{"id":2771,"date":"2022-05-24T09:36:00","date_gmt":"2022-05-24T07:36:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2771"},"modified":"2022-05-24T09:55:27","modified_gmt":"2022-05-24T07:55:27","slug":"24-svibanj-dan-bugarske-prosvjete-i-kulture-i-slavenske-pismenosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/24-svibanj-dan-bugarske-prosvjete-i-kulture-i-slavenske-pismenosti\/","title":{"rendered":"24. SVIBANJ &#8211; DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify; line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-2764\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2010\/04\/0000377370-article2-474x284.jpg\" alt=\"0000377370-article2\" width=\"474\" height=\"284\" srcset=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2010\/04\/0000377370-article2-474x284.jpg 474w, https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2010\/04\/0000377370-article2.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 474px) 100vw, 474px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su na\u0161 identitet i na\u0161 doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno naslje\u0111e koje je na\u0161a dr\u017eava o\u010duvala od davnih stolje\u0107a pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilje\u017eavanja \u2013 ve\u0107 200 godina Bugarska slavi dan&nbsp;Svete bra\u0107e, \u0106irila i Metoda \u2013 utemeljitelja slavenske pismenosti.&nbsp;Ovaj&nbsp;bugarski praznik po\u0161tuje svaka vlast, svaka vlada,&nbsp;on je iznad politike, iznad borbi, oslobo\u0111enja, ratova. Bugarski praznik, 24. svibnja, slavi se&nbsp;i izvan granica&nbsp;bugarske domovine, slavi ga i Vatikan, jer je djelo Svete bra\u0107e i kulturno bogatstvo cijele europske civilizacije.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-2765\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2010\/04\/images.jpg\" alt=\"images\" width=\"300\" height=\"168\"><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">Slava Svetoj bra\u0107i i prvou\u010diteljima<\/span><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">22. svibanj 1803.<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">&nbsp;\u2013 prema pisanju jednog sve\u0107enika u zborniku s armenskim putopisima iz 1813. g., toga je dana u \u0160umenu slavljen dan bugarske azbuke;<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">1852.&nbsp;<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">\u2013 prva saznanja o slavljenju povodom dana svetih \u0106irila i Metoda u \u00abKrestomatiji slavenskog jezika\u00bb Neofita Bozvelija;<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">30. rujna 1880.&nbsp;<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">\u2013 svojom enciklikom&nbsp;<em>Grande munus,&nbsp;<\/em>papa Leon XIII. promijenio je \u0161tovanje Svete bra\u0107e u praznik cijele kr\u0161\u0107anske crkve:<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">1892.&nbsp;<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">\u2013 Stojan Mihajlovski napisao je ushi\u0107enu himnu \u00ab \u0412\u044a\u0440\u0432\u0438, \u043d\u0430\u0440\u043e\u0434\u0435 \u0432\u044a\u0437\u0440\u043e\u0434\u0435\u043d\u0438&#8230;\u00bb, s kojom i do danas slavimo praznik;<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: start; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; color: #2b2b2b;\">Idi narode ponovo ro\u0111eni<\/span><\/em><i><\/i><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: justify;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; color: #2b2b2b;\">k svjetloj budu\u0107nosti idi<\/span><\/em><i><\/i><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: justify;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; color: #2b2b2b;\">S knji\u017eevno\u0161\u0107u, tom silom novom<\/span><\/em><i><\/i><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: justify;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; color: #2b2b2b;\">sudbinu si iskroji<\/span><\/em><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: justify;\"><span style=\"font-size: 10.0pt; color: #2b2b2b;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">1901.<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\"> \u2013 Panajot Pipkov, u\u010ditelj Lov\u010danske \u0161kole,&nbsp; je uglazbio ove stihove<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">31. prosinca 1980.<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">&nbsp;\u2013 apostolskom poslanicom&nbsp;<em>Egregiae Virtutis<\/em>, papa Ivan Pavao Drugi progla\u0161ava Svetu bra\u0107u suza\u0161titnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom Nursijskim.<\/span><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">Mi mislimo da \u0107e za\u0161tita cijele Europe biti bolje razumljiva ako velikome djelu oca zapadnog redovni\u0161tva pridodamo<\/span><\/em><i><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\"> <em>osobite zasluge bra\u0107e svetih \u0106irila i Metoda&#8230;<\/em><\/span><\/i><\/p>\n<p style=\"margin: 0cm; margin-bottom: .0001pt; text-align: justify; line-height: 150%;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">&#8230;s u\u010denicima svetih \u0106irila i Metoda<\/span><\/em><i><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\"> <em>njihova se misija nastavlja u Bugarskoj.<\/em><\/span><\/i><\/p>\n<p style=\"text-align: justify; line-height: 150%; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><em><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">Ovdje, blagodare\u0107i svetom Klimentu Ohridskom,&nbsp;ponikla su dinami\u010dna sredi\u0161ta redovni\u010dkog \u017eivota. Ovdje je ro\u0111ena \u0107irilica. Odavde kr\u0161\u0107anstvo kre\u0107e prema novim podru\u010djima,&nbsp;prolazi susjednom Rumunjskom, sti\u017ee u daleki Kijev, a poslije se \u0161iri do Moskve i jo\u0161 dalje na istok.<\/span><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">14. velja\u010de 1981.<\/span><\/strong><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">&nbsp;\u2013 u bazilici \u00abSan Clemente\u00bb, uz grob sv. Konstantina-\u0106irila, papa Ivan Pavao II. pro\u010ditao je svoju molitvu u slavu objediniteljske uloge Solunske bra\u0107e. \u00ab&#8230;<em>Vi koji ste pronijeli razli\u010ditim narodima poslanje o univerzalnoj ljubavi, koju je Krist propovijedao, okupite narode Europe! Neka u spoznaji o svojem op\u0107em kr\u0161\u0107anskom naslje\u0111u \u017eive u me\u0111usobnom razumijevanju i solidarnosti, neka \u0161ire mir me\u0111u svim nacijama svijeta! Amen.<\/em>\u00bb<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: start; line-height: 150%; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; orphans: 2; widows: 2; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; word-spacing: 0px; margin: 0cm 0cm 12.15pt 0cm;\"><span style=\"font-size: 10.0pt; line-height: 150%; color: #2b2b2b;\">(Prijevod: Katica Sedlar)<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su na\u0161 identitet i na\u0161 doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno naslje\u0111e koje je na\u0161a dr\u017eava o\u010duvala od davnih stolje\u0107a pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilje\u017eavanja \u2013 ve\u0107 200 godina Bugarska slavi dan&nbsp;Svete &#8230; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/24-svibanj-dan-bugarske-prosvjete-i-kulture-i-slavenske-pismenosti\/\">Nastavi<span class=\"screen-reader-text\">24. SVIBANJ &#8211; DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI<\/span><span class=\"meta-nav\">\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2762,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,69,4,5],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2771"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2771"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3038,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2771\/revisions\/3038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}