Autor: Diana Glasnova \u2022<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/zlaten_riton_2.jpg\" "\\"zlaten_riton_2\\"")
Kulturni turizam u Bugarskoj nudi ljubiteljima kulturne ba\u0161tine mnoge i bogate mar\u0161rute. Kroz bugarski teritorij pro\u0161lo je sedam civilizacija i svaka od njih ostavila je tragove svoje kulture \u2013 prapovijesna, tra\u010dka, starogr\u010dka, rimska, bizantska, srednjovjekovna i islamska.<\/p>\n
Mo\u017eete posjetiti spomenike kulture iz razli\u010ditih povijesnih epoha, kulturne rezervate, muzeje i galerije, povijesne spomenike uklju\u010dene u <\/em>popis UNESCO-ve svjetske kulturne ba\u0161tine. Ne mo\u017eemo ne spomenuti mnogobrojne manastire i kultne spomenike drugih religija. Kulturno-povijesnom bogatstvu Bugarske moramo dodati i bogati kulturni kalendar koji uklju\u010duje kako presti\u017ene me\u0111unarodne festivale, tako i raznolike lokalne festivale i sajmove.<\/p>\n Ne manje va\u017eno je bogatstvo bugarskoga folklora i seoskoga na\u010dina \u017eivota \u2013 sela, <\/strong>mjesta s o\u010duvanom starom arhitekturom, <\/strong>folklorni festivali, predstavljanja narodnih obi\u010daja \u2013 obiteljski i vjerski praznici, sajmovi starih zanata \u2013 drvoreza, rezbarstva, obrade tekstila, keramike, tkanja, kova\u010dkoga zanata itd.<\/p>\n Godine 2008. ovo nalazi\u0161te je predstavljeno u Vra\u010danskom povijesnom muzeju. Eksponati su smje\u0161teni u lijepo osvijetljenim staklenim vitrinama, a u dvorani s posebnom rasvjetom po zidovima su izvje\u0161ene plo\u010de s informacijama o posudama. U posebnome kutu poredane su fotografije na kojima je prikazano kako su otkrivena ova nalazi\u0161ta.<\/p>\n Kre\u0107emo na istok prema gradu Plevenu. Prolazimo kraj sela Val\u010ditran. Zlatno nalazi\u0161te koje je otkriveno ovdje je iz vremena legendarnih gradova Troje i Mikene \u2013 iz \u0425V\u0406.-\u0425\u0406\u0406. st. p.n.e. Nevjerojatno, ali \u010dinjenica je da je ovo najve\u0107e otkriveno nalazi\u0161te u svijetu iz toga vremena. Sadr\u017ei 13 zlatnih predmeta koji te\u017ee 12,5 kg. Tu su \u010da\u0161e i veliki gravirani diskovi za koje se smatra da prikazuju kozmi\u010dke krugove. Osobito zanimljiv predmet je prona\u0111eni trojni sud \u2013 sastavljen od tri elipsoidna tijela me\u0111usobno povezana cjev\u010dicama i jednom zajedni\u010dkom dr\u0161kom koja se ra\u010dva na tri dijela, \u010dime se obrazuje sustav povezanih posuda. Zlatno nalazi\u0161te u Val\u010ditranu spada u najcjenjenije i najzanimljivije spomenike u zbirci Arheolo\u0161koga muzeja u Sofiji.<\/p>\n U grobu otkrivenom blizu sela Zlatinica, u jambolskoj oblasti, le\u017ei tra\u010dki vladar, pokopan sa svoja dva najdra\u017ea konja, psom, ratnom opremom sa srebrnim \u0161titnicima za koljena <\/strong>na kojemu su prikazane mitolo\u0161ke scene koje se dosad nisu sretale, zlatnim ukrasima, srebrnim ritonima, bron\u010danim i glinenim sudovima. Na jednoj od plo\u010dica zlatnoga vijenca, polo\u017eenog na njegovoj glavi prikazan je \u010dovjek koji u ruci dr\u017ei vijenac, \u0161to je najvjerojatnije dokaz da je tra\u010dki car nagra\u0111en za veliku pobjedu u jednoj od te\u0161kih bitaka. Me\u0111u iskopinama je i zlatni prsten pe\u010datnjak s okruglim \u0161titom na kojemu je ugravirana Velika boginja majka. Arheolozi pretpostavljaju da je u mogili pokopan tra\u010dki vladar, car Kerseblept.<\/p>\n Druga tra\u010dka maska, tako\u0111er iz IV. st. p.n.e. otkrivena je 2007. godine u Dalakovoj mogili i podsje\u0107a na poznatu masku cara Agamemnona. Do bogatoga tra\u010dkog groba u kojemu su ostaci vladara nalaze se dva konjska skeleta. Jezde\u0107e \u017eivotinje gospodara zakopane su s adekvatnom ukrasnom opremom \u2013 bron\u010danim aplikacijama s debelim zlatnim pokri\u0107em, srebrnim gumbima za remenje i zlatnim zvon\u010di\u0107ima. Zajedno s maskom arheolozi su otkrili zlatni prsten pe\u010datnjak, dva srebrna ritona i mno\u0161tvo glinenih posuda. Kljunasti nos, dobro oblikovana brada, duga kosa \u2013 tako izgleda mu\u0161ki profil na zlatnome prstenu pe\u010datnjaku, prona\u0111enom me\u0111u pogrebnim predmetima u mogili blizu slivenskoga sela Topol\u010dane. I srebrni ritoni imaju vrlo visoku umjetni\u010dku vrijednost. Jedan je u obliku glave mladoga jelena na \u010dijem grlu su izra\u0111ene ljudske figure s bogatom pozlatom. Specijalisti pretpostavljaju da je ovdje prikazano Orfejevo ubojstvo. Drugi je u obliku roga i zavr\u0161ava majstorski oblikovanim prednjim dijelom koji predstavlja tijelo kentaura, jedinog takvog na\u0111enog u Bugarskoj. Nakon restauracije, svi predmeti \u0107e biti izlo\u017eeni u Slivenskome muzeju. <\/strong><\/p>\n A nakon \u0161to ste vidjeli sva ova mjesta na kojima su prona\u0111ena zlatna tra\u010dka nalazi\u0161ta i provjerili kada i gdje mo\u017eete posjetiti neku od izlo\u017ebi sa svim tim zlatom, sigurno vas financijska kriza ne\u0107e mnogo upla\u0161iti.<\/p>\n Jer \u0107ete se uvjeriti da je sve zemaljsko prolazno \u2013 kao \u0161to su bili svi bogati, vrlo bogati tra\u010dki carevi\u2026<\/p>\n <\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n (Prevela: Ksenija Markovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Diana Glasnova \u2022 Kulturni turizam u Bugarskoj nudi ljubiteljima kulturne ba\u0161tine mnoge i bogate mar\u0161rute. Kroz bugarski teritorij pro\u0161lo je sedam civilizacija i svaka od njih ostavila je tragove svoje kulture \u2013 prapovijesna, tra\u010dka, starogr\u010dka, rimska, bizantska, srednjovjekovna i islamska. Mo\u017eete posjetiti spomenike kulture iz razli\u010ditih povijesnih epoha, kulturne rezervate, muzeje i galerije, povijesne … NastaviKulturni turizam<\/span>![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/rogozen_2.jpg\" "\\"rogozen_2\\"")
Na\u0161u \u0161etnju zapo\u010dinjemo u Sjevernoj Bugarskoj, selu Rogozen, koje se nalazi 43 kilometra sjeverno od grada Vraca. Smje\u0161teno je usred plodne Dunavske ravnice, na jednakoj udaljenosti od Stare planine i Dunava, izme\u0111u rijeka Ogosta i Iskar. Ovdje je otkriveno dosad najve\u0107e tra\u010dko nalazi\u0161te iz doba od V\u0406.-\u0406V. stolje\u0107a p.n.e., a koje sadr\u017ei 165 srebrnih predmeta bogato ukra\u0161enih mitolo\u0161kim scenama, od kojih 131 predmet ima pozla\u0107ene elemente. Predmeti iz ovoga nalazi\u0161ta te\u017ee 19,91 kg. Na nekima od predmeta ugravirani su natpisi darovatelja s imenima razli\u010ditih tra\u010dkih vladara i majstora zlatara koji su ih izradili.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/kt.jpg\" "\\"kt\\"")
Nakon \u0161to ste pogledali ekspoziciju u povijesnom muzeju, oti\u0111ite do Mogilskog grobnog humka. Ovo je humak <\/strong>koji je dugi niz godina str\u0161ao u dvori\u0161tu jedne ku\u0107e, gotovo u centru starog dijela grada Vraca. Tu je bila pokopana tra\u010dka princeza \u2013 njezina glava bila je ukra\u0161ena zlatnim vijencem nalik lovorovim gran\u010dicama i te\u017ei 205 grama. Zlatni vijenac nadopunjuje se masivnim zlatnim nau\u0161nicama, bogato ukra\u0161enim u donjem dijelu figurama sfinga <\/strong>i biljnim ornamentima. Otkriveno je jo\u0161 47 zlatnih aplikacija iznad i oko glave. Pretpostavlja se da su aplikacije bile dodatak zara <\/strong>kojim je bila prekrivena glava djevojke. U svojoj lijevoj ruci ima zrcalo, a do nje su prona\u0111eni ostatci mu\u0161karca, vojnika, zajedno s njegovim naoru\u017eanjem. Evo vam jedne drevne ljubavne pri\u010de. Prema nekim arheolo\u0161kim teorijama na\u0111eni skelet je mo\u017eda mladi momak koji ru\u0161i moju ljubavnu pri\u010du, ali nau\u0161nice i ogledalo, po mome mi\u0161ljenju, dokaz su tome da je ipak rije\u010d o mladoj djevojci. Ovo nalazi\u0161te osim zlatnih sadr\u017ei srebrne i bron\u010dane predmete \u2013 posu\u0111e, oru\u017eje, kacigu i drugo.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/panagyurishte_1.jpg\" "\\"panagyurishte_1\\"")
A sad je vrijeme da si\u0111emo na jug \u2013 na\u0161 cilj je grad Pana\u0111uri\u0161te u kojemu je prona\u0111eno 9 ritualnih posuda zajedni\u010dke te\u017eine 6,164 kg \u010distoga zlata. Ovo nalazi\u0161te poznato je pod imenom Pana\u0111ursko zlatno blago. Blago predstavlja nevjerojatno lijep zlatni servis s mno\u0161tvom bogatih ukrasa i ornamenata. Koristili su se ili za svadbene sve\u010danosti ili vjerske sakramente <\/strong>i rituale povezane s tra\u010dkom mitologijom. Karakteristi\u010dni su lijepi ritoni u koje se nalijeva vino. Na jednom od ritona prikazana je svadbena sve\u010danost u \u010dast vjen\u010danja Dioniza s kretskom princezom Arijadnom. Majstorski je izra\u0111en i prona\u0111eni plitki sud u obliku tave na kojemu su ugravirana \u010detiri kruga sa 24 ispup\u010dena ornamenta. Vanjski krug i ona dva manja izra\u0111ena su u obliku crna\u010dkih glava, a najmanji unutarnji krug napravljen je od hrastovih \u017eirova. Zanimljiv po formi i ukrasima je veliki sud u obliku amfore. Dr\u0161ke predstavljaju dva kentaura koja se me\u0111usobno bore, a dva otvora za vino u osnovi suda su u obliku crna\u010dkih glava. Pana\u0111ursko blago dio je stalnog postava Arheolo\u0161kog muzeja u Plovdivu. Najnovija otkri\u0107a bugarskih arheologa su u selu Zlatinica, blizu grada Haskova; u mogili \u201eSvetica\u201c pokraj povijesnoga gradi\u0107a \u0160ipka; u Dalakovoj mogili na podru\u010dju sela Topol\u010dane, devet kilometara od grada Slivena. Ne primijetiv\u0161i, stigli smo do Ju\u017ene Bugarske, gdje je posljednjih 4-5 godina otkriveno mnogo zlatnih predmeta i dvije unikalne zlatne maske.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/panagyurishte_2.jpg\" "\\"panagyurishte_2\\"")
Prema arheolozima, maska prona\u0111ena 2004. godine blizu mogile \u201eSvetica\u201c (2 km jugoisto\u010dno od grada \u0160ipka), pripada jednom od najmo\u0107nijih tra\u010dkih careva \u2013 Teresu. Izra\u0111ena je od masivnog 23-karatnog zlata, a te\u017eina joj prelazi deset puta prosje\u010dnu te\u017einu sli\u010dnih predmeta koji su do sada bili poznati \u010dovje\u010danstvu \u2013 te\u017ei oko 670 grama. U zapadnom dijelu groba na\u0111eni su zlatni prsten pe\u010datnjak, bron\u010dani oklop u dva dijela, srebrna \u010da\u0161a, veliki \u017eeljezni i mali izvijeni tra\u010dki ma\u010d, bron\u010dani vrhovi za strijele, dvije vaze, dvije amfore i jo\u0161 mnogo drugih predmeta iz IV. st. p.n.e. Treba istaknuti da bron\u010dani oklop ima i \u017eeljezni ovratnik, prstenje na rukama i vratu, nadtrbu\u0161ni \u0161titnik i \u0161titnik za stra\u017enje dijelove ispletene od alkica. Mogu\u0107e je da je ovo najranija od poznatih pletenih riznica za koju se smatralo da su srednjovjekovni patent. Ovdje prona\u0111eno blago \u010duva se u Arheolo\u0161kom muzeju u Sofiji, a muzeju u Kazanlaku obe\u0107ana je kopija maske.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2009\/12\/rogozen_3.jpg\" "\\"rogozen_3\\"")
Arheolo\u0161ke iskopine u posljednjem desetlje\u0107u produbile su na\u0161e spoznaje o ljudima koji su \u017eivjeli na teritoriju dana\u0161nje Bugarske, nalazi\u0161ta su nas zadivila svojim bogatstvom i raznoliko\u0161\u0107u, obogatila su na\u0161e dosada\u0161nje poznavanje povijesti i materijalne kulture ljudi koji su \u017eivjeli mnogo prije nas. Hramovi i bogatstva tra\u010dkih careva, zlatna blaga iz mjesta Dabene i Zlatinica samo su mali dio bogatstva koje su otkrili arheolozi i povjesni\u010dari u posljednjem desetlje\u0107u. Ove fotografije mo\u017eda \u0107e vas isprovocirati da ih i posjetite.<\/p>\n