![\"nikola-ficev-najpoznatiji-most-u-lovecu\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Nikola-Fi\u010dev-najpoznatiji-most-u-Love\u010du-474x312.jpg\")
<\/p>\nKad se izgradi most mora se provjeriti \u2013 je li dobro napravljen, kako se ne bi uru\u0161io kad \u0107e njime prolaziti ljudi i automobili, ho\u0107e li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgra\u0111enim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, in\u017eenjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te rije\u010di prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao je ispod njega ne bi li svojim \u017eivotom jam\u010dio kvalitetu svog djela. Ime tog majstora devetnaestog stolje\u0107a je Koljo Fi\u010deto. O njegovom \u017eivotu i radu ispisano je puno stranica, ima puno podataka, ali i puno legendi. Kao kod svakog genijalnog autora, povijesne \u010dinjenice prepli\u0107u se s predajama. Ali do dan-danas se u cijeloj sjevernoj Bugarskoj mo\u017ee vidjeti naslje\u0111e koje nam je ostavio ovaj nedosti\u017eni graditelj \u2013 vi\u0161e od \u010detiri velika mosta, 12 crkvi, d\u017eamija, kona\u010di\u0161ta i ku\u0107a, javnih zgrada, kula sa satom i \u010desmi. Eto za\u0161to znanstveni istra\u017eiva\u010di o njemu ka\u017eu: \u201eOn nije \u017eivio, on je gradio.\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
Majstor gra\u0111enja Koljo Fi\u010deto, a zvali su ga i \u201eusta\u201c, \u0161to dolazi od arapske rije\u010di \u201eustaz\u201c koja zna\u010di majstor, u\u010ditelj, profesor, rodom je iz Drjanova (iako i o njegovom rodnom mjestu postoje razli\u010dite tvrdnje). Ro\u0111en je 1800. g., kao tek trogodi\u0161njak Nikola je ostao bez oca, a sa samo 10 godina, kao \u0161egrt odlazi majstorima-zidarima u Trjavnu, a sa 17 godina \u0161koluje se u Zapadno-bugarskoj gra\u0111evinskoj \u0161koli u gradu Kor\u010di, Koljo Fi\u010deto zanatske vje\u0161tine stje\u010de kod nekih od najve\u0107ih bugarskih, talijanskih, rumunjskih, gr\u010dkih, turskih i albanskih majstora-graditelja i tako izbliza upoznaje europsku arhitekturu. Bio je istinski intelektualac, te\u010dno je govorio tri strana jezika.<\/p>\n
Majstor-u\u010ditelj Koljo Fi\u010deto nije samo poznavao europsku arhitekturu, jer prema nekim pri\u010dama koje se i danas pri\u010daju, 1866. g. spasio je jedan od simbola Pariza \u2013 katedralu Notre-Dame. Naime, jedan je zid \u010duvene katedrale napuknuo pa je zaprijetila opasnost da se \u010dak sru\u0161i. Francuske su vlasti pozvale stru\u010dnjake iz cijeloga svijeta, ali nitko nije uspio shvatiti o \u010demu je rije\u010d. O\u010dajni Francuzi raspisali su nagradu onome koji \u0107e uspjeti spasiti katedralu, i to razglasili na\u0161iroko. Tako se o tome pro\u010dulo na podru\u010dju Rusea, \u010diji je upravitelj bio biv\u0161i francuski student \u2013 Mithad-pa\u0161a, koji je nastavio odr\u017eavati svoje dobre odnose s Francuskom. On je ve\u0107 \u010duo za umije\u0107e majstora Kolje Fi\u010deta pa ga \u0161alje u Pariz. U francuskoj je prijestolnici bugarskome majstoru bilo potrebno samo nekoliko dana prou\u010davanja da bi shvatio kakav je problem i kako ga rije\u0161iti \u2013 a radilo se o dubokoj podzemnoj vodi koju je on cijevima usmjerio do \u010desme na trgu. Tako je Koljo Fi\u010deta spasio prelijepu katedralu i potom se brzo vratio u Bugarsku, gdje je istodobno, po narud\u017ebi istog tog pa\u0161e, talentirani majstor i izvrsni in\u017eenjer gradio Belenski most na rijeci Jantri.<\/p>\n
![\"nikola-ficev-veliko-trnovo-cathedrala\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Nikola-Fi\u010dev-Veliko-Trnovo-Cathedrala-474x398.jpg\")
<\/p>\n
Prema nekim istra\u017eiva\u010dima, epizoda sa spa\u0161avanjem Notre-Dame je legenda. Ali pri\u010da o gradnji Belenskog mosta, kao i sam most na Jantri, sa sigurno\u0161\u0107u nije legenda. A jedinstvenost tog mosta vidi se i danas. I danas se mo\u017ee njime pro\u0107i. Mithad-pa\u0161a je njegovu gradnju povjerio Kolji Fi\u010detu, nakon \u0161to su mu se ra\u010duni za gradnju mosta u ono vrijeme poznatog poljskog in\u017eenjera, u\u010dinili prevelikima, jer mu je rekao da \u0107e gradnja ovakvog objekta ko\u0161tati tri milijuna gro\u0161a. A kad su pozvali Kolju Fi\u010detu da napravi izra\u010dun gradnje mosta, on je najprije napravio maketu mosta sa \u010detrnaest lukova, \u010demu su mu poslu\u017eile vo\u0161tane svije\u0107e, pa je dva tjedna radio izra\u010dune pokraj rijeke Jantre \u2013 gazio je po rijeci, obilazio okolna brda i na kraju objavio da \u0107e njegov most ko\u0161tati 700 000 gro\u0161a. Majstor je bio \u010duven po svojoj to\u010dnosti izrade arhitektonskih planova, projekata i maketa zgrada. Izra\u010duni su mu bili tako dobri da mu pri zavr\u0161etku svake gradnje gotovo nije ostalo ni\u0161ta neiskori\u0161tenog materijala. Ipak, kao jamstvo da \u0107e se uklopiti u zadani iznos i da \u0107e gradnju zavr\u0161iti na vrijeme, Koljo Fi\u010deto je zalo\u017eio svoju glavu. Izgradio je on Belenski most od kamena vapnenca iz okoline i od \u017ebuke. Most je svojom veli\u010dinom \u2013 276 metara dug i 9,5, metara \u0161irok, bio za svoje vrijeme nezamisliv. Po sredini je imao izdignut stup s mramornom plo\u010dom na kojoj je bi natpis na arapskom. Nosivi stubovi ukra\u0161eni su skulpturama grifona, lava, nimfe, labuda. Tako je ovaj most postao jedinstveni spoj arhitekture i skulpture \u2013 prvi most na kojem su bili ornamenti, dotad kori\u0161teni samo kao ukrasi na zgradama. O mostu pokraj Bjale pisao je i austro-ugarski putopisac Felix Kanitz, jedan od mnogih suvremenika \u2013 Francuza, \u0160panjolaca, Talijana, Rumunja koji su bili odu\u0161evljeni bugarskim genijem: \u201eI ovaj skroman \u010dovjek u dugim i uskim hla\u010dama i s vunenim prslukom nije znao da je svojim Belenskim mostom izgradio najve\u0107u hidrauli\u010dnu gra\u0111evinu na Balkanu, ne ra\u010dunaju\u0107i Carigrad.\u201c<\/p>\n
\u201eMostove sam gradio da okupljaju \u010dovjeka po \u010dovjeka!\u201c rekao o svom radu ovaj veliki i nedosti\u017eni arhitekt, jedna od najsvjetlijih figura bugarskog Preporoda, Veliki majstor Koljo Fi\u010dev. Uz njegove mostove, spomenici bugarske preporodne arhitekture su i njegove ku\u0107e, od kojih je najpoznatija Ku\u0107a s majmunom u Velikom Trnovu, izgra\u0111ena 1849. g. za trgovca Nikolu Kojuva, kao i njegove crkve \u2013 a one utjelovljuju duboku kr\u0161\u0107ansku vjeru jednog istinskog Bugarina.
\nPoklon pred njegovim djelom!<\/p>\n
Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad se izgradi most mora se provjeriti \u2013 je li dobro napravljen, kako se ne bi uru\u0161io kad \u0107e njime prolaziti ljudi i automobili, ho\u0107e li puno godina koristiti povezivanju ljudi. Kad su tek izgra\u0111enim mostom legendarnog bugarskog graditelja, arhitekta, in\u017eenjera, kipara i preporoditelja u punom smislu te rije\u010di prolazili ljudi i automobili, majstor-graditelj legao … NastaviKOLJO FI\u010cETO (NIKOLA FI\u010cEV) \u2013 \u201eON NIJE \u017dIVIO, ON JE GRADIO\u201c<\/span>