![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Ra\u0161ko-444x474.jpg\")
<\/p>\n
– Gospodine Ivanov, ove se godine navr\u0161ava 20 godina od osnivanja Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj. Vi ste pokreta\u010d i osniva\u010d zajednice. Molim Vas, recite na\u0161im \u010ditateljima kako je do\u0161lo do osnivanja Zajednice registrirana i kakve ste si tada ciljeve postavili? <\/strong><\/p>\n – Da, doista, pro\u0161lo je 20 godina otkako smo osnovali Nacionalnu zajednicu Bugara u Hrvatskoj. Kao \u0161to znadete, nakon \u0161to je Hrvatska postala neovisnom dr\u017eavom, mnoge su se stvari u njoj promijenile. Kao suverena dr\u017eava, Republika Hrvatska usvojila je novi Ustav, u \u010dijoj je preambuli upisano osamnaest nacionalnih manjina koje \u017eive na njezinoj teritoriji. To je pridonijelo osnivanju dru\u0161tava prijateljstva izme\u0111u Hrvatske i dr\u017eava me\u0111unarodne zajednice. Tako je 1992. g. bilo osnovano i Hrvatsko-bugarsko dru\u0161tvo, s ciljem da se obnove i prodube veze izme\u0111u hrvatskog i bugarskog naroda. Dobri rezultati koje je Dru\u0161tvo postiglo doveli su me do ideje da je krajnje vrijeme da se Bugari u Hrvatskoj, iako malobrojni (u usporedbi s njihovim brojem po zavr\u0161etku Drugoga svjetskoga rata), organiziraju i da se registrira Bugarska zajednica. Kao inicijator nastojao sam u tu svrhu okupiti \u0161to vi\u0161e Bugara. U ostvarenju ove moje ideje puno mi je pomogao g. Velizar En\u010dev, tada bugarski veleposlanik u Zagrebu, kao i drugi djelatnici Veleposlanstva. Osniva\u010dka skup\u0161tina, na kojoj je donesena odluka o formiranju Bugarske zajednice u Hrvatskoj, sa sjedi\u0161tem u Zagrebu, odr\u017eala se 3. velja\u010de 1998. g. Datum nije slu\u010dajno odabran \u2013 toga dana Bugari slave Trifuna Zarezanog, odnosno, Dan vinogradara i vrtlara, a najve\u0107i dio Bugara u Hrvatskoj upravo su potomci bugarskih vrtlara.<\/p>\n Jedan od osnovnih ciljeva, postavljenih prilikom osnivanja Zajednice, bio je da se bugarski vrtlari osje\u0107aju ravnopravnima u odnosu na Hrvate s kojima \u017eive \u2013 imaju\u0107i na umu da su u vrijeme Jugoslavije bili progonjeni i poni\u017eavani \u2013 drugim rije\u010dima, radilo se sve mogu\u0107e da se osje\u0107aju drugorazrednima. Drugi va\u017ean cilj bio je da i oni sami upoznaju bugarsku kulturu, jezik i obi\u010daje, jer je ve\u0107ina njih ro\u0111ena u Hrvatskoj i njihovo poznavanje bugarskog jezika i kulture bilo je oskudno. Vjerujem da je proteklih godina u\u010dinjen veliki napredak u tom smislu.<\/p>\n – Vi ste predsjednik Nacionalne zajednice od njezina osnivanja 1998. g. Bugari u Hrvatskoj Vas na ovo mjesto biraju ve\u0107 20 godina, \u0161to pokazuje da iznimno cijene Va\u0161 trud, ujedno to je i izraz njihova povjerenja. Po Vama, kad je najte\u017ee ste\u0107i povjerenje ljudi? <\/strong><\/p>\n -Najte\u017ee ga je ste\u0107i kad kre\u0107e\u0161 od nule. Nikad nisam davao gola obe\u0107anja i vjerujem da su se u ovih dvadeset godina, otkako sam na \u010delu Zajednice, ljudi uvjerili da su moje namjere iskrene. U ovom smo razdoblju napravili puno za Bugare u Hrvatskoj i za podizanje njihovog ugleda u dru\u0161tvu.<\/p>\n – Zahvaljuju\u0107i postojanju Zajednice do\u0161lo je i do osnivanja Crkvene op\u0107ine, dobili smo i prostorije za Klub Bugara. Jesu li Va\u0161e nade i planovi povezani s Op\u0107inom i funkcioniranjem Kluba opravdali Va\u0161a o\u010dekivanja? <\/strong><\/p>\n -Na\u017ealost, nije se sve dogodilo onako kako sam zamislio. Bugarska crkvena op\u0107ina osnovana je 2000. g. U po\u010detku joj je djelatnost bila obe\u0107avaju\u0107a, no zbog razloga na koje nismo mogli utjecati, od 2008.g. Op\u0107ina je krenula putem razjedinjavanja Bugara u Zajednici. Za to najve\u0107u krivnju snosi sve\u0107enik Emil Angelov, postavljen da sve\u0107eni\u010dku slu\u017ebu obavlja paralelno i u Rimu, a sredstva koja Crkvena op\u0107ina dobiva iz prora\u010duna Republike Hrvatske,\u00a0 koristi za svoje osobne potrebe. Bogoslu\u017eenje se ne obavlja na na\u010din kako je to dogovoreno, ako se uop\u0107e i obavlja, pa po mojem mi\u0161ljenju Crkvena op\u0107ina zapravo ne postoji.<\/p>\n Bugarski klub postoji vi\u0161e od 14 godina. Ali, ovdje bih htio re\u0107i da bi njegova djelatnost mogla biti sadr\u017eajnija kad bi \u010dlanovi Zajednice prona\u0161li malo vi\u0161e vremena da dolaze u nj.<\/p>\n – G. Ivanov, te\u0161ko se mogu nabrojati sve aktivnosti Zajednice tijekom ovih 20 godina. Istina je da su sve one realizirane prije svega zahvaljuju\u0107i Va\u0161oj upornosti, predanosti i vrijednome radu. I, stoga, mo\u017eete li nam re\u0107i koje od njih smatrate najva\u017enijima? <\/strong><\/p>\n – Tijekom proteklih godina Zajednica je ostvarila mnoge aktivnosti s kojima se predstavila hrvatskoj javnosti. Izdajemo dvojezi\u010dni \u010dasopis \u201eRodna rije\u010d\u201c, koji je glasilo Zajednice. Pripada jednom od najboljih, ako nije i najbolji \u010dasopis kojeg objavljuju nacionalne manjine u Zagrebu. Za njega smo dobili mnoga priznanja, kako u Hrvatskoj, tako i u Bugarskoj. Hrvatska televizija, to\u010dnije, njezina redakcija \u201ePrizma\u201c, emisija o \u017eivotu nacionalnih manjina u Hrvatskoj, napravila je posebnu emisiju, posve\u0107enu na\u0161em \u010dasopisu. Ali, najve\u0107e smo priznanje dobili od ameri\u010dke Kongresne knji\u017enice u Washingtonu, koja je od nas otkupila sve brojeve \u2013 od prvog, objavljenog 2003.g., do posljednjeg… i otkupit \u0107e sve koji \u0107e ubudu\u0107e iza\u0107i. Ova postignu\u0107a rezultat su doprinosa Eli lazarove Sladi\u0107, prve glavne urednice \u010dasopisa i Diane Glasnove, sada\u0161nje glavne urednice.<\/p>\n Jedna od va\u017enijih aktivnosti Zajendice je uspostavljanje kni\u017eevnog mosta izme\u0111u Sofije i Zagreba, koji \u0107e 2019. g. obilje\u017eiti svoju desetu obljetnicu. Ovaj projekt realiziramo u suradnji s Narodnim \u010ditali\u0161tem \u201eDr. Petar Beron\u201c iz Sofije i Dru\u0161tvom hrvatskih knji\u017eevnika. \u201ePrometovanje\u201c po osvom mostu je dvosmjerno i njime je dosad pro\u0161lo 20 hrvatskih knji\u017eevnika i pjesnika i 18 bugarskih. Pro\u0161le smo godine zajedno s Centrom za slavensko- bizantska istra\u017eivanja \u201eProf. Ivan Duj\u010dev\u201c iz Sofije i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, organizirali jednu veliku izlo\u017ebu \u2013 \u201eGutenberg i slavenski svijet\u201c.<\/p>\n Napravili smo internetsku stranicu Zajednice, koje ima puno posje\u0107enosti, obilje\u017eavamo bugarske praznike, svake godine odajemo po\u010dast poginulim bugarskim vojnicima i \u010dasnicima u Drugome svjetskom ratu polaganjem vijenca na Bugarskom groblju u Vukovaru. Svake godine pola\u017eemo vijenac i na grob biskupa Josipa Jurja Strossmayera, \u010dime obilje\u017eujemo Dan narodnih buditelja. Realizirali smo jo\u0161 mnogo drugih inicijativa, s kojima smo upoznali hrvatsku javnost s bugarskom povije\u0161\u0107u i kulturom.<\/p>\n – Kakvi su Vam ciljevi u slijede\u0107im godinama Va\u0161eg mandata kao predsjednika Zajednice? <\/strong><\/p>\n -u slijede\u0107im godinama, osim tradicionalnih programa, realizirat \u0107emo i neke nove. Primjerice, u 2019. g. otvorit \u0107emo jednu veliku izlo\u017ebu \u2013 \u201eUtjecaji Be\u010da na arhitekturu Sofije krajem XIX. i po\u010detkom XX. st.\u201c, zajedno s Regionalnim povijesnim muzejom \u2013 Sofija i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Vjerojatno \u0107e biti i nekih drugih projekata, no zasd toliko.<\/p>\n – Ove godine bilje\u017eite i osobnu obljetnicu, navr\u0161ili ste 75 godina. Primite najljep\u0161e \u017eelje na\u0161e redakcije za puno zdravlja i mnogo novih uspjeha. Zapravo, imate li svojih, osobnih planova?<\/strong><\/p>\n – Srda\u010dno se zahvaljujem na va\u0161im dobrim \u017eeljama. Kao \u0161to ste i rekli, ove godine navr\u0161io sam 75 godina \u2013 \u0161to je lijepa obljetnica. Nadam se da \u0107u i u predstoje\u0107em vremenu biti dobroga zdravlja i da \u0107u imati priliku nastaviti raditi za dobrobit Bugara u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" RAZGOVOR S g. RA\u0160KOM IVANOVIM, PREDSJEDNIKOM NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ – Gospodine Ivanov, ove se godine navr\u0161ava 20 godina od osnivanja Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj. Vi ste pokreta\u010d i osniva\u010d zajednice. Molim Vas, recite na\u0161im \u010ditateljima kako je do\u0161lo do osnivanja Zajednice registrirana i kakve ste si tada ciljeve postavili? – … Nastavi20 GODINA NACIONALNE ZAJEDNICE BUGARA U HRVATSKOJ<\/span>