{"id":2417,"date":"2017-06-30T12:15:20","date_gmt":"2017-06-30T10:15:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2417"},"modified":"2022-04-15T15:40:05","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:05","slug":"jakov-krajkov-prvi-bugarski-tiskar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/jakov-krajkov-prvi-bugarski-tiskar\/","title":{"rendered":"JAKOV KRAJKOV \u2013 PRVI BUGARSKI TISKAR"},"content":{"rendered":"

Prije 450 godina, u Veneciji, jedan je Bugarin, imenom Jakov, postao vlasnikom najve\u0107e \u0107irili\u010dne tiskare, koju je po\u010detkom XVI. st. osnovao Bo\u017eidar Vukovi\u0107. U ovoj je tiskari, 1566. g., Jakov Krajkov na bugarskom jeziku tiskao svoju prvu knjigu \u2013 \u010casoslovec<\/em>. Formatom malenu, ali zato bogato ilustriranu, s 33 gravure, a namijenjenu bogoslu\u017eju i za osobnu uporabu svakom pismenom kr\u0161\u0107aninu.<\/p>\n

\"1024px-Chasoslov_031\"<\/p>\n

O ovom Bugarinu postoji malo poznatih \u010dinjenica, a onih nepoznatih \u2013 mnogo. Njegove knjige su njegovi jedini svjedoci i biografi. Informacije o Krajkovu i njegovoj tiskari otkrivamo u pogovoru \u010casosloveca<\/em>:<\/p>\n

I ja, Jakov, rodom i domovinom iz podno\u017eja velike gore Osogovec, blizu Kolasijskog grada, mjesta zvanog Kamena reka, iz roda sve\u0107eni\u010dkog i poznatog u ovoj zemlji iz davnih vremena…<\/em><\/p>\n

Jakov spominje svoje rodno mjesto i poja\u0161njava gdje se ono nalazi \u2013 blizu Kolasije (staro ime za Kjustendil), u podno\u017eju Osogovske planine. U Psaltiru iz 1569. g., on se predstavlja kao Jakov, Krajkov sin, <\/em>i kao svoje rodno mjesto navodi Sofiju, u to vrijeme glavno administrativno sredi\u0161te u carstvu va\u017enog vojnostrate\u0161kog zna\u010denja, na putu koji povezuje Carigrad sa srednjom Europom i jadranskom obalom. Istra\u017eiva\u010di odavno ne sumnjaju da su Jakov iz Kamene rijeke i Jakov iz Sofije jedna te ista osoba. Nemogu\u0107e je da dvojica Bugara istoga imena, \u017eive u isto vrijeme u Veneciji, da posjeduju tiskaru i da objavljuju potpuno iste knjige.<\/p>\n

\"Jakov,<\/p>\n

Gdje se i kako sredinom XVI. st. jedan Bugarin iz Kamene Reke\u00a0obrazuje, izrasta u knji\u017eevnika i prelazi duga\u010dki put do talijanskog \u201egrada knjiga\u201c. Otkud mu sloboda i smjelost, financijske mogu\u0107nosti i profesionalizam za stvaranje i tiskanje njegovih knjiga?<\/p>\n

\u017divotnu sudbinu Jakova Krajkova te\u0161ko je slijediti, a ona ga je vodila od Kjustendila preko Sofije do Venecije. Njegova se biografija temelji prije svega na pretpostavkama. Budu\u0107i da je sin sve\u0107enika, obrazovanje dobiva u samostanu \u201eSv. Joakim Osogovski\u201c, nedaleko Kjustendila, a rije\u010d je o golemom knji\u017eevnom sredi\u0161tu na ovom podru\u010dju jo\u0161 od sredine XIV. st. Poslije toga, u potrazi za vi\u0161im obrazovanjem, odlazi u jedno od takvih sredi\u0161ta u jugozapadnoj Bugarskoj \u2013 u Sofiju. Sredinom XVI. st. u samostanima u okolici grada, poznatih kao Sofijska Mala Sveta Gora, razvija se i raste Sofijska knji\u017eevna \u0161kola<\/em>, sljedbenica tradicija Trnovske \u0161kole, \u010diji je osniva\u010d patrijarh Evtimij. Sofijski knji\u017eevnici podupiru kr\u0161\u0107anski i narodni duh, prepisuju i prevode srednjovjekovne rukopise, sastavljaju i stvaraju nove radove. Njihovo djelo su \u017eitija i du\u017enosti novih sofijskih mu\u010denika, koji su zasjali u XVI. st.: sv. Georgija Novog, sv. Nikole Novog i sv. Georgija Novijeg. Krajkov prihva\u0107a jezi\u010dne i pravopisne norme, karakteristi\u010dne sofijskim knji\u017eevnim ateljeima, produbljuje svoje poznavanje bugarskog knji\u017eevnog bogatstva i sna\u017ei zanimanje za apokrifna djela.<\/p>\n

Neki istra\u017eiva\u010di pretpostavljaju da je na putu od Sofije za Kosovo, Jakov Krajkov bio i u manastiru Gra\u010danici (danas na Kosovu), tada pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije i sjedi\u0161te novobrdskog mitropolita. U tom samostanu 1538.\/39. g., uz blagoslov i potporu mitropolita Nikanora, radi \u0107irili\u010dna tiskara, u kojoj su, pretpostavlja se, radili i Bugari. No, te\u0161ko da je za tako kratko vrijeme u njoj mogao svladati potankosti tiskarskog zanata. Uskoro \u0107e Jakov Krajkov, kao rezultat kontinuiranog rada u venecijanskim gr\u010dkim tiskarama, skupiti dovoljno iskustva u ovom slo\u017eenom zanatu da bi se kasnije mogao samostalno i uspje\u0161no baviti zamr\u0161enom tiskarskom djelatno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Venecija je u XVI. st. va\u017eno sredi\u0161te sredozemne trgovine i europske diplomacije \u2013 kozmopolitski grad, otvoren novim idejama i kulturnoj razmjeni. Poslije pada Konstantinopola pod osmansku vlast (1453. g), Venecija je balkanskim narodima bila \u201edrugi Bizant\u201c, slobodno podru\u010dje na kojem se primjenjuje preneseno bizantsko kulturnopovijesno naslje\u0111e. Tada je u njoj bilo vi\u0161e od 230 tiskara pa je s razlogom nazvana gradom knjiga<\/em>. Jednu od tih tiskara je 1519. g. otvorio Bo\u017eidar Vukovi\u0107, Crnogorac podrijetlom i rodbinski povezan s bogatom mleta\u010dkom obitelji Della Vecchia. Vukovi\u0107 uzima njihovo prezime i sam se predstavlja kao Dionisi della Vecchia. Njegova je tiskara bila najve\u0107e i najplodnije slavensko nakladni\u010dko sredi\u0161te u XVI. st. Poslije njegove smrti 1539. g., tiskaru je naslijedio njegov sin Vincenzo Vukovi\u0107, a od 1566. g. u vlasni\u0161tvu je Bugarina Jakova Krajkova…<\/p>\n

\u201eNaslje\u0111e Vukovi\u0107evih\u201c uklju\u010duje i dobru trgova\u010dku mre\u017eu za \u0161irenje knjiga me\u0111u slavenskim narodima na Balkanu. Mleta\u010dki i dubrova\u010dki arhivi spominju urede i skladi\u0161ta Bo\u017eidara Vukovi\u0107a u Dubrovniku, Kotoru, Splitu, Beogradu, Vidinu, Crnoj Gori, manastirima De\u010dani i Mile\u0161evo, gdje ima od 200 do 300 primjeraka knjiga i povelikih iznosa novca od prodane robe. Jakov Krajkov ovu mre\u017eu uspje\u0161no koristi i osobito je sna\u017eno razvija u Zapadnim bugarskim zemljama, na podru\u010dju Sofije, Kjustendila i Skopja.<\/p>\n

Krajkov 1596. g. objavljuje \u201ePsaltir\u201c, koji po\u010dinje gravurom s carom Davidom, a otisnut je i novim, grafi\u010dki pro\u010di\u0161\u0107enim tipografskim pismom. U \u201ePsaltiru\u201c se Krajkov smjelo predstavlja kao nakladnik i upisuje inicijale IA<\/em> (IAkov) umjesto Vukovi\u0107evih Bo\u017e <\/em>u stiliziranoj oznaci na naslovnici, tiska svoje ime ispod teksta i iznad nakladni\u010dkog znaka Jeronima Zagurovi\u010da \u2013 naru\u010ditelja knjige, nazvanog \u201evlastelinom grada Kotora\u201c. Tako je Krajkov potvrdio svoje vlasni\u0161tvo nad poznatom mleta\u010dkom tiskarom, a njegova izdanja su podsjetnik na tiskane knjige iz prve polovice XVI. st., znanih i tra\u017eenih me\u0111u Ju\u017enim Slavenima.<\/p>\n

\"2<\/p>\n

Po prvi puta u povijesti slavenskog tiskanja knjiga, Jakov Krajkov u pogovor \u201ePsaltira\u201c stavlja \u010ditateljima upu\u0107enu obavijest reklamnog i komercijalnog sadr\u017eaja: \u201eako nekog ova knjiga zanima, bit \u0107e na raspolaganju u gradu Skopju, kod Kara Trifuna\u201c. <\/em>Ova obavijest svjedo\u010di i o postojanju prve bugarske knji\u017eare u XVI. st. Odabir Skopja nije bio slu\u010dajan \u2013 ve\u0107ina sela u jugozapadnim bugarskim zemljama nije pripadala Carigradskoj gr\u010dkoj patrijar\u0161iji, nego Pe\u0107koj srpskoj patrijar\u0161iji. Gradovi Sofija, Samokov, Kjustendil i Skopje povezani su trgova\u010dkim putevima koji se u Osmanskoj imperiji koriste u XVI. st.: Jadranski (Dra\u010dki) put \u2013 povezuje Carigrad-Plovdiv-Pazard\u017eik-Samokov-Kjustendil-Skopje s Dra\u010dem na jadranskoj obali, i put koji se spu\u0161ta s Dunava, od Beograda i Vidina, kroz Sofiju i Kjustendil, porje\u010djem rijeke Strume do Bjelomorja. Ovim uspostavljenim trgova\u010dkim kanalima rasprostranjuju se i knjige Jakova Krajkova. Neki primjerci tih knjiga danas se mogu vidjeti u Nacionalnoj knji\u017enici \u201eSv. \u0106iril i Metod\u201c u Sofiji. A njegovo posljednje izdanje \u2013 zbornik \u201eRazne stvari\u201c, iz 1571.\/72. g. je uistinu pravi bibliofilski raritet i predmetom je posebnih znanstvenih prou\u010davanja. U potpunosti su sa\u010duvana samo dva primjerka ove knjige \u2013 jedan se \u010duva u Milanu, u Biblioteci Ambrosiani, a jedan u Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Leidenu, u Nacionalnoj knji\u017enici u Sankt Petersburgu nalazi se jedan nepotpuni primjerak, a u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu \u010duvaju se fragmenti ove knjige.<\/p>\n

Posljednjih godina bugarski su stru\u010dnjaci objavili nova istra\u017eivanja posve\u0107ena zborniku Jakova Krajkova \u201eRazne stvari\u201c, primjerice, autorice Marije Cibranske \u201eZbornik ‘Razne stvari’ Jakova Krajkova izme\u0111u Venecije i Balkanskih zemalja u XVI. st.\u201c i Aksinije D\u017eurove, \u201eJakov Krajkov. Zbornik ‘Razne stvari’ (Knjiga o putniku)\u201c. Spomenuta dvojezi\u010dna studija Aksinije D\u017eurove (na bugarskome i francuskome jeziku) prati prvo fototipsko izdanje Zbornika objavljeno u suradnji s Bibliotecom Ambrosianom u Milanu, koja daje digitaliziranu kopiju svog potpunog primjerka.<\/p>\n

Zbornik \u201eRazne stvari\u201c nastavlja tradiciju, zapo\u010detu Vukovi\u0107evim \u201eMolitvenikom\u201c iz 1520. g., u stvaranju i razvoju posebne vrste slavenskih tiskanih knjiga \u2013 zbornika raznolikog sadr\u017eaja za svakodnevnu osobnu uporabu, zvanih \u201eKnjige za putnike\u201c. One su malog formata, kako bi bile prikladne za no\u0161enje na putovanjima, a sadr\u017eavale su kalendar s crkvenim blagdanima i sveta\u010dkim \u017eivotopisima, bogoslu\u017ene tekstove, razli\u010dite molitve i pou\u010dna \u0161tiva. Kod Krajkova je kalendar prera\u0111en i skra\u0107en, ali bilje\u017ei sje\u0107anja na mnoge bugarske svece. Posebno su spomenuti oni \u010dije su relikvije prenijete u Veneciju. Zajedno s liturgijskim tekstovima tu su i apokrifni tekstovi i tekstovi-amajlije u funkciji za\u0161tite, koji vode prema najranijim srednjovjekovnim bugarskim apokrifima. O tome govori i sam Jakov Krajkov u bilje\u0161ci koja se nalazi poslije apokrifa o Uznesenju Bogorodice. U njoj ka\u017ee da je koristio dijelove knjiga bugarskog cara Petra (927.-969.), u \u010dije je vrijeme prijestolnica bio Veliki Preslav i koji je, prema nekim legendama, umro u Velikome gradu Rimu.<\/p>\n

Jakov Krajkov nastavlja tradiciju bugarske srednjovjekovne rukopisne ba\u0161tine i tiskanja knjiga na \u0107irilici, ali daje i svoj vrijedan doprinos razvoju i procvatu mleta\u010dkih \u0107irili\u010dnih tiskanih knjiga u XVI. st. U povijest bugarskog knji\u017enog tiskarstva Jakov Krajkov ulazi kao prvi bugarski nakladnik, urednik-sastavlja\u010d, tiskar, graver i knji\u017ear. Usprkos tomu, njegovo ime izvan znanstvenih i intelektualnih sredina slabo je poznato. Me\u0111utim, nedavno je zabilje\u017eeno poja\u010dano zanimanje za njegovu neobi\u010dnu i zagonetnu osobu u na\u0161oj lijepoj knji\u017eevnosti (roman Silvije Tomove \u201eTiskar\u201c), a upravo je ovakva umjetni\u010dka interpretacija jedan od uspje\u0161nih suvremenih mehanizama za populariziranje imena prvog bugarskog tiskara \u2013 Jakova Krajkova.<\/p>\n

Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije 450 godina, u Veneciji, jedan je Bugarin, imenom Jakov, postao vlasnikom najve\u0107e \u0107irili\u010dne tiskare, koju je po\u010detkom XVI. st. osnovao Bo\u017eidar Vukovi\u0107. U ovoj je tiskari, 1566. g., Jakov Krajkov na bugarskom jeziku tiskao svoju prvu knjigu \u2013 \u010casoslovec. Formatom malenu, ali zato bogato ilustriranu, s 33 gravure, a namijenjenu bogoslu\u017eju i za osobnu … NastaviJAKOV KRAJKOV \u2013 PRVI BUGARSKI TISKAR<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2418,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2417"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2417"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2424,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2417\/revisions\/2424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}