![\"??????????????????????????????\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Sofija-kat.-crkva-Sv.-Josip-2-474x363.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Do \u010ciprovskog ustanka 1688. godine sjedi\u0161te sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u \u010ciprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvje\u0161\u0107u Rimu pisao je da u Sofiji \u017eivi oko 50 katolika, sve dubrova\u010dki trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoli\u010dkih obitelji.<\/p>\n
Povijest konkatedrale sv. Josipa te \u017eupe istog imena u Sofiji po\u010dela je 1875. godine, kada je mons. Francesco Renaldi iz Plovdiva u Sofiju poslao oca Timotea Gronde da Strone iz Bielle (Pijemont, Italija), kao biskupskog vikara kako bi se brinuo za katolike koji \u017eive i rade u gradu. Godine 1878. u bugarskoj je metropoli zapo\u010dela gradnja crkve sv. Josipa i \u017eupnog dvora oko nje. Prvu misu u jo\u0161 nedovr\u0161enoj crkvi slavio je \u017eupnik Timoteo 21. studenoga 1878. godine. Ovaj datum se mo\u017ee smatrati i datumom osnivanja \u017eupe. Prvi \u017eupljani su uglavnom bili stranci \u2013 graditelji pruge Sofija-Istanbul, Hrvati koji su radili u bugarskom glavnom gradu te Albanci koji su se bavili trgovinom. Prema popisu stanovni\u0161tva iz 1881. godine, u Sofiji je bilo 714 katolika, uklju\u010duju\u0107i 166 Talijana, 102 \u010ceha, 73 Francuza, 66 Ma\u0111ara, 27 Poljaka i manji broj Austrijanaca, Nijemaca, Hrvata, Slovenaca i drugih. Godine 1893. broj katolika u glavnom gradu je ve\u0107 2205, a 1927. godine \u2013 vi\u0161e od 5000.<\/p>\n
<\/p>\n
Ljeti 1896. godine knez Ferdinand I. prisustvovao je, zajedno s kneginjom i cijelim diplomatskim zborom, posveti crkve koju je predvodio sofijski biskup Robert Menini (ro\u0111en 1837. g. u Splitu!). Zgrada katoli\u010dke katedrale dovr\u0161ena je 1889. godine, a \u017eupni dvor uklju\u010divao je crkvu, samostan za kapucine, \u0161kolu s internatom i koncertnu dvoranu.<\/p>\n
Dana 30. o\u017eujka 1944. godine crkva i \u017eupni dvor su uni\u0161teni u jednom od mnogih anglo-ameri\u010dkih bombardiranja Sofije. Dana 5. studenoga 1944. godine biskup Ivan Romanov posvetio je koncertnu dvoranu \u2013 jedini sa\u010duvani dio \u017eupnog dvora nakon bombardiranja \u2013 kao privremeno mjesto slu\u017eenja mise sofijske \u017eupe. Ve\u0107 1944. g. osnovana je Zaklada svetog Josipa, koja je po\u010dela prikupljati sredstva za obnovu crkve. Ali, komunisti\u010dka vlast (ustanovljena rujna 1944. g.) zaplijenila je prikupljeni novac i nacionalizirala samostan. Tako je koncertna dvorana bila mjesto slu\u017eenja mise vi\u0161e od 60 godina.<\/p>\n
![\"Sofija](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Sofija-kat.-crkva-Sv.-Josip-3-474x284.jpg\")
<\/p>\n
Dana 25. svibnja 2002. g., tijekom posjeta Bugarskoj, papa Ivan Pavao II. polo\u017eio je kamen temeljac novoj katedrali, na istom mjestu gdje je bila ona uni\u0161tena 1944. godine. Autori projekta su bugarski arhitekti Konstantin Peev i Stojan Janev. Gradnju katedrale financijski su potpomogli katolici iz cijelog svijeta.<\/p>\n
Novu katoli\u010dku crkvu posvetio je vatikanski dr\u017eavni tajnik, kardinal Angelo Sodano, 21. svibnja 2006. godine. Prisustvovali su vjernici iz svih katoli\u010dkih biskupija u Bugarskoj, predstavnici drugih vjeroispovijesti, dr\u017eavni du\u017enosnici i veleposlanici katoli\u010dkih zemalja.<\/p>\n
Katedrala svetog Josipa najve\u0107a je katoli\u010dka crkva u Bugarskoj. Ona je konkatedrala Sofijsko-plovdivske biskupije, zajedno s katedralom svetog Ludwiga u Plovdivu. Ima 350 sjede\u0107ih mjesta i mo\u017ee primiti do 1000 vjernika; duga je 23, \u0161iroka 15, a visoka 19 metara. Crkva je s krovom visoka 23 m, dok zvonik, opremljen s \u010detiri elektroni\u010dki aktiviraju\u0107a zvona, se\u017ee 33 metra uvis. Katedrala ima orgulje, a iznad oltara uzdi\u017ee se 7 metara visoko drveno raspelo. Ispod njega postavljena je ikona Djevice Marije \u2013 dar bugarskog patrijarha Maksima prilikom posvete katedrale. Na obje strane prezbiterija nalaze se kipovi za\u0161titnika crkve, sv. Josipa i za\u0161titnika kapucina sv. Franje Asi\u0161koga.<\/p>\n
![\"Sofija](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Sofija-kat.-crkva-Sv.-Josip-4-474x316.jpg\")
<\/p>\n
S desne strane ulaza je slika Bo\u017ejega milosr\u0111a s natpisom: \u201eIsuse, uzdam se u tebe!\u201c Ona je povezana s ukazanjem Isusa sv. Faustini Kowalskoj. Kod ulaza nalazi se kip Djevice Marije, koja se 1858. g. u Lurdu ukazala sv. Bernardici Soubirous. S druge strane ulaza su kipovi sv. Terezije Avilske i sv. Antuna Padovanskog.<\/p>\n
Do ograde katedrale nalazi se kip bla\u017eenog pape Ivana XXIII., koji je posvetio papa Ivan Pavle II. tijekom svog posjeta \u017eupi 2002. godine.<\/p>\n
Katedralu vodi Red male bra\u0107e kapucina, \u010diji je utemeljitelj sv. Franjo Asi\u0161ki, a crkveni blagdan je tre\u0107a nedjelja nakon Uskrsa.<\/p>\n
![\"Sofija](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Sofija-kat.-crkva-Sv.-Josip-7-474x366.jpg\")
<\/p>\n
Prema ocu K\u0161i\u0161tofu Ku\u017eoku iz Sofijsko-plovdivske biskupije, danas u Bugarskoj ima oko 65 000 katolika. U ovaj su broj vjerojatno uklju\u010deni i katolici isto\u010dnog obreda (grkokatoli\u010dke zajednice, unijati<\/em>) koji su malobrojni. Oni se ne mogu zasebno izja\u0161njavati \u2013 u slu\u017ebeni popis stanovni\u0161tva uklju\u010dene su sljede\u0107e vjerske zajednice: isto\u010dnopravoslavna, muslimanska, katoli\u010dka, protestantska, \u017eidovska, armensko-gregorijanska.<\/p>\n Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku iz 2001. godine, broj osoba koje su se izjasnile katolicima bio je 43 811. Njihov broj je 1992. godine bio ve\u0107i za oko 10 000 ljudi, a tijekom cijelog dvadesetog stolje\u0107a broj katolika kre\u0107e se izme\u0111u 32 i 53 000 ljudi.<\/p>\n Vi\u0161e od polovice bugarskih katolika \u017eivi u Plovdivskoj \u017eupaniji \u2013 23 122, slijedi Plevenska \u2013 7065 i \u017eupanija Veliko Tarnovo. Ve\u0107a prisutnost katolika karakteristi\u010dna je za nekoliko op\u0107ina: Rakovski, Belene, Kalojanovo, Levski, Svi\u0161tov, Hisar i Bjala Slatina \u2013 ukupno 30 255 katolika. Nesporno, glavni grad <\/em>katolicizma u Bugarskoj je op\u0107ina Rakovski, gdje katolici \u010dine 56,4% od ukupnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n TINA IVANOVA<\/strong><\/em><\/p>\n (Preveo Lazar Glasnovi\u0107)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Do \u010ciprovskog ustanka 1688. godine sjedi\u0161te sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u \u010ciprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvje\u0161\u0107u Rimu pisao je da u Sofiji \u017eivi oko 50 katolika, sve dubrova\u010dki trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoli\u010dkih obitelji. Povijest konkatedrale sv. Josipa te … NastaviKATOLICI U BUGARSKOJ: KATEDRALA SV. JOSIPA U SOFIJI<\/span>