U Bugarskoj je jedan dan iznimno sve\u010dan i svet, jedan dan koji se proslavlja svake godine. Od 1901. do danas. Rije\u010d je o 2. lipnju \u2013 danu u kojem je ubijen Hristo Botev, danu bugarskih heroja! To\u010dno u 12 sati, u podne, u svakome gradu i u najmanjem selu svi ljudi uz zvuk sirena na minutu stanu, uspravni samo glava spu\u0161tenih, odaju po\u010dast Botevu i svima poginulima za slobodu i neovisnost Bugarske.<\/p>\n
Tko je Hristo Botev? Darovit pjesnik, nevjerojatan publicist, nadahnuti vo\u0111a \u010deta, dru\u0161tveni tribun i osoba koja nikog ne mo\u017ee ostaviti ravnodu\u0161nim. Njegova besmrtna snaga je njegovo djelovanje i njegovo genijalno stvarala\u0161tvo, koje \u010dini dvadesetak pjesama! Bugarima Botev stoji to\u010dno tamo gdje je i na\u0161e srce, sasvim blizu do Levskoga i tisu\u0107a drugih, poginulih na bojnim poljima Bugarske.<\/p>\n
A ovaj je svijet Botev ugledao na sam Bo\u017ei\u0107, u Kaloferu, 25. prosinca 1847. g. (po novom kalendaru \u2013 6. sije\u010dnja 1848. g.), kr\u0161ten je kao Hristo, po Isusu Kristu. Do\u0161ao je upravo kao Spasitelj koji nas podsje\u0107a da je \u017ertvovati se za druge puno va\u017enije od vlastitog \u017eivljenja. On sam kasnije \u0107e napisati: \u201eDobro koje \u010dini\u0161 svojim bli\u017enjima \u2013 \u010dini\u0161 ga samome Bogu!\u201c Odrastao je u obitelji poznatog preporodnog u\u010ditelja Botjua Petkova. Najprije je poha\u0111ao \u0161kolu u kojoj mu je otac u\u010diteljevao, a potom Mu\u0161ku gimnaziju u Odesi. Njegova slobodoljubiva priroda nije podnosila strogo\u0107u i red u \u0161koli. Po\u010deo je raditi kao u\u010ditelj u Zadunaevki \u2013 bugarskom besarabskom selu, nakon \u010dega se vra\u0107a u rodni Kalofer.<\/p>\n
Na Dan Svete bra\u0107e \u0106irila i Metoda, 11. svibnja, odr\u017eao je \u017eestoki buntovni govor, i tako na sebe navukao mr\u017enju kaloferskih bogatuna koji su mu jasno dali do znanja da za nj nema mjesta u tome gradu. Njegov otac, uznemiren njegovim pona\u0161anjem, ponovo ga \u0161alje u Rusiju, ali Hristo se na putu zaustavlja u Rumunjskoj.<\/p>\n
U svom kratkom \u017eivotu,\u00a0od samo 28 godina, Hristo Botev radio je kao u\u010ditelj, bio je pjesnik, novinar, publicist, slovoslagar. Zajedno sa Stefanom Stambolovim objavio je 1873. g. zbirku pjesama \u201ePjesme i stihovi\u201c. Upravo je u bugarskoj sjevernoj susjedi Rumunjskoj odlu\u010dio svoj \u017eivot i svoju snagu posvetiti ideji sveop\u0107e revolucije za oslobo\u0111enje Bugarske.<\/p>\n
Botev zagovara i bori se ne samo za oslobo\u0111enje Bugarske od turskoga ropstva, nego oblikuje i vlastite norme o socijalnoj pravednosti i ravnopravnosti me\u0111u ljudima. Jedna od njegovih najte\u017eih godina bila je 1873., godina u kojoj je obje\u0161en njegov prijatelj i suborac Vasil Levski. Ovaj gubitak duboko ga je pogodio, bio je to te\u017eak udarac ideji kojoj su bile posve\u0107ene stotine Bugara.<\/p>\n
Botev je 1874. g. izabran za \u010dlana rukovodstva Bugarskog revolucionarnog centralnog komiteta (BRCK). Bavi se izdavanjem vjesnika \u201eZname\u201c \u2013 slu\u017ebenog glasila Komiteta. Izvanredno zasjedanje Komiteta, 12. kolovoza 1875. g., odlu\u010duje da se krene u podizanje ustanka u Bugarskoj. Vremena je bilo malo \u2013 samo jedan mjesec, a i zami\u0161ljeni plan nije se ostvario, pa je Starozagorski ustanak ugu\u0161en. Poslije zbog toga dolazi do hap\u0161enja, egzekucija i mu\u010denja, a Botev preuzima odgovornost za neuspjeh i sam se povla\u010di iz Komiteta.<\/p>\n
Do njega dolazi vijest o pripremama za Travanjski ustanak, brzo ga napu\u0161ta o\u010daj i bezna\u0111e kad je shvatio da se formira \u010deta koja bi trebala pomo\u0107i ustanicima. Poslije odbijanja poznatih vojvoda Panajota Hitova i Filipa Totjua da stanu na \u010delo \u010dete, sam Botev, bez ikakvog vojnog iskustva to prihva\u0107a i ubrzo postaje vo\u0111a \u010dete.<\/p>\n
Datum po\u010detka besmrtnog pohoda Botevljeve \u010dete prema bugarskoj slobodi je 16. svibnja 1876. g. Dvjesta i \u010detiri njegova vojnika penju se na austrijski putni\u010dki brod \u201eRadetzky\u201c. Preuzimaju upravljanje njime i svim najpoznatijim europskim novinama \u0161alju brzojave u kojima ih informiraju o ciljevima \u010dete \u2013 izvojevanje slobode Bugarskoj. Austrijsku posadu broda prinudili su da brod zaustavi kod bugarskog sela Kozloduja. U neprekidnim bitkama s turskim ba\u0161ibozucima, osobito svirepim neregularnim dijelovima turske vojske, \u010deta je do\u0161la do Vra\u010danskog Balkana. U jednom te\u0161kom srazu navrh planine Okol\u010dice, 20. lipnja 1876. g., hrabri je vojvoda ubijen. Poslije njegove smrti \u010deta je rasformirana, ali je njezin poraz bio herojski uvod u Oslobo\u0111enje Bugarske.<\/p>\n
Genijalni pjesnik autor je samo dvadesetak pjesama. Ali, njegovi stihovi i danas utje\u010du na bugarsku knji\u017eevnost. Stoga, \u010ditajte Boteva! Ne samo 2. lipnja, kad se obilje\u017euje obljetnica njegove pogibije. \u010citajte ga uvijek kad se \u017eelite nadahnuti ponosom i osje\u0107ajem pripadnosti!\u00a0 \u00a0 \u010cITAJTE BOTEVA!<\/p>\n
Kunka Nedeleva<\/strong><\/em><\/p>\n (prijevod Katica Sedlar)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Bugarskoj je jedan dan iznimno sve\u010dan i svet, jedan dan koji se proslavlja svake godine. Od 1901. do danas. Rije\u010d je o 2. lipnju \u2013 danu u kojem je ubijen Hristo Botev, danu bugarskih heroja! To\u010dno u 12 sati, u podne, u svakome gradu i u najmanjem selu svi ljudi uz zvuk sirena na … NastaviHRISTO BOTEV \u2013 IZME\u0110U BUNTA I GENIJALNE POEZIJE<\/span>