{"id":254,"date":"2009-12-29T13:39:43","date_gmt":"2009-12-29T12:39:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/wordpress\/?p=254"},"modified":"2022-04-15T15:40:19","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:19","slug":"umjetnost-magija-ljepota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/umjetnost-magija-ljepota\/","title":{"rendered":"Umjetnost, magija, ljepota"},"content":{"rendered":"

Autor: Marija Ivanova \u2022
\n
\n\"\"I danas \u010duvam kuki\u010dani pokriva\u010d i \u017eensku vezenu ko\u0161ulju s pojasom i kop\u010dom koju sam dobila od svoje prabake. Napravila ih je za svoj miraz jo\u0161 kad je bila djevojka, zna\u010di prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a. U ove prelijepe rukotvorine ona je ulo\u017eila svoja najskrivenija o\u010dekivanja, nade i ma\u0161tanja. Pokriva\u010d je trebao uljep\u0161ati njezin budu\u0107i dom, a ko\u0161ulja i pojas s karakteristi\u010dnim bugarskim vezomom trebali su krasiti nju samu. A tako je i bilo.<\/p>\n

Gledam vez na ko\u0161ulji \u2013 na izrezu oko vrata, na kraju rukava i na na donjem dijelu ko\u0161ulje. Prelijep je taj bugarski tradicionalni vez s kompliciranim ornamentima, izra\u0111en \u0161arenim koncem i sitnim ravnim bodom, poput nanizanih malih bisera! Umije\u0107e vezenja, kao i jedinstvene kompozicije figura i cvjetova, majke su prenosile svojim k\u0107erima. Vezenju se posve\u0107ivalo sate i sate rada. Zahtijevalo je vje\u0161tinu i osje\u0107aj za lijepo.<\/p>\n

Prije nedugo vremena sam saznala da je tradicionalni bugarski vez, osim estetske uloge imao i magi\u010dnu funkciju.\u00a0 Prelijepi ornamenti napravljeni sa strogo odre\u0111enim cvjetovima su kodirano tajno drevno pismo. Ovakav vez \u010duva od zlih sila i donosi sre\u0107u i dobro. Svaka ukras, svaka crtica ili znak imali su svoju simboliku i ne\u0161to su zna\u010dili i predstavljali. Jedna stara vezilja s ponosom je izjavila: \u00abKao \u0161to ste vi stvorili svoje pismo, tako mi vezom stvaramo svoje.\u00bb<\/p>\n

Danas etnografi razotkrivaju \u0161ifrirane poruke u bugarskom vezu. Analiziraju ornamente, vezene cvjetove na bordurama, a tako\u0111er i podru\u010dje gdje se tradicionalno izra\u0111ivao vez. Vez je naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avao u tri ili \u010detiri osnovne boje \u2013 crvenoj, plavoj, zelenoj i \u017eutoj. Crvena boja je boja krvi, ona daje \u017eivot. Plava simbolizira nebo, beskrajni prostor. Zeleno je boja proljetne prirode, ra\u0111anja, mladosti, a \u017euta boja je boja bogatstva \u2013 zrelog \u017eita i zlata. Ispunjen ovim bojama, vez je trebao \u010duvati \u017eivot i donositi zdravlje i sre\u0107u i uspjeh.<\/p>\n

\"\"Ornamenti veza, poput stiliziranih ptica, cvjetova, gran\u010dica i ljudskih figura su kodirano pismo sakralnih geometrijskih figura \u2013 kruga, trokuta, romba, kvadrata. Prema narodnim vjerovanjima, ove figure posjeduju snagu kojom zaustavljaju zle sile. Prostor okru\u017een ovim figurama zlo ne mo\u017ee dose\u0107i.<\/p>\n

A ni mjesta na odje\u0107i na kojima se vezlo nisu slu\u010dajna. Vez se radio na otvorima na odje\u0107i otkud bi se zlo moglo pojaviti. Kad je \u017eena na takvim mjestima izvezla magi\u010dne znakove veza, odje\u0107a je \u0161titila \u010dovjeka koji ju je nosio. Bugarka nikad nije obla\u010dila ko\u0161ulju a da na njoj nije bilo ne\u0161to izvezeno. \u0160tovi\u0161e \u2013 prema narodnom vjerovanju, bez veza su bile samo ko\u0161ulje \u0161umskih vila. Vez se radio na mu\u0161kim ko\u0161uljama, prslucima, na prega\u010dama i maramama za glavu.<\/p>\n

Nekad je vezenje imalo tako veliko zna\u010denje za Bugarke da je narod izmislio obred posve\u0107en vezenju. U prolje\u0107e su se okupljale djevojke i u nabujale proljetne rijeke bacale komadi\u0107e platna obrubljene vezom. Vjerovale su da \u0107e im tako prsti postati brzi i sna\u017eni kao brze proljetne vode.<\/p>\n

\"\"Danas se u bugarskim etnografskim muzejima \u010duvaju prekrasni primjerci tradicionalnog veza. Prema na\u010dinu izrade, postoje dvije vrste veza \u2013 vezenje po broju niti na platnu i bodu i vezenje prema nacrtanom predlo\u0161ku. \u010ce\u0161\u0107e se nalazi prvi na\u010din, pri kojemu se posti\u017ee i ve\u0107a umjetni\u010dka raznolikost. Ali bugarski vez nije samo muzejski izlo\u017eak. Tradicija bugarskog veza je veoma \u017eiva. \u017dene iz Nacionalnog kluba \u00abBugarski vez\u00bb bave se vezenjem, pronalaze i sakupljaju tradicionalni bugarski vez. Njih sedamdesetak su iz cijele Bugarske \u2013 Sofije, Pernika, Radomira, Plevena, Velikog Trnova, Trjavne, Varne, Plovdiva. Tra\u017ee stare odjevne predmete po svim krajevima na\u0161e zemlje kako bi sakupile nove primjerke veza \u2013 izvezeno \u00abpismo\u00bb otprije mnogo godina. Ove \u010duvarice majstorstva u vezenju svojom vje\u0161tinom i predano\u0161\u0107u ponovo rade i najstarije bodove i motive kako bi ih prenijele sljede\u0107im generacijama.<\/p>\n

Bugarski tradicionalni vez je dio na\u0161eg kulturnog folklornog naslje\u0111a. On se prenosi s \u010dovjeka na \u010dovjeka, kao \u0161to su se prenosile bajke i pjesme. On ima snagu koja \u010duva od zla \u2013 snagu koju su imali amuleti, i nakit, i obredi i rituali. On je odraz osje\u0107aja bugarske djevojke za lijepo, kao \u0161to je \u0161arena preslica, dar ljubljenoj, bila u momka izraz osje\u0107aja za lijepo. U slo\u017eenoj ornamentici i cvjetnoj kompoziciji prisutna je jednaka kozmi\u010dka harmonija kakva postoji i u nepravilnim taktovima narodne pjesme, i u vi\u0161eglasnom pjevanju na\u0161ih pjeva\u010da narodne glazbe. \u00abKroz petostoljetno ropstvo na\u0161 je narod stvorio dva velika umije\u0107a, dvije velike umjetnosti \u2013 narodne pjesme i vez\u00bb, rekao je Pen\u010do Slavejkov.<\/p>\n

(Prevela: Katica Brajkovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Marija Ivanova \u2022 I danas \u010duvam kuki\u010dani pokriva\u010d i \u017eensku vezenu ko\u0161ulju s pojasom i kop\u010dom koju sam dobila od svoje prabake. Napravila ih je za svoj miraz jo\u0161 kad je bila djevojka, zna\u010di prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a. U ove prelijepe rukotvorine ona je ulo\u017eila svoja najskrivenija o\u010dekivanja, nade i ma\u0161tanja. Pokriva\u010d je … NastaviUmjetnost, magija, ljepota<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[41],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2942,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions\/2942"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}