{"id":2354,"date":"2017-03-30T10:35:39","date_gmt":"2017-03-30T08:35:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2354"},"modified":"2022-04-15T15:40:05","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:05","slug":"nepoznate-cinjenice-o-poznatom-3-ozujku-1878-g","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/nepoznate-cinjenice-o-poznatom-3-ozujku-1878-g\/","title":{"rendered":"NEPOZNATE \u010cINJENICE O POZNATOM 3. O\u017dUJKU 1878. g."},"content":{"rendered":"

Put do povijesnog San Stefana nije bio ni lagan, ni kratak… On je bio duga\u010dak to\u010dno 175 900 dana ropstva ili 5784 mjeseci ili 482 godine ili punih 5 stolje\u0107a.<\/p>\n

\"SIPKA\"Taj put po\u010deo je razbuktalom vatrom \u010ciprovskog ustanka i tragi\u010dnim krajem Vel\u010dove urote. Prolazio je sporom rijekom vremena, u koju se ulijevalo na tisu\u0107e ljudskih sudbina i stotina juna\u0161tava. Zasjao je u Povijesti <\/em>Paisija Hilendarskog, da bi ugasnuo s crnim vje\u0161alima najsjanijeg Apostola<\/em> Vasila Levskog. Hajdu\u010dkim koracima krstario je Balkanom, da bi stradao u crkvi u Bataku i da bi se uzdigao do olovnosivog neba nad vrhom Okol\u010dice.<\/p>\n

Rusko-turski rat 1877. \u2013 1878. g. je dvanaesti rat izme\u0111u dvaju carstava i jedan od najkra\u0107ih ratova u povijesti ratovanja. Trajao je samo 245 dana, ali mu je cilj bio veliki: Oslobo\u0111enje Bugarske. A ovaj cilj nadahnjivao je sve \u2013 od obi\u010dnog ruskog vojnika do generala, od bugarskog dragovoljca do svakog poljskog, rumunjskog i finskog borca.<\/p>\n

\"tcar-osvoboditel\"<\/p>\n

Malo se govori da je u redovima ruske vojske slu\u017eilo na tisu\u0107e podanika iz ruskoga carstva razli\u010dith narodnosti \u2013 Ukrajinaca, Poljaka, Finaca, Litvanaca. Mladi\u0107i iz Var\u0161avske gubernije, primjerice, koji su bili u sastavu uglavnom\u00a0Devete pje\u0161a\u010dke divizije, sudjelovali su u zauzimanju turskih utvrda na podru\u010dju prijevoja \u0160ipka i u opsadi Plevena.<\/p>\n

Rumunjska je u Rusko-turskom ratu bila saveznik Rusije. Njezina je vojska ratno kr\u0161tenje imala u napadu za zauzimanje Plevena, koji se zbio s 11. na 12. rujna 1877. g. Kod sela Grivica juna\u010dki je poginulo vi\u0161e od 2500 rumunjskih vojnika, a krajem te godine oformljen je Zapadni rumunjski armijski korpus.<\/p>\n

Finska gardijska pukovnija, s oko 900 vojnika, iskazala se u bitkama kod sela Gornji Dubnik (12. \u2013 24. listopada 1877. g.), a kao dio Zapadnog odreda, pod zapovijedanjem generala Gurka, pri prelasku Stare planine, u te\u0161kim zimskim uvjetima u prosincu 1877. g.<\/p>\n

Dvojica stranaca, sudionika Rusko-turskoga rata ministri su Kne\u017eevine Bugarske: general-pukovnik Kazimir Ernrot, podrijetom \u0160ve\u0111anin, ministar je obrane (1880.-1881.), premijer (1881. g.) i ministar unutarnjih poslova (1881.), a pukovnik Aleksandar Rediger, podrijetlom Finac, ministar obrane 1883. g.<\/p>\n

Jo\u0161 po\u010detkom rata broj ratnih dopisnika brojio\u00a0je vi\u0161e od 100 ljudi, akreditiranih iz pribli\u017eno 500 novinskih redakcija i \u010dasopisa iz Rusije, Engleske, Francuske, Njema\u010dke, \u0160vedske, Austrije, SAD-a, \u0160panjolske, \u010ce\u0161ke, Italije i dr. Jedinici ruskih vojnih dopisnika pribrojeno je i blizu dvadeset talentiranih ratnih slikara, me\u0111u kojima su i poznati Vasilij Vere\u0161\u010dagin i Nikolaj Karazin.<\/p>\n

Redakcija engleskog vjesnika Daily News<\/em>, kad su zapo\u010dela ratna djelovanja poslala je osam svojih ratnih dopisnika.<\/p>\n

\"Koprivstiza-most<\/p>\n

Oslobo\u0111enje Bugarske u svakome od nas izaziva emocije i sve vi\u0161e \u0107e nas \u017ealostiti kad si postavimo pitanje: kako danas cijenimo i upravljamo svojom slobodom? Za mene pohod prema njoj \u2013 SLOBODI, kre\u0107e s jednog malog mosta u Kopriv\u0161tici, 20. travnja 1876. g., po \u010dijem je kamenom svodu prelazio bugarski narod s obale ropstva na obalu slobode. A vrijeme \u0107e nastaviti te\u0107i bijelom<\/em> rijekom ispod mosta, odabrat \u0107e i pamtiti ono najva\u017enije, najvrjednije i najbitnije…<\/p>\n


\nPrevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Put do povijesnog San Stefana nije bio ni lagan, ni kratak… On je bio duga\u010dak to\u010dno 175 900 dana ropstva ili 5784 mjeseci ili 482 godine ili punih 5 stolje\u0107a. Taj put po\u010deo je razbuktalom vatrom \u010ciprovskog ustanka i tragi\u010dnim krajem Vel\u010dove urote. Prolazio je sporom rijekom vremena, u koju se ulijevalo na tisu\u0107e ljudskih … NastaviNEPOZNATE \u010cINJENICE O POZNATOM 3. O\u017dUJKU 1878. g.<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2357,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2354"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2354"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2379,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2354\/revisions\/2379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}