{"id":2847,"date":"2021-04-10T13:11:13","date_gmt":"2021-04-10T11:11:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2847"},"modified":"2022-04-15T15:40:04","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:04","slug":"prijatelji-bugarske-klotilda-cvetisic-kreneis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/prijatelji-bugarske-klotilda-cvetisic-kreneis\/","title":{"rendered":"PRIJATELJI BUGARSKE – KLOTILDA CVETI\u0160I\u0106-KRENEIS"},"content":{"rendered":"
KLOTILDA CVETI\u0160I\u0106-KRENEIS<\/strong>
\nHrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve \u017eenske gimnazije u Sofiji<\/strong><\/h6>\n

\"download_klotilda\"Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je \u201ePrivremeni statut javnih \u0161kola\u201c. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko dr\u017eavnih \u0161kola, uklju\u010duju\u0107i dvije srednje \u0161kole za djevojke \u2013 u Sofiji i Tarnovu. One su svoja vrata otvorile 1879. godine, a prvi sa\u010duvani slu\u017ebeni dokument bio je ministarska odluka od 15.09.1879.\u00a0o zapo\u0161ljavanju osoblja i prora\u010dunu sofijske \u0161kole. Preporodni san o visokom obrazovanju za bugarske djevojke postao je realnost.<\/p>\n

Nakon ispita, u Sofijski \u017eenski internat, kako se srednja \u0161kola prvotno zvala, primljeno je 38 u\u010denica iz 17 bugarskih gradova i sela te iz Makedonije, koja je prema Berlinskom ugovoru ostala izvan granica Bugarske. Otvoren je i pansion za djevojke,\u00a0za\u00a0kandidatkinje koje nisu iz Sofije. U po\u010detku se srednja \u0161kola\u00a0nalazila u biv\u0161oj ku\u0107i Osman-pa\u0161e Nurija, na uglu\u00a0\u00a0Alabinske<\/em>\u00a0i ulice\u00a0Aleksandra I<\/em> (danas \u201eKneza Aleksandra Battenberga\u201c). Za tro\u0161kove \u0161kole u \u0161kolskoj godini 1879.\/1880. godine \u00a0dodijeljeno je 10.615 bugarskih leva i imenovano 7 u\u010ditelja koji su predavali po 10 predmeta: zakon Bo\u017eji; bugarski jezik; matematiku; prirodoslovlje; zemljopis; francuski jezik; crtanje; kaligrafiju; ru\u010dni rad; pjevanje po notama.<\/p>\n

Samo godinu dana nakon otvaranja sofijske Prve djevoja\u010dke gimnazije, 1880. godine, u njoj je po\u010dela raditi Hrvatica Klotilda Cveti\u0161i\u0107, ro\u0111ena 4. svibnja 1853. u Zagrebu. Godine 1872. zavr\u0161ila je Pedago\u0161ku gimnaziju u Zagrebu, a visoko pedago\u0161ko obrazovanje stekla je u Be\u010du 1876. g. Iste godine imenovana je u\u010diteljicom na Vi\u0161oj djevoja\u010dkoj \u0161koli u Zagrebu, gdje je slu\u017ebovala do kraja \u0161kolske 1879\/1880. g. Nakon razgovora s biskupom Josipom J. Strossmayerom, koji je godinama poticao hrvatske u\u010ditelje na rad u Bugarskoj, Klotilda je odlu\u010dila oti\u0107i u Sofiju.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i naporima biskupa Strossmayera, me\u0111u Hrvatima koji su predavali u bugarskim \u0161kolama bili su Emilian (Milan) Berberovi\u0107 (1870.-1872. u Tul\u010di i Silistri), Slavoljub Sivo\u0161 (1887.-1888. u Sadovu i Vidinu), Karl Sirovatka (1897. – 1901., u Prvoj mu\u0161koj gimnaziji u Sofiji), Stjepan Jurini\u0107 (u\u010ditelj u Gabrovu i Sofiji, kasnije profesor na Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu i njegov rektor 1911. – 1912. g.) i drugi. Godinama kasnije, Klotilda Cveti\u0161i\u0107 izrazila je svoje po\u0161tovanje prema Strossmayeru, pridru\u017eiv\u0161i se inicijativi Gospojinskog odbora za podignu\u0107e spomenika hrvatskom biskupu u Zagrebu<\/em> (rad kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a, otkriven 1926. g.).<\/p>\n

Klotilda Cveti\u0161i\u0107 imenovana je ravnateljicom Prve sofijske gimnazije za djevojke 1. sije\u010dnja 1881. godine. Tada su tamo u\u010dile 74 djevojke, podijeljene u tri razreda. Prva dva zadatka koja je mlada ravnateljica morala uspje\u0161no rije\u0161iti bila su prevladavanje pote\u0161ko\u0107a materijalne prirode i tra\u017eenje osposobljenih u\u010ditelja za rad u gimnaziji.<\/p>\n

U \u0161kolskoj godini 1882.\/1883. otvoren je poseban peti, pedago\u0161ki, razred za osposobljavanje u\u010diteljica za osnovne \u0161kole. Pove\u0107ane potrebe iziskivale su preseljenje gimnazije u novu zgradu, ku\u0107u Pinkas Tand\u017eer,<\/em> na kri\u017eanju ulica\u00a0Alabin<\/em> i Lege<\/em>. Tih je godina svaka srednja \u0161kola imala svoju uniformu, a crne haljine sa \u0161irokim naramenicama i sive ko\u0161ulje s naboranim rukavima i bijelim ovratnicima, debele crne \u010darape i dvije vrste kapa bili su za\u0161titni znak u\u010denice Prve djevoja\u010dke gimnazije u Sofiji.<\/p>\n

\"Klotilda,<\/p>\n

Osim njezinog profesionalnog \u017eivota, u Sofiji se promijenio i Klotildin\u00a0privatni \u017eivot. Sa svojim obrazovanjem i europskim na\u010dinom komunikacije, ravnateljica djevoja\u010dke gimnazije dobrodo\u0161la je u najvi\u0161im krugovima sofijskog dru\u0161tva. Posjeduju\u0107i prekrasan glas, sudjeluje u raznim glazbenim doga\u0111anjima, posebno onima koja imaju dobrotvornu svrhu i \u010dasno predstavlja svoju hrvatsku domovinu. Inteligentna i lijepa mlada dama, uvijek modno odjevena i impresivne frizure, brzo privla\u010di pa\u017enju mu\u0161karaca. No, jedini po njezinoj mjeri je \u010de\u0161ki povjesni\u010dar Konstantin Ire\u010dek, koji je u Bugarsku stigao 1879. godine. Imenovan glavnim tajnikom novoosnovanog Ministarstva narodne prosvjete, s odu\u0161evljenjem je preuzeo zadatak pomaganja u organizaciji bugarskog obrazovanja. I zaista je zasukao rukave \u2013 sastavlja metodiku za podu\u010davanje povijesti, uvodi francuski jezik u djevoja\u010dku gimnaziju, poduzima mjere za ubrzanje izgradnje zgrade mu\u0161ke gimnazije. Postaje ministar obrazovanja u razdoblju 1881.-1882. godine. Zajedni\u010dki interesi, sli\u010dni u su\u0161tini srednjoeuropski odgoj i obrazovanje, razgovori o pedago\u0161kim pitanjima na profesionalnoj razini, me\u0111usobno zbli\u017eavaju dvoje intelektualaca. Njihovi su sastanci \u010desto udah svje\u017eeg zraka me\u0111u nekim, njima stranim, obi\u010dajima malogra\u0111anskog dru\u0161tva glavnog grada. Na\u017ealost, gradski tra\u010devi o gospo\u0111ici ravnateljici nisu izostali…<\/p>\n

Da bi dokazao kako mu tra\u010devi nisu va\u017eni, Ire\u010dek je 1884. zaprosio Klotildu. Nakon kratkog oklijevanja, ona je pristala i 30. kolovoza (18. kolovoza, po starom kalendaru) objavljene su zaruke su. Prof. Georgi Zlatarski, zagreba\u010dki \u0111ak, pozdravio je Ire\u010deka u pismu od 15. rujna i dodao: \u201eI ja sam oti\u0161ao \u010destitati zaru\u010dnici i dugo smo o tome razgovarali.\u201c Hrvatica daje ostavku i vra\u0107a se u Zagreb krajem listopada 1884. godine kako bi pripremila vjen\u010danje. I \u010de\u0161ki povjesni\u010dar se vra\u0107a ku\u0107i kako bi obavijestio svoju rodbinu. Ali njegova majka ne daje svoj pristanak. Ire\u010dek pi\u0161e zaru\u010dnici da njegova rodbina ne odobrava njihov brak, ali spreman je odr\u017eati rije\u010d. Ako ona inzistira. Ponosna Hrvatica ne mo\u017ee progutati ovo \u201eako\u201c i bez oklijevanja odgovara da vi\u0161e nije njegova zaru\u010dnica i da se on mo\u017ee smatrati slobodnim. Tako se brak nije sklopio. Klotilda se nije vratila u Sofiju pa mogu\u00a0samo zamisliti koliko su zbog toga izgubile i u\u010denice Prve djevoja\u010dke gimnazije i bugarsko obrazovanje u cjelini.<\/p>\n

Tijekom te kratke \u010detiri godine kada je Klotilda Cveti\u0161i\u0107 bila ravnateljica Prve djevoja\u010dke gimnazije u Sofiji, deseci mladih Bugarki, koje su profesionalno i intelektualno odrasle pod njezinim vodstvom, posvetile su se nastavnom radu u razli\u010ditim dijelovima svoje domovine. Velike su zasluge hrvatske pedagoginje i za razvoj same gimnazije. Ocijenjena prema zaslugama \u2013 ne samo zbog njezinog rada na podru\u010dju obrazovanja, ve\u0107 i zbog napora da se bugarski i hrvatski narod zbli\u017ee, povodom 25. godi\u0161njice otvaranja Prve sofijske djevoja\u010dke gimnazije bugarski knez Ferdinand I. nagradio je Klotildu Cveti\u0161i\u0107 \u017denskim kri\u017eem<\/em> Narodnog reda \u201eZa gra\u0111anske zasluge\u201c, III. stupanj. Umral je u Zagrebu, 14. sije\u010dnja 1947. g. Vjerujem da \u0107e na njezin grob nekad netko staviti barem jednu bugarsku ru\u017eu…<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

KLOTILDA CVETI\u0160I\u0106-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve \u017eenske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je \u201ePrivremeni statut javnih \u0161kola\u201c. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko dr\u017eavnih \u0161kola, uklju\u010duju\u0107i dvije srednje \u0161kole za djevojke \u2013 u … NastaviPRIJATELJI BUGARSKE – KLOTILDA CVETI\u0160I\u0106-KRENEIS<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2849,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2847"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2847"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2856,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2847\/revisions\/2856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}