![\"Deveta\u0161ka](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Deveta\u0161ka-\u0161pilja-3-474x317.jpg\")
<\/p>\nPutujete li automobilom putem Love\u010d-Levski, skrenite prema selu Devetaki i poslije mosta na rijeci Osam, zaustavite se. Odavde po\u010dinje staza kojom \u0107ete malo hodati \u2013 oko kilometar i pol, po desnoj obali rijeke. Tako \u0107ete sti\u0107i do jedne od najve\u0107ih \u0161pilja u Bugarskoj \u2013 do Deveta\u0161ke \u0161pilje. Engleski putopisac James Baker donosi prve podatke o njoj 1877. g. \u0160pilju je 1921. g. prvi istra\u017eio prof. Gavril Kacarov, i tu prona\u0161ao tragove materijalne kulture.<\/p>\n
<\/p>\n
Deveta\u0161ka \u0161pilja je uistinu veli\u010danstvena, jer, ovdje nije rije\u010d o obi\u010dnoj \u0161pilji kao \u0161pilji \u2013 jer, ona niti je tijesna, niti je mra\u010dna. Prije bi se moglo re\u0107i da svojim oblikom podsje\u0107a na grandioznu gra\u0111evinu s kupolom, kroz \u010diji ogroman i poluovalan ulaz \u2013 veli\u010dine od 30 do 35 m, ulazi obilna svjetlost. Duga\u010dka je 2444 m i prostire se na golemoj povr\u0161ini od 20 400 m\u00b2. Na svodu njezine glavne galerije je sedam otvora, to su tzv. Okna \u2013 naime, na svod je stolje\u0107ima unatrag djelovala i nadirala voda i tako oblikovala ovaj fenomen, zbog svog oblika poznat kao Okna. Izme\u0111u sedam takvih otvora, dva od kojih su veli\u010dinom gotovo ista i imaju oblik o\u010diju. Kroz te otvore, u razli\u010ditim dijelovima dana, ulazi svjetlost pod razli\u010ditim kutovima i s razli\u010ditom koli\u010dinom Sun\u010deve svjetlosti. A no\u0107u… No\u0107u se kroz njih u glavnu galeriju Deveta\u0161ke \u0161pilje probija blijeda Mjese\u010deva svjetlost i vidi se nje\u017eno titranje dalekih zvijezda. Narod je ova dva otvora nazvao Bo\u017eje o\u010di<\/em>. U starije kameno doba (oko 70 000 g. pr. Kr.), vidio li je Bog kako su ovdje ljudi \u017eivjeli, bdio li je nad njima i u mla\u0111e kameno doba \u2013 u VI. tisu\u0107lje\u0107u prije Krista? Sa\u017ealio li se na du\u0161u ovdje pokopanog 11-godi\u0161njeg djeteta, \u010diji je grob otkriven stolje\u0107ima kasnije, 1996. g.?<\/p>\n Lijevi dio \u0161pilje dug je vi\u0161e od 2000 m. Njime te\u010de mala rijeka, koja prolazi sredi\u0161njom prostorijom i poslije stotinjak metara ulijeva se u rijeku Osam. Svojim putem ispod stijena napravila je tunel pa se kaskadama spu\u0161ta niz deset prirodno nastalih jezera. Rije\u010dni tok prelazi nekoliko vapnena\u010dkih formi, sli\u010dnih okamenjenom slapu, visokom od 5 do 8 m.<\/p>\n Desni dio \u0161pilje je suh i topao. U svojoj unutra\u0161njosti se \u0161iri i \u010dini ogromnu, pravokutnu prostoriju, visoku od 58 do 60 m \u2013 prema ovim dimenzijama, u nju bi stao hram \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c (visina njegove sredi\u0161nje kupole je ‘samo’ 46,30 m, a sa zvonima i pozla\u0107enim kri\u017eem, hram je visok 53,02 m). Ve\u0107 pri samom ulasku u dvoranu osje\u0107a se posebna atmosfera: dotud dolazi pti\u010dji pjev, a rominjanje malog potoka spaja se s tihim zvucima \u0161i\u0161mi\u0161a.<\/p>\n Dobri \u017eivotni uvjeti u \u0161pilji \u2013 njena veli\u010dina, prirodna svjetlost koja prodire duboko u nju, dobre obrambene mogu\u0107nosti, blizina izvora i rijeka, \u0161uma s divlja\u010di i pa\u0161njacima, od najstarijih su vremena privla\u010dili pozornost \u010dovjeka. U kamenom i bron\u010danom dobu (V. tisu\u0107lje\u0107e pr. Kr.), ljudi su naseljavali gotovo \u010ditav njezin prostor. Nije slu\u010dajno \u0161to su upravo u ovoj \u0161pilji prona\u0111eni neki od najzanimljivijih nalaza na bugarskom podru\u010dju iz vremena neolita. Izme\u0111u ostalog, tu su kultni predmeti, glineni idoli, bron\u010dane posude s ugraviranim geometrijskim figurama i paunovim glavama. Jedan Deveta\u0161ka \u0161pilja je 1996. g. progla\u0161ena za\u0161ti\u0107enim prirodnim spomenikom. U kolovozu iste godine, trnovski profesor Todor Ov\u010darov i plevenski arheolog Venci Gergov, zajedno s plovdivskim i sofijskim studentima, zapo\u010deli su arheolo\u0161ka iskopavanja. Tada je otkriven, prvi u ovom podru\u010dju, grob 11-godi\u0161njeg djeteta, \u010dije je tijelo bilo u embrionalnom polo\u017eaju, u smjeru sjever-jug. U davnini se smatralo da tako du\u0161a po\u010dinuloga postaje besmrtnom.<\/p>\n Osim \u0161to je najbogatije \u0161piljsko arheolo\u0161ko nalazi\u0161te u Bugarskoj, Deveta\u0161ka \u0161pilja je poznata i po svojoj biolo\u0161koj raznolikosti. Tu \u017eivi 12 vrsta za\u0161ti\u0107enih vodozemaca, mogu se vidjeti 82 vrste ptica, od kojih je 13 upisano u Crvenu knjigu, 34 vrste sisavaca (4 od njih su u bugarskoj Crvenoj knjizi, a 15 su upisani na svjetski Crveni popis) i 15 vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a. Kao uto\u010di\u0161te za \u0161i\u0161mi\u0161e, \u0161pilja je me\u0111unarodno va\u017ena pa se u Sporazumu o o\u010duvanju europskih vrsta \u0161i\u0161mi\u0161a \u2013 EUROBATS, nalazi se kao prioritetni objekt.<\/p>\n Tijekom sezone parenja sisavaca koji \u017eive u \u0161pilji, vodena galerija je zatvorena za posjetitelje od 1. studenoga do 1. travnja, a galerija u kojoj nema vode od 25. svibnja do 31. srpnja. Dio \u0161pilje s dnevnim svjetlom je za posjetitelje otvoren tijekom cijele godine.<\/p>\n U Deveta\u0161koj \u0161pilji su se 2011. g snimale scene holivudskog filma \u201ePla\u0107enici 2\u201c, s Bruceom Willisom, Silvesterom Staloneom, Dolphom Lundgrenom, Arnoldom Schwarzeneggerom, Jean-Claude Van Dammom i drugim holivudskim zvijezdama. Zbog snimanja je na rijeci Osam napravljen most, koji je po zavr\u0161etku \u201epoklonjen\u201c lokalnom stanovni\u0161tvu. Ali, velika svjetska reklama koju je snimanje donijelo Bugarskoj ima i svoju tamnu stranu. Za\u0161titnici prirode i ekolozi prosvjedovali su protiv te\u0161ke opreme i pirotehni\u010dkih efekata koji su pla\u0161ili i tjerali dio velike kolonije \u0161i\u0161mi\u0161a i drugih za\u0161ti\u0107enih vrsta. Poslije snimanja su stru\u010dnjaci iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja pregledali \u0161pilju i u njoj prona\u0161li mnogo uginulih \u0161i\u0161mi\u0161a.<\/p>\n U vrijeme godi\u0161njih odmora, a osobito u turisti\u010dkoj sezoni, \u0161pilja je puna posjetitelja iz cijeloga svijeta \u2013 neki do\u0111u vidjeti mjesto gdje je sniman holivudski bestseler, druge je privuklo 14 izvora za koje se vjeruje da su ljekoviti, a tre\u0107i su do\u0161li osjetiti neobi\u010dnu silu ove misti\u010dne \u0161pilje. A gdje bi drugdje nego u \u0412ugarskoj svako prirodno \u010dudo neizbje\u017eno bilo obavijeno i mistikom. Ufolozi tvrde da U svakom slu\u010daju, posjetite Deveta\u0161ku \u0161pilju i pustite svojoj ma\u0161ti na volju! Jer, kolikogod \u010ditali, kolikogod fotografija vidjeli, nije dovoljno… Ova \u010duvena \u0161pilja jedno je od mjesta koje bi \u010dovjek naprosto morao vidjeti vlastitim o\u010dima!<\/p>\n Zahvaljuju\u0107i ne samo prirodnim datostima, nego i entuzijazmu lokalnog stanovni\u0161tva, napravljena je eko-staza, koja dopu\u0161ta i onima slabo pripremljenima da dotaknu ovu prirodnu ljepotu. Staza je strma, vla\u017ena je i okru\u017eena zelenilom. Vijuga pokraj male rje\u010dice koja gdjegdje zastaje u dubokim plavim virovima, a gdjegdje se ludo spu\u0161ta po stijenama. Mali vodopad zavarava pa mo\u017eete pomisliti \u201eto je to!\u201c, ali ubrzo shva\u0107ate da to ipak nije glavni slap. Napokon se, na kraju staze, poslije velikog zavoja otvara prekrasan pogled na slap kako se strmoglavljuje s 20 m visine.<\/p>\n Ljudska je ruka napravila staze i stube koje dopu\u0161taju da se slap vidi u punoj njegovoj veli\u010danstvenosti. \u010cini se da je priroda ovdje \u017eeljela pokazati \u0161to su to rasjed, vodena erozija i kras \u2013 ne\u0161to kao nastava zemljopisa na otvorenome.<\/p>\n Pokazalo se da se ovdje osim vodopada nalazi i cijeli sustav \u0161pilja, u koje se ubrajaju Slap, Boninska i Uru\u0161ka maara \u0161pilje, kao i rasjed Vranica.<\/p>\n Mogu\u0107nosti daljnjeg o\u010duvanja Deveta\u0161ke i drugih \u0161pilji za koje zasad znaju samo stru\u010dnjaci, je u ideji Regionalne turisti\u010dke asocijacije \u201eStara planina\u201c i dru\u0161tva \u201eBalkan assist\u201c. Njihova je namjera razrada nove turisti\u010dke destinacije \u2013 Deveta\u0161ki plato, u koju bi bilo uklju\u010deno cijelo kra\u0161ko podru\u010dje, kao resurs za razvoj ekolo\u0161kog turizma. Projekt, nazvan \u201eDevet stepenica prema zajedni\u010dkoj budu\u0107nosti\u201c, objedinjuje devet sela (Agatovo, Brestovo, Gorsko Slivovo, Devetaki, Kramolin, Kru\u0161una, Kakrina, Karpa\u010devo, Tepava) i tri op\u0107ine (Love\u010d, Letnica, Sevlijevo), kao i nekoliko dru\u0161tava za razvoj Deveta\u0161kog platoa. Cilj je izazvati zanimanje i zajedni\u010dko sudjelovanje gra\u0111ana i lokalnih vlasti u sveukupnom planiranju i razvoju cijelog podru\u010dja Deveta\u0161kog platoa, kako bi se analizirali i maksimalno iskoristili njegovi jedinstveni zemljopisni, prirodni i kulturni resursi.<\/p>\n Dosad je ve\u0107 obavljeno prou\u010davanje i analiza resursa Deveta\u0161kog platoa, kao i nekoliko seminara \u2013 u lipnju\u00a0 \u201eMobiliziranje lokalnih resursa\u201c i \u201eLokalni gospodarski razvoj \u2013 mogu\u0107nosti seoskih podru\u010dja\u201c, u srpnju 2017. g. Organizirana je i ljetna \u0161kola \u201eUpoznaj svoj Deveta\u0161ki plato\u201c, koju je polazilo 13 u\u010denika iz sela i op\u0107ina, kao i natjecanje mladih u crtanju, slikanju i pisanju eseja na istu temu.<\/p>\n Rezultati prou\u010davanja uklju\u010dili su mnogo ljudi koji vole svoj kraj, spremnih ugostiti posjetitelje kojima \u0107e pri\u010dati o povijesti, \u010darobnoj prirodi i prekrasnim pogledima, o vi\u0161e od 20 \u0161pilja i rasjeda, me\u0111u kojima je pet najdu\u017eih u Bugarskoj, o brojnim virovima, slapovima i vodenim kaskadama, podzemnim rijekama i jezerima, stijenama na koje se mo\u017ee penjati, tajanstvenim klancima i prekrasnim planinama i livadama.<\/p>\n LINA PEN\u010cEVA<\/strong><\/em><\/p>\n (Prevela Katica Sedlar)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Putujete li automobilom putem Love\u010d-Levski, skrenite prema selu Devetaki i poslije mosta na rijeci Osam, zaustavite se. Odavde po\u010dinje staza kojom \u0107ete malo hodati \u2013 oko kilometar i pol, po desnoj obali rijeke. Tako \u0107ete sti\u0107i do jedne od najve\u0107ih \u0161pilja u Bugarskoj \u2013 do Deveta\u0161ke \u0161pilje. Engleski putopisac James Baker donosi prve podatke o … NastaviDEVETA\u0160KA \u0160PILJA – “BO\u017dJE O\u010cI”<\/span>![\"Deveta\u0161ka](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Deveta\u0161ka-\u0161pilja-4-474x318.jpg\")
<\/p>\n![\"Deveta\u0161ka](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Deveta\u0161ka-\u0161pilja-11-474x356.jpg\")
izniman nalaz s po\u010detka neolita (kraj VII. i po\u010detak VI. tisu\u0107lje\u0107a pr. Kr.) je dio okrugle plitice s nacrtanom svastikom, rije\u010d je o jednom od najranijih prikaza ovoga znaka. Otkriveno je jo\u0161 sli\u010dnih posuda od pro\u010di\u0161\u0107ene gline, s ispoliranom crvenom i svijetlosme\u0111om povr\u0161inom i s bijelim crte\u017eom. Tijekom arheolo\u0161kih iskapanja 2004. g., znanstvena ekspedicija koja radi prema projektu Povijesnog muzeja u Love\u010du, otkrila je jedinstveni bron\u010dani predmet iz 5. st. pr. Kr. Figura je bogato ukra\u0161ena razli\u010ditim ornamentima, konusnog je oblika i uko\u0161enog vrha. Ljudi su tu \u017eivjeli i u vrijeme bron\u010danog, \u017eeljeznog i rimskog doba. U sredi\u0161njem dijelu Deveta\u0161ke \u0161pilje, u rimsko je doba, ponad jednog malenog prirodnog izvora, napravljeno sveti\u0161te. Me\u0111u njegovim ostacima prona\u0111ena je zavjetna plo\u010da s likom Artemide kako ja\u0161i na srni i u ispru\u017eenoj ruci dr\u017ei luk.<\/p>\n![\"Deveta\u0161ka](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/Deveta\u0161ka-\u0161pilja-14-474x379.jpg\")
Deveta\u0161ka \u0161pilja skriva tajne izvanzemaljskih civilizacija. Po njima, njezina neobi\u010dna energija privla\u010di izvanzemaljce, a znak da su bili ovdje su neobi\u010dni reljefni krugovi na stijenama, koji izbezumljuju turiste. Kao \u2013 ovdje se prizemljilo nekoliko lete\u0107ih tanjura, \u0161to je dovelo do stvaranja sedam otvora u glavnoj \u0161piljskoj galeriji, ka\u017eu sljedbenici znanstvene fantastike…<\/p>\n