Rije\u010di kojima bih mogla opisati Arbanase bit \u0107e blijede u usporedbi s opisom jednog neznanog sve\u0107enika iz manastira sv. Nikole. Evo \u0161to je on rekao prije mnogo, mnogo godina:<\/p>\n
\u201eNe mogu \u0161utjeti, moram opjevati predivne Arbanase, veliko selo, dom mnogih Bizantinaca i Bugara. Blije\u0161ti ono poput ogledala, daleko po cijeloj Bugarskoj. Vrijedni ljudi u njemu \u017eive i lako obavljaju svakovrsne poslove. Zrak je ovdje na povisokome \u010dist, rashla\u0111uje ga vjetar. Ljekovita voda srce pomla\u0111uje. Ljepote okolice \u010daraju o\u010di. Na tisu\u0107e vrsta cvije\u0107a \u2013 divljeg, \u0161umskog i vrtnog \u2013 opojno miri\u0161i u dvorovima. Du\u0161a osje\u0107a blagodat svime \u0161to vidi i osje\u0107a. Ku\u0107e su kamene i velike, nalikuju manastirima. Svi su ovdje dobrog raspolo\u017eenja, ljubazni i upu\u0107eni… Sve \u0161to sam rekao je istina\u201c.<\/p>\n
![\"Konstancalijeva](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Konstancalijeva-ku\u0107a-1-474x356.jpg\")
<\/p>\n
Usprkos stoljetne povijesti Arbanasa, prvi pisani dokaz o mjestu je ferman sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog iz 1538. g. Njime podru\u010dje Arbanasa, Ljaskovca, Gornje i Donje Orjahovice daruje velikom veziru Rustem-pa\u0161i. Otad pa do 1861. godine \u201eova plemenita naselja bit \u0107e izuzeta, slobodna od naloga i carskih danaka. Unutarnja uprava \u0107e im ostati, a administrativne poslove raje vodit \u0107e carski kadije…\u201c Prava spomenutih bugarskih naselja \u0107e se 1810. g. \u010dak pove\u0107ati \u2013 sultan Mahmud II. potpisao je dekret kojim \u201esvakom vanjskom \u010dovjeku, bez obzira kakav \u010din i polo\u017eaj ima, zabranjuje se da ulazi u podru\u010dja ovih slobodnih naselja. Nijednoj se vojsci ne dopu\u0161ta da napadne i da se mije\u0161a u njihovo upravljanje\u201c. Povlastice koje su dobili Arbanasi jo\u0161 1538. g. pretpostavka su njihovom slobodnom gospodarskom razvoju. Povlastice su uspjeli zadr\u017eati vi\u0161e od 300 godina \u2013 dovoljno dugo razdoblje i za stvaranje bogatog dru\u0161tvenog sloja u selu.<\/p>\n
![\"OLYMPUS](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Samostan-Djevice-Marije-1-356x474.jpg\")
<\/p>\n
Gospodarski procvat Arbanasa trajao je od kraja XVII. do kraja XVIII. stolje\u0107a. Tada je naselje imalo 1000 ku\u0107a, a poznate trgova\u010dke obitelji trgovale su s Italijom, Rusijom, Austro-Ugarskom, Vla\u0161kom, Moldavijom, Poljskom i svim balkanskim zemljama pod osmanskom vla\u0161\u0107u. Arbana\u0161ki trgovci doprli su do Bagdada, Perzije i Indije, otkud su uvozili svilu, \u010daj, kavu i razne za\u010dine.<\/p>\n
Osnovna djelatnost stanovni\u0161tva bila je trgovina sitnom stokom, mlijekom, vunom i mesom i bavljenje sto\u010darstvom. Imali su razvijen zlatarski, bakarski obrt, kova\u010dnice i uzgoj dudova svilca za proizvodnju svile koju su izvozili u Carigrad i Italiju. Stoga ne treba \u010duditi \u0161to iz Arbanasa obiteljske korijene vuku Evlogij i Hristo Georgijevi, ro\u0111eni u Karlovu \u2013 najbogatiji bugarski trgovci i bankari s kraja XVIII. i po\u010detka XIX. stolje\u0107a, zatim Hristo Tap\u010dile\u0161tov, ro\u0111en u Kaloferu, koji je nasred turske prijestolnice do nogu oborio sve ostale bankare, pa Nikola i Sava Panica \u2013 koji su 1860. g. u Be\u010du otvorili prvu bugarsku banku, pa majka Ivana i Atanasa Burovih, poznatih industrijalaca i bankara…<\/p>\n
Carskim ukazom 1921. g., selo Arbanasi progla\u0161eno je mjestom odmora, a 200. g. \u2013 arhitektonsko-muzejskim rezervatom nacionalne va\u017enosti.<\/p>\n
Najvrijednije naslje\u0111e iz pro\u0161losti su 144 o\u010duvane ku\u0107e, pet crkvi i dva manastira s bogato ukra\u0161enom unutra\u0161njo\u0161\u0107u, rezbarijama i freskama iz XVI.-XVII. st., \u0161to svjedo\u010di o blagostanju stanovnika Arbanasa. Ku\u0107e su \u0161iroke, kamene, visokih bijelih svodova i malenih prozora, s debelim hrastovim vratima, ukra\u0161enima i oja\u010danima velikim kovanim bravama. Iza nepristupa\u010dnih zidova skrivaju se u zelenilo utonula prostrana dvori\u0161ta, puna hlada i ti\u0161ine. Ona su i carstva mnogobrojnom i raznolikom cvije\u0107u, ozarenom posljednjim zrakama zalaze\u0107eg Sunca. A poslije, u prohladnim ku\u0107ama, zbog sjena koje dolaze od izdu\u017eenih streha, na\u0161e \u0107e se o\u010di odmarati u sve\u010danosti \u0161arenila boja i ponad sela bogato prostrtim plavetnilom.<\/p>\n
U Arbanasima mo\u017eemo vidjeti dvije vrste ku\u0107a \u2013 jedne sa \u0161irokim kamenim temeljima, bez balkona i erkera, ili one otvorenog \u010dardaka, koji se zatvara kapcima. Ali, strogi i surovi vanjski izgled arbana\u0161ke ku\u0107e, nalik utvrdi, u silnoj je suprotnosti s unutarnjom ugodom, rasko\u0161i i udobno\u0161\u0107u.<\/p>\n
Neponovljiva preporodna arhitektura privla\u010di mnoge turiste u veliku i bogato ukra\u0161enu Konstancalijevu ku\u0107u, ogra\u0111enu tipi\u010dnim visokim, kamenim zidom (duvarom), i Had\u017ei Ilijevu, poznatu kao \u201eCarsku\u201c, u kojoj su odsjedali Ferdinand I. i Boris III. Prema najranijim zapisima, Konstancalijeva ku\u0107a je bila vlasni\u0161tvo arbana\u0161ke obitelji Tafrili. Od nje vu\u010de podrijetlo kokona<\/em> (gospo\u0111a) Sultana (baka Sultane Ra\u010de Petrova, glasovite ljepotice i istaknute figure dru\u0161tvenog \u017eivota Bugarske tijekom prvih desetlje\u0107a po Oslobo\u0111enju 1878. g.). Ku\u0107u je kasnije kupio Atanas Konstancali, otkud i ime po kojem je poznata. Nasuprot njoj je stara Kokonska \u010desma, izgra\u0111ena 1786. g., a ime je dobila po kokoni<\/em> Sultani. Tu su se, jedva do\u010dekav\u0161i ve\u010der, sastajale seoske djevojke i momci. Od prvog susreta do \u201epijenja vode\u201c i \u201ekra\u0111e kitice\u201c, pod pokrovom Kokonske \u010desme izjavljivale su se ljubavi i \u017eenidbene namjere (moma bi dopustila momku koji joj se svi\u0111a da pije vodu iz njenoga vjedra, dok bi momak ukrao kiticu cvije\u0107a s njena vjen\u010di\u0107a na oglavlju). A po\u010detkom XIX. st., na \u010dar\u0161iji u sredi\u0161tu Arbanasa, pod golemim brijestovima kod Pazarske \u010desme (izgra\u0111ene 1829. g.), svake bi nedjelje ujutro seoski gazde i bogati trgovci na \u010da\u0161ici razgovora ispijali kavice. Neki od njih obla\u010dili su se po europski, <\/em>ali bi za studenih zimskih dana svi radije bili u suknenim dugim ogrta\u010dima, obrubljenima lisi\u010djim krznom i ukra\u0161enima svilenim gajtanima.<\/p>\n Staro boljarsko selo svojim \u010darom, ugodom i toplinom privla\u010di turiste tijekom cijele godine. Stare ili novo izgra\u0111ene ku\u0107e, jedna za drugom pretvorene su u male hotele i ku\u0107e za goste. Apartman se mo\u017ee rezervirati i u etno-kompleksu \u201eBugarka\u201c, u samome sredi\u0161tu Arbanasa, sasvim blizu do male crkve \u201eSveti Atanas\u201c. Ne treba vas \u010duditi pridjev etno<\/em> \u2013 uvjerit \u0107ete se sami da nije rije\u010d o jo\u0161 jednoj novoblikovanoj seoskoj ku\u0107i. Kompleks predstavlja u cijelosti jedan svijet slavne pro\u0161losti, sa\u010duvan budu\u0107im nara\u0161tajima. Svijet, u kojemu svoje mjesto imaju bugarske tradicije, duh toplog doma\u0107eg ugo\u0111aja i ukusna jela starih Bugara.<\/p>\n Turisti koji vi\u0161e vole suvremenu razonodu i na\u010din \u017eivota, slobodnu sobu mogu potra\u017eiti u novoizgra\u0111enim hotelima. U nekima od njih nude se spa i kozmeti\u010dki tretmani; u drugima masa\u017ee i razne terapije; a tre\u0107i imaju bazen na otvorenome, saunu ili solarij. Konji\u010dki klub u Arbanasima nudi jahanje i profesionalcima i po\u010detnicima i organizira turisti\u010dka razgledavanja na konjima. A za sve ve\u0107i broj ljubitelja bicikala napravljena je posebna, nekoliko kilometara duga staza.<\/p>\n Poslije \u0161etnje me\u0111u starim ku\u0107ama i drugih sadr\u017eaja, za razgledavanje su otvorena dva manastira \u2013 \u201eSveta Bogorodica\u201c i \u201eSveti Nikola\u201c, a posjetite i barem jednu od pet starih crkvi napravljenih od kamena, s malim prozorima sa \u017eeljeznim re\u0161etkama i podovima poplo\u010danima \u010detvrtastim ciglama. Od svih crkvi meni je najzanimljivija \u201eKristovo ro\u0111enje\u201c, koja je bogato ukra\u0161ena s oko 3600 vjerskih prikaza \u2013 radova poznatih i nepoznatih ikonopisaca.<\/p>\n Ostanite malo du\u017ee u manastiru \u201eSveta Bogorodica\u201c. U njegovoj crkvi, u osobitom ikonostasu \u010duva se stara \u010dudotvorna ikona Bogorodice \u2013 o njoj se govori u jednoj pomalo zaboravljenoj legendi. Poslije pada Careveca i kona\u010dne prevlasti Turaka nad bugarskim zemljama, manastir je vi\u0161e puta oplja\u010dkan i opo\u017earen. Zbog neprestanih napada, sve\u0107enici su u blizini crkve u zemlju zakopali ikonu Bogorodice, svu opto\u010denu srebrom. Na ikoni je, ponad ruke Majke Bo\u017eje nacrtana jo\u0161 jedna, ve\u0107a, ruka pa je stoga zovu i Svetom Bogorodicom Troru\u010dicom. Poslije skoro sto godina, tijekom kojih je manastir pretvoren u ru\u0161evinu i seoski pa\u0161njak, jedan je pastir\u010di\u0107 za\u010duo pla\u010d odnekud ispod zemlje. Upla\u0161en, tu je doveo svog gospodara pa su obojica iskopali sakrivenu ikonu. Otad je ljudi zovu i Pla\u010du\u0107om Bogorodicom. Mnogi posjetitelji vjeruju da ona lije\u010di istinske kr\u0161\u0107anske vjernike.<\/p>\n Selo Arbanasi, prohladno ljeti, snije\u017eno i \u017eivopisno zimi, izvrstan su odabir za odmor. Ali, jedan dan nije dovoljan da biste osjetili ljubav kojom je gra\u0111ena tradicionalna arbana\u0161ka ku\u0107a i da ulovite u vremenu izgubljen zvonki djevoja\u010dki smijeh pokraj Kokonske \u010desme. A kad odlu\u010dite da je vrijeme odlasku, blizina Velikog Trnova dovest \u0107e vas u isku\u0161enje da pro\u0161e\u0107ete i upoznate se s bogatom povije\u0161\u0107u i kulturom prijestolnice Drugog Bugarskog Carstva.<\/p>\n Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Selo Arbanasi od stare bugarske prijestolnice Velikog Trnova udaljeno je svega \u010detiri kilometra. Smjestilo se na visokom platou s kojeg pogled se\u017ee prema poznatim povijesnim bre\u017euljcima Carevecu i Trapezici, a poznato je po svojim starim ku\u0107ama-utvrdama, crkvama i manastirima. Naselje su osnovali boljari, koji su tu do\u0161li iz zapadnih dijelova Bugarske poslije pobjede cara … NastaviARBANASI \u2013 RAJSKI KUTAK KOJEMU \u0106ETE SE VRATITI PONOVO…. I PONOVO<\/span>![\"Arbanasi](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Arbanasi-freske-crkva-Kristovo-ro\u0111enje-3-474x311.jpg\")
<\/p>\n