![\"OLYMPUS](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Intervju-za-Rodnu-rijec-1-474x356.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
U \u017eivotu sve po\u010dinje malim svarima. Tako je bilo i s na\u0161im \u010dasopisom \u201eRodna rije\u010d\u201c. Njegov put k \u010ditateljima po\u010deo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Ra\u0161ko Ivanov, predsjednik tada Dru\u0161tva Bugara u Hrvatskoj, ve\u0107 od samog osnivanja Dru\u0161tva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina ili \u010dasopisa koji bi Hrvatima predstavili Bugare. Za izdavanje novina nu\u017ena su velika financijska sredstva i ljudski resursi. Izbor je bio \u2013 izdavanje \u010dasopisa! Usprkos svim zaprekama, prije svega nedostatku prostora, sredstava i ljudi, prvi broj \u201eRodne rije\u010di\u201c \u2013 glasila Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj, objavljen je krajem 2003. g. Od samoga po\u010detka ljestvica je podignuta veoma visoko \u2013 \u010dasopis \u0107e biti dvojezi\u010dan: na bugarskome i na hrvatskome jeziku!<\/p>\n
<\/p>\n
Entuzijazam i energija Ra\u0161ka Ivanova bili su zarazni za ekipu koja je ostvarivala njegovu ideju. Prisjetimo se imena prvih suradnika: Eli Lazarova Sladi\u0107, glavna urednica, Tatjana Dunkova, pomo\u0107nica glavne urednice, Ra\u0161ko Ivanov, Katica Brajkovi\u0107, Stojan Stojanov, Marijana Bijeli\u0107 i Ana Vasung, \u010dlanovi redakcije, Tomislava Juro\u0161, dizajn i grafi\u010dka priprema, Mario Sladi\u0107 i Dubravko Poleti, idejno rje\u0161enje naslovnice. \u010casopis je izlazio uz financijsku potporu tada novoosnovanog Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi Republike Hrvatske.<\/p>\n
![\"Rodna](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Rodna-rije\u010d-2-474x313.jpg\")
<\/p>\n
U svom obra\u0107anju \u010ditateljima, Ra\u0161ko Ivanov je iznio glavne zada\u0107e \u201eRodne rije\u010di\u201c: \u201eIspri\u010dati i pojasniti mnoge \u010dinjenice, povijesne doga\u0111aje, kako bi se ispravile nepravedne optu\u017ebe, da bi se na najmanju mogu\u0107u mjeru sveli godinama gomilani stereotipi i da sve upoznamo s bugarskim narodom, s Bugarskom, s onima koji su kroz stolje\u0107a razvijali i \u010duvali bugarsko-hrvatske odnose.\u201c<\/p>\n
U drugi broj, objavljen po\u010detkom 2004. g. uklju\u010dena je i rubirka \u201eIz \u017eivota na\u0161e Zajednice\u201c. Iz teksta postaje jasno kroz kakve i koliko te\u0161ko\u0107a, strahova i neizvjesnosti je prolazila redakcija \u010dasopisa. Evo \u0161to je pisao predsjednik Zajednice, Ra\u0161ko Ivanov: \u201ePoslije izlaska prvoga broja na\u0161eg \u010dasopisa, jako sam strahovao da se ne ponovi 1942. godina, kad je zbog rata prvi broj dvojezi\u010dnog \u010dasopisa \u201eZagreb \u2013 Sofija\u201c bio ujedno i posljednji broj. Ali, mi smo pre\u0161li Rubikon i \u010dini mi se da vi\u0161e nema opasnosti za ‘Rodnu rije\u010d’. Iz reakcija obi\u010dnih ljudi i onih iz institucija vidljivo je da je \u010dasopis ispunio jednu veliku prazninu i \u0161to je najva\u017enije, da ima va\u017enu ulogu u okupljanju i o\u010duvanju bugarske zajednice u Republici Hrvatskoj. Zasad postoji samo jedan problem, a on je financiranje. Iznos koji je 2004. odobrio Savjet za nacionalne manjine bit \u0107e dostatan za dva broja ove godine, a ne za \u010detiri kako smo planirali.\u201c Ali, Ra\u0161ko Ivanov priop\u0107io je i jednu vrlo lijepu vijest: odlukom zagreba\u010dkog gradskog poglavarstva, od 1. listopada 2004.g. Bugarskoj zajednici dodijeljen je prostor u jednoj od sredi\u0161njih zagreba\u010dkih ulica \u2013 u Ulici kneza Mislava, na broju 13. Tako i redakcija ve\u0107 ima mjesto gdje \u0107e se okupljati i raditi. Ka\u017eu da je brojka 13 nesretna… Ali, vrijeme \u0107e pokazati da za na\u0161 \u010dasopis to nije tako. Naprotiv!<\/p>\n
![\"Rodna](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Rodna-rije\u010d-11-474x356.jpg\")
<\/p>\n
U proteklih 15 godina mijenjali su se \u010dlanovi redakcije, grafi\u010dki izgled, rubrike. U 2005. g. objavljena su tri broja \u010dasopisa, od tre\u0107eg broja glavna urednica bila je Marija Ivanova. S novim grafi\u010dkim izgledom \u201eRodna rije\u010d\u201c po\u010dela je izlaziti 2006. g. U \u010dasopisu su se pojavile i nizale rubrike \u201e\u0160to je novo?\u201c, \u201ePrisjetimo se…\u201c, \u201eBugari kojima se ponosimo\u201c, \u201ePredstavljamo vam…\u201c, \u201eI to je Bugarska\u201c, \u201eNa\u0161 gost\u201c, \u201eBugarsko kulturno naslje\u0111e\u201c , \u201eOtkrijte ljepote Bugarske\u201c, \u201eKnji\u017eevna gostoprimnica\u201c, \u201eOsobne veze\u201c, \u201eZagreba\u010dki \u0111aci\u201c i druge. Od 2012. g. glavna urednica \u201eRodne rije\u010di\u201c je Diana Glasnova. Ali, glavni ciljevi \u010dasopisa od samoga po\u010detka do danas ostali su isti \u2013 potvr\u0111ivanje bugarske zajednice u Hrvatskoj, bugarsko-hrvatskih odnosa kroz stolje\u0107a i danas, potpora me\u0111usobnom upoznavanju na\u0161ih dvaju naroda, o\u010duvanje bugarskih tradicija, obi\u010daja i jezika, upoznavanje hrvatskog dru\u0161tva s povije\u0161\u0107u i prirodnim ljepotama Bugarske. Da, u \u010dasopisu je i jedna rubrika koja se nije promijenila i nije nikad izostavljena \u2013 od prvoga broja do danas. Rije\u010d je o rubrici \u201eNa\u0161a bugarska kuhinja\u201c! Na radost svih ljubitelja dobre hrane i na\u0161ih hrvatskih prijatelja kojih je iz godine u godinu sve vi\u0161e i vi\u0161e.<\/p>\n
\u201eRodnu rije\u010d\u201c \u0161aljemo predsjedni\u010dkim institucijama, parlamentima, vladama, ministarstvima kulture, nacionalnim knji\u017enicama, akademijama znanosti i nizu drugih organizacija u Hrvatskoj i Bugarskoj. Dobivaju je istaknuti kulturni, politi\u010dki i dru\u0161tveni djelatnici. Iz godine u godinu dobiva sve vi\u0161e pohvala i priznanja. \u010casopis je progla\u0161en najboljim me\u0111u \u010dasopisima nacionalnih manjina u gradu Zagrebu, emisija hrvatske nacionalne televizije \u201ePrizma\u201c, koja prati djelovanje i aktivnosti nacionalnih manjina, emitirala je posebnu emisiju posve\u0107enu na\u0161em \u010dasopisu. Godine 2010. redakciji su upu\u0107ene pohvale i pozdravi iz Kabineta predsjednika Georgija Prvanova. Veliko priznanje stiglo je i s druge strane Atlantika \u2013 od 2016. g. \u201eRodna rije\u010d\u201c je dio fonda ameri\u010dke Kongresne knji\u017enice u Washingtonu, koja je otkupila sve dosad objavljene brojeve \u010dasopisa, a s predstavnicima Knji\u017enice dogovoreno je da im nadalje redovito \u0161aljemo i svaki novoiza\u0161li broj. Za redakciju je osobita \u010dast da \u010dasopis Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj bude me\u0111u onih vi\u0161e od 160 milijuna jedinica, na oko 470 jezika, koji se \u010duvaju, u stvari, u nacionalnoj knji\u017enici Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n
Te\u0161ki su bili prvi koraci \u201eRodne rije\u010di\u201c. Ali, entuzijazam, neprestana \u017eelja za pobolj\u0161anjem i trud svih suradnika i \u010dlanova redakcije, od 2003. godine do danas, doveli su \u010dasopis na veliki put od zagreba\u010dke Ulice kneza Mislava do Washingtona.<\/p>\n
Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U \u017eivotu sve po\u010dinje malim svarima. Tako je bilo i s na\u0161im \u010dasopisom \u201eRodna rije\u010d\u201c. Njegov put k \u010ditateljima po\u010deo je prije 15 godina iz jednog privatnog stana i sa svega nekoliko entuzijasta. Ra\u0161ko Ivanov, predsjednik tada Dru\u0161tva Bugara u Hrvatskoj, ve\u0107 od samog osnivanja Dru\u0161tva 1998. g., imao je ideju o izdavanju novina … NastaviOD KNEZA MISLAVA DO WASHINGTONA<\/span>