{"id":2775,"date":"2019-06-05T10:47:22","date_gmt":"2019-06-05T08:47:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2775"},"modified":"2022-04-15T15:40:04","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:04","slug":"sofija-140-godina-prijestolnica-bugarske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/sofija-140-godina-prijestolnica-bugarske\/","title":{"rendered":"SOFIJA – 140 GODINA PRIJESTOLNICA BUGARSKE"},"content":{"rendered":"

\"Sofia\u201eRaste, ali ne stari\u201c \u2013 ovo je slogan o Sofiji i najto\u010dnije\u00a0opisuje razvoj grada od 3. travnja 1879. g., kad je odabran da bude prijestolnicom Kne\u017eevine Bugarske,do danas. Grad je smje\u0161ten u sredi\u0161njem dijelu zapadne Bugarske, u sofijskoj kotlini, a okru\u017een je planinama: Vito\u0161om na jugu, Ljulinom na zapadu i Starom planinom na sjeveru.<\/p>\n

Arhivi pokazuju da je 1879. g. Sofija imala 11 694 \u017eitelja, 2 \u0161kole, 10 gostionica, 120 du\u0107ana i 3306 ku\u0107a. U travnju 2019. g. predsjednik Nacionalnog statisti\u010dkog instituta Sergej Cvetarski je objavio da je glavni grad Republike Bugarske u 2018. g. imao 1 328 120 stanovnika, s tendencijom neprekidnog pove\u0107anja. U ovaj broj nisu uklju\u010deni oni koji dnevno dolaze u grad na posao.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

Sofija ima bogato povijesno naslje\u0111e \u2013 njome su upravljali cezari, bazileusi, hanovi, sultani i carevi. Njezin polo\u017eaj \u2013 na rimskome putu <\/span>Via Militaris<\/span><\/i>, koji je i danas jedna od najva\u017enijih veza izme\u0111u Istoka i Zapada, pove\u0107avao je va\u017enost Serdike (Serdopolisa \u2013 grada Serda) u rimskoj provinciji Trakiji. Imperator Marko Ulpije Trajan (98.-117. g.) dao mu je prava municipija, kojima je Serdika dobila autonomnu upravu i gradske propise. <\/span>\u00a0I<\/span>mperatoru u \u010dast, grad je preimenovan u <\/span>Ulpia Serdica<\/span><\/i> \u2013 \u201enajsjajniji grad Serda\u201c.\u00a0<\/span><\/p>\n

Titulama najbogatiji rimski imperator, Konstantin I. Veliki (306.-337.) grad je pretvorio u svoje pa gotovo stalno prebivali\u0161te. Njegove su rije\u010di: \u201eSerdica je moj Rim\u201c, a u vrijeme kad vlast obna\u0161aju njegovi sinovi tu se odr\u017eao Serdikijski ili Sardakijski crkveni sabor (343.-344. g.), na kojemu je prihva\u0107eno 20 kanonskih pravila. Gra\u0111evine ili njihovi ru\u0161evni ostaci u kojima su bila neka od zasjedanja o\u010duvani su i do dandanas \u2013 primjerice, stari hram bazilike \u201eSv. Sofija\u201c, Rotonda \u201eSv. Georgi\u201c i dr.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

\"Prisjetimo<\/p>\n

Serdika je 809. g. po prvi puta priklju\u010dena teritoriju Bugarske, kad je na \u010delu Prve bugarske dr\u017eave Krum Stra\u0161ni (802.\/3.-814. g.). Kona\u010dno pripajanje dogodilo se za vladavine njegova sina Omurtaga (814.-831. g.). Tada se promijenio etni\u010dki sastav grada i njegovo ime \u2013 umjesto Serdike preimenovan je u Sredec. Gradom je upravljao sebastokrator, druga titula po va\u017enosti poslije one carske. Poznati sebastokratori bili su Aleksandar, Kalojan i Petar.\u00a0<\/span><\/p>\n

Sredec je u razdoblju od 1194.-1382. g. izgledao kao tipi\u010dan srednjovjekovni grad. Razvijalo se obrtni\u0161tvo i trgovina. Oko XIII. st. nastala je Sofijska (Mala) Sveta gora, koja je za pravoslavlje bila zna\u010dajno duhovno sredi\u0161te, a \u010dinilo ju je nekoliko manastira uokolo grada. Godine 1376., u jednom dokumentu grada Dubrovnika po prvi put se susre\u0107e dana\u0161nje ime Sofija, koje se kao kona\u010dno ustalilo tijekom XV. stolje\u0107a.<\/span><\/p>\n

\"Prisjetimo<\/p>\n

Sofija je poslije tromjese\u010dne opsade, 1382. g. pala pod osmansku vlast. Grad je oslobodio ruski general Josif Vladimirovi\u010d Gurko, 4. sije\u010dnja 1878. g., a 3. travnja 1879. g., na prijedlog bugarskog povjesni\u010dara, jezikoslovca i dr\u017eavnika, Marina Drinova, Ustavotvorno narodno sobranje Sofiju odabire prijestolnicu Kne\u017eevine Bugarske. Ve\u0107 iste godine napravljen je urbanisti\u010dki plan koji je u velikoj mjeri oblikovao dana\u0161nje sredi\u0161te grada. Sljede\u0107ih 50 godina (do 1939. g.) najuspje\u0161nije je razdoblje razvoja mlade prijestolnice. Za njezinu izgradnju privu\u010deni su najpoznatiji arhitekti i graditelji \u2013 be\u010dki arhitekt Konstantin Atanasov Jovanovi\u010d projektirao je zgradu Narodnog sobranja, \u010ceh Vaclav (Adolf) Kolar autor je projekata za gradnju zgrade Ministarstva obrane, hotela \u201eBugarska\u201c, Vojnog kluba i dr., a \u0160vicarac Herman Mayer zgrade Bugarske akademije znanosti, Bugarske narodne banke, Mauzoleja kneza Battenberga, \u010ditaonice \u201eSlavjanska beseda\u201c. Austrijanac Friedrich Gr\u00fcnanger projektirao je Duhovnu akademiju i sudjelovao u obnovi Kne\u017eevskog dvora. Arhitekt Jordan Milanov arhitekturu je zavr\u0161io u Be\u010du, izradio je zavr\u0161ni projekt Rektorata Sofijskog sveu\u010dili\u0161ta i bio voditelj njegove gradnje. Tako se bugarska prijestolnica pretvorila u istinski europski grad, poznat po svojim prekrasnim zgradama i parkovima. Na veliku \u017ealost, tijekom Drugoga svjetskoga rata Sofiju su britanske i ameri\u010dke zra\u010dne snage \u017eestoko bombardirale. Razru\u0161ene su mnoge znamenitosti, me\u0111u kojima Gradska knji\u017enica (izgorjelo je 40 000 knjiga), crkva iz XI. st. \u201eSveti Spas\u201c, Narodno kazali\u0161te, katoli\u010dka katedrala \u201eSveti Josip\u201c, niz drugih va\u017enih javnih i vi\u0161e od 12 500 stambenih zgrada.\u00a0<\/span><\/p>\n

Godine 1945. prihva\u0107en je novi urbanisti\u010dki plan prijestolnice, koja je tijekom socijalisti\u010dkog re\u017eima, do 1989.\/1990. g., promijenila svoj izgled i znatno se pro\u0161irila. Priklju\u010deno joj je nekoliko sela, a najve\u0107u pozornost pridaje se poduzetni\u0161tvu, industrijalizaciji i stambenoj izgradnji. Poslije pada re\u017eima Todora \u017divkova, slijedio je nov rast graditeljstva, prije svega izgradnje modernih zgrada.\u00a0<\/span><\/p>\n

Sofija je grad iznimno bogat povije\u0161\u0107u i kulturom, a me\u0111u velikim znamenitostima glavnoga grada su:<\/span><\/p>\n

\"Prisjetimo<\/p>\n

– rotonda \u201eSveti Georgi\u201c, smje\u0161tena izme\u0111u zgrada Predsjedni\u0161tva i hotela \u201eSheraton\u201c. Datira s po\u010detka IV. st., kad je u Serdici \u010desto boravio imperator Konstantin Veliki.\u00a0<\/span><\/p>\n

– crkva \u201eSveta Sofija\u201c \u2013 izgra\u0111ena tako\u0111er tijekom IV. st., na temeljima nekoliko starijih crkvi koje su razru\u0161ene u napadima Gota i Huna. Neki povjesni\u010dari smatraju je najstarijim hramom u funkciji u Europi.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

\"Prisjetimo<\/p>\n

– hram-spomenik \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c, koji je jedna od najve\u0107ih isto\u010dno-pravoslavnih crkvi u svijetu, izgra\u0111en je 1912. g. u \u010dast poginulim vojnicima u Rusko-turskome ratu.\u00a0<\/span><\/p>\n

– Bojanska crkva (kraj X. st.), u vrijeme Drugoga bugarskog Carstva pro\u0161irio ju je sebastokrator Kalojan (1259. g.) \u2013 kulturni je simbol Bugarske, od 1979. g. nalazi se na Unescovu Popisu svjetske kulturne ba\u0161tine.\u00a0<\/span><\/p>\n

U samome sredi\u0161tu Sofije, blizu jedan drugome, nalaze se \u010detiri hrama razli\u010ditih religija \u2013 sofijska d\u017eamija \u201eBanja Ba\u0161i\u201c, izgra\u0111ena po projektu \u010duvenog osmanskog arhitekta Sinana; desno od nje je pravoslavna crkva \u201eSv. Nedjelja\u201c (1863. g.); blizu je katoli\u010dka katedrala \u201eSv. Josip\u201c (1875.\/8. g.); nedaleko se nalazi i najve\u0107a sinagoga na Balkanskom poluotoku, izgra\u0111ena 1909. g.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

\"Prisjetimo<\/p>\n

Sofija ima vi\u0161e od 10 kazali\u0161ta \u2013 najpoznatije je Narodno kazali\u0161te \u201eIvana Vazov”. Zgrada je izgra\u0111ena 1906. g. po projektu be\u010dkih arhitekata Helmera i Fellnera (koji su projektirali i zgradu HNK u Zagrebu). Kazali\u0161te \u201eSuza i smijeh\u201c dobilo je ime prema najstarijoj bugarskoj kazali\u0161noj skupini iz 1892. g., a me\u0111u najposje\u0107enijim predstavama su one u Satiri\u010dnom kazali\u0161tu. Ne mo\u017ee se ne spomenuti Nacionalnu operu i balet i na Balkanu jedinstveno operetno kazali\u0161te \u201eStefan Makedonski\u201c.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

Glavni je grad bogat i muzejima \u2013 tu su Nacionalni prirodoznanstveni muzej pri BAN-u, osnovan 1889. g., Nacionalni povijesni muzej, Arheolo\u0161ki muzej, Nacionalni vojnopovijesni muzej, Nacionalni etnografski muzej, Muzej kr\u0161\u0107anske umjetnosti\u00a0 u katedrali \u201eSv. Aleksandar Nevski\u201c, Nacionalna galerija stranih umjetnosti, i mnogi drugi.\u00a0<\/span><\/p>\n

Najve\u0107i park u Sofiji je Borisova gradina, za nedavne pro\u0161losti poznat kao Park slobode. U njemu je i nekoliko malih jezera, dje\u010djih igrali\u0161ta, spomenika, nacionalni stadion \u201eVasil Levski\u201c.\u00a0 Najstariji je park Gradska gradina, osnovan 1872. g. Ponad Sofije uzdi\u017ee se planina Vito\u0161a, 1934. g. objavljena nacionalnim parkom.\u00a0<\/span><\/p>\n

Kolikogod da vam pri\u010damo o Sofiji, dragi \u010ditatelji, sigurno \u0107emo ne\u0161to propustiti. Stoga bismo vam preporu\u010dili da posjetite bugarsku prijestolnicu. Sigurni smo da \u0107ete u njoj prona\u0107i ne\u0161to \u0161to \u0107e vas o\u010darati. Grad je ugodan za \u0161etnje, ima mladena\u010dku, kozmopolitsku atmosferu, s mno\u0161tvom bogato ukra\u0161enih crkava, spomenika kulture, s tr\u017enicama, privla\u010dnim malim i velikim restoranima s bogatom bugarskom kuhinjom u ponudi.\u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eRaste, ali ne stari\u201c \u2013 ovo je slogan o Sofiji i najto\u010dnije\u00a0opisuje razvoj grada od 3. travnja 1879. g., kad je odabran da bude prijestolnicom Kne\u017eevine Bugarske,do danas. Grad je smje\u0161ten u sredi\u0161njem dijelu zapadne Bugarske, u sofijskoj kotlini, a okru\u017een je planinama: Vito\u0161om na jugu, Ljulinom na zapadu i Starom planinom na sjeveru. Arhivi … NastaviSOFIJA – 140 GODINA PRIJESTOLNICA BUGARSKE<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2776,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2775"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2787,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2775\/revisions\/2787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}