albanije), sa zada\u0107om da obu\u010di budu\u0107e bugarske knji\u017eevnike.<\/p>\n Tijekom svog sedmogodi\u0161njeg boravka u novim bugarskim pokrajinama, Kliment, u\u010denik slavenskih apostola, postaje u\u010ditelj i priprema jednu cijelu generaciju sve\u0107enika potrebnih bugarskoj crkvi. A kad bugarski jezik postaje i slu\u017ebeno jezik bogoslu\u017eja u vrijeme cara Simeona (poslije 893. g.), Kliment postaje \u201eprvi biskup bugarskog jezika\u201c, kako je tako\u0111er rekao hagiograf Teofilakt .<\/p>\n Biskup Kliment za svoje prebivali\u0161te odabire grad Ohrid, gdje podi\u017ee samostan \u201eSv. Pantelejmon\u201c. Tu stvara hvalevrijedne i pou\u010dne tekstove \u2013 sjajne primjere crkvene retorike, pi\u0161e desetke bogoslu\u017enih rije\u010di za svece s kalendara kr\u0161\u0107anske crkve, prevodi bogoslu\u017ene knjige. Svojim stvarala\u0161tvom Kliment pola\u017ee temelje bugarskom knji\u017eevnom jeziku i stolje\u0107ima nadalje bit \u0107e uzor generacijama slavenskih autora u knji\u017eevnim sredi\u0161tima Rusije i Srbije u srednjem vijeku. U XVII. st. njegovi radovi ulaze kao svojevrsno klasi\u010dno starobugarsko knji\u017eevno naslje\u0111e u sastav Damaskinja \u2013 zbornika napisanih na novobugarskom jeziku.<\/p>\n Bez pretjerivanja se mo\u017ee re\u0107i da u X. st. sv. Kliment Ohridski bugarski jezik uzdi\u017ee u liturgijski jezik i \u010dini ga svetim.<\/p>\n Bugarska crkva je Klimenta Ohridskog kanonizirala odmah po njegovoj smrti 916. g. Dokaz tomu je Assemanovo evan\u0111elje, glagoljski rukopis iz druge polovice X. st., koji se \u010duva u Vatikanskoj apostolskoj knji\u017enici (vat.slav.3). U njegovom kalendaru Kliment Ohridski se spominje kao svetac. O\u010duvalo se i njegovo bogoslu\u017eje, \u0161to je djelo njegovih u\u010denika. Crkveni spomen na njega nije prekinut stolje\u0107ima, njegov lik susre\u0107emo i odvojeno i u raznim kompozicijama s likovima drugih svetaca.<\/p>\n Sv. Kliment Ohridski popularnost duguje svojem knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu. Njegova oratorska djela posve\u0107ena su op\u0107im kr\u0161\u0107anskim i bugarskim svecima i blagdanima, a napisana su jasnim i razumljivim poetskim jezikom. Napisao je rije\u010di pohvale o sv. Dimitru Solunskom, sv. Klimentu Rimskom, svetim arkan\u0111elima Mihaelu i Gabrijelu, sv. \u010cetrdeset mu\u010denika i drugima. Sv. Kliment Ohridski proslavio je djela svojih u\u010ditelja \u2013 Svete bra\u0107e \u0106irila i Metoda \u2013 pi\u0161u\u0107i Rije\u010d u slavu \u0106irila i vjerojatno i Rije\u010d u slavu svetih \u0106irila i Metoda. Rije\u010di pohvale napisane su emotivno, u \u0161kolovanom retori\u010dkom stilu, u kojem ima obilja usporedbi sa zlatom, svjetlo\u0161\u0107u i izvorom svjetlosti. Visoka ocjena suvremenika o\u010dituje se i u tome \u0161to se \u00a0djela sv. Klimenta Ohridskog \u010desto pripisuju sv. Ivanu Zlatoustom, jednom od najve\u0107ih crkvenih otaca \u010detvrtog stolje\u0107a.<\/p>\n Pou\u010dne rije\u010di sv. Klimenta Ohridskog su kratke, prije svega povezane s moralnom teologijom. On je i autor tzv. Priru\u010dnika za blagdane \u2013 op\u0107enitih rije\u010di o mu\u010deniku, apostolu ili crkvenom blagdanu koje je mogu\u0107e koristiti u crkvenim propovijedima tijekom cijele godine.<\/p>\n Slavenima su njegovi pou\u010dni tekstovi postali primjeri crkvene blagorje\u010ditosti. Najve\u0107i dio njegovog knji\u017eevnog naslje\u0111a sa\u010duvan je u ruskim prijepisima, jer su njegova djela u Rusiju do\u0161la s tzv. Prvim ju\u017enoslavenskim uplivom i postala su nezaobilazni u didakti\u010dkim dijelovima ruskih Prologa.<\/p>\n Najva\u017enija otkri\u0107a u tekstualnom i arheografskom podru\u010dju, a koja su razotkrila lik talentiranog himnografa biskupa Klimenta \u2013 autora bogoslu\u017eja za glavne crkvene blagdane u godini, datiraju od posljednjih desetlje\u0107a XX. st. Cijela jedna generacija paleoslavista svoju je snagu usmjerila identificiranju bogoslu\u017eja koja je napisao sv. Kliment, a koja u najve\u0107em dijelu sadr\u017eavaju njegovo ime u akrostihu. Danas je poznato vi\u0161e od 20 njegovih bogoslu\u017enih rije\u010di u pohvalu sv. Metodu, sv. Klimentu Rimskom, Uznesenju Bogorodice, sv. Apolinariju Ravenskom i dr. Sve njih odlikuje Klimentov uobi\u010dajen stil uporabe pojmova koji su povezani sa svjetlo\u0161\u0107u i izvorima svjetlosti i kori\u0161tenje usporednica s objektima svjetla i metaforama povezanima sa zlatom i svjetlo\u0161\u0107u.<\/p>\n Sv. Kliment smatran je osniva\u010dem literaturne i knji\u017eevne \u0161kole. U njoj je radio zajedno s bratom po sudbini Naumom, koji se nastanjuje u manastiru \u201eSv. Arkan\u0111eo Mihael\u201c, na Ohridskom jezeru. Obojica rukovode prijepisima rukopisa liturgijskih sadr\u017eaja, pripremaju sve\u0107enike za bogoslu\u017eenje i pi\u0161u vlastita djela. Naum Ohridski napisao je Kanon za sv. apostola Andriju. Umro je 910. g. i tako\u0111er je kanoniziran.<\/p>\n Kliment je svoj ovozemaljski put zavr\u0161io u poznim godinama, 27. srpnja 916. g., u Ohridu. Sahranjen je u manastiru \u201eSv. Pantelejmon\u201c, na bre\u017euljku Plao\u0161nik (Imaret), gdje si je prije smrti pripremio grobno mjesto, kako priop\u0107uje hagiograf Teofilakt. Prilikom arheolo\u0161kih iskopavanja 50-tih godina XX. st., grob je otvoren u ru\u0161evinama manastira \u201eSv. Pantelejmon\u201c, koji je bio pretvoren u d\u017eamiju.<\/p>\n Ni u poslijebizantskom razdoblju u bugarskim zemljama nije prekinuto odavanje po\u010dasti sv. Klimentu Ohridskom. Nastavlja se s prijepisima njegovih djela, a tako\u0111er i s prikazivanjem njegova lika na zidnim kompozicijama, kakva je freska u staroj crkvi u Dobarskom i vjerojatno u crkvi u Kremikovskom manastiru pokraj Sofije.<\/p>\n Slavljenje sveca osobito je bilo sna\u017eno u razdoblju bugarskog Preporoda. Njegovo se ime spominje ve\u0107 u Povijesti Slavjanobalgarskoj, prvoj povijesti Bugarske, koju je 1762. g. napisao Paisij Hilendarski. U njoj se ime Klimenta Ohridskog povezuje sa slavenskim prvou\u010diteljima, sv. \u0106irilom i Metodom. Stoga se u vrijeme bugarskog Preporoda aktualizirao kult sv. Sedmo\u010dislenika (Sedam svetih apostola \u2013 \u0106iril, Metod, Kliment, Naum, Sava, Gorazd, Angelarije, nap.prev.). Povijest Crkve u Bugara od srednjega vijeka, kad je postojala samostalna bugarska crkva, postala je osnovni instrument nacionalno-oslobodila\u010dke ideologije, i osobito \u2013 borbe za crkvenu neovisnost. Sveti Sedmo\u010dislenici ilustriraju ideju o starosti Bugarske pravoslavne crkve i njenom povezano\u0161\u0107u s utemeljiteljima slavenske pismenosti.<\/p>\n Kao znak priznanja djelima i li\u010dnosti sv. Klimenta Ohridskog, najstarije visoko u\u010dili\u0161te u Bugarskoj, Sofijsko sveu\u010dili\u0161te, osnovano 1888.g., nosi njegovo ime. Na taj na\u010din Sveu\u010dili\u0161te nastavlja ne samo simboli\u010dki, nego i veoma stvarno rad sv. Klimenta Ohridskog, kao i njegovih suradnika i njegovih velikih u\u010ditelja, svetih \u0106irila i Metoda.<\/p>\n Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Doc. prof. dr. sc. Vasja Velinova Ravnateljica Centra za slavensko-bizantska istra\u017eivanja \u201eProf. Ivan Duj\u010dev\u201c \u00a0Dana 27. srpnja 916. g. zavr\u0161ilo je ovozemaljsko putovanje jedne od najva\u017enijih osoba kulturne i knji\u017eevne povijesti Bugarske, ali i \u010ditavog slavenskog svijeta \u2013 biskupa\u00a0Klimenta. Zavr\u0161io je \u017eivot velikog u\u010ditelja bugarske knji\u017eevnosti i bugarskog knji\u017eevnog jezika, utemeljitelja prve knji\u017eevne \u0161kole u … Nastavi1100 GODINA OD UZNESENJA SV. KLIMENTA OHRIDSKOG \u2013 U\u010cENIKA I U\u010cITELJA<\/span>![\"sveuciliste-kliment-ohdridksi-u-sofiji\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/SVEUCILISTE-KLIMENT-OHDRIDKSI-U-SOFIJI-474x356.jpg\")
<\/p>\n