{"id":2860,"date":"2021-07-11T00:12:23","date_gmt":"2021-07-10T22:12:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2860"},"modified":"2022-04-15T15:40:04","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:04","slug":"o-jezicnom-sporu-izmedu-bugarske-i-sjeverne-makedonije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/o-jezicnom-sporu-izmedu-bugarske-i-sjeverne-makedonije\/","title":{"rendered":"O JEZI\u010cNOM SPORU IZME\u0110U BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

\n\"BijelaKrajem 2020. g. Bugarska nekoliko puta nije dala svoju suglasnost za po\u010detak pregovora o ulasku Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju. Osnovni argument tomu je sustavno nepridr\u017eavanje Skopja Dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji izme\u0111u dviju dr\u017eava potpisanog 1. kolovoza 2017. g. Sofija je ukazala na otvorene probleme oko mnogih krivotvorina povijesne pro\u0161losti, o pritiscima na osobe koje su sa\u010duvale svoj bugarski identitet i o pitanjima povezanima s prirodom slu\u017ebenog jezika Republike Sjeverne Makedonije. Zastupnici dr\u017eava \u010dlanica EU su 16. prosinca 2020. prihvatili bugarske zahtjeve u vezi s \u201cpogre\u0161nom interpretacijom povijesti\u201d. Poslije toga je od strane Skopja zapo\u010dela antibugarska kampanja, \u0161to nije ni\u0161ta novoga, novost je nezabilje\u017eena histerija i mr\u017enja prema Bugarskoj i svemu bugarskome, \u010dime su slu\u017ebena dr\u017eavna politika i mediji napuhavali dru\u0161tvo. Jasno je, me\u0111utim, da se oni ne temelje na osje\u0107aju superiornosti, autenti\u010dnosti i samostalnosti Bugara, nego proizlaze iz duboko ukorijenjenog osje\u0107aja manje vrijednosti i svojevrsna su zamjena za vlastitu slabost.<\/p>\n

Krivotvorenje bugarske povijesti, otvoreno prisvajanje bugarskog kulturno-povijesnog naslje\u0111a, na \u010demu i danas Skopje gradi svoju vanjsku i unutarnju politiku, potvr\u0111uju kontinuitet totalitarne prakse iz biv\u0161e Jugoslavije. Stoga \u0107e \u010ditatelji \u010dasopisa \u201cRodna rije\u010d\u201d, odnosno Bugari koji dugo \u017eive ili su ro\u0111eni na hrvatskome tlu, ali i Hrvati lako razumjeti za\u0161to je i na temelju \u010dega se pojavio tzv. \u201cprijepor oko jezika\u201d izme\u0111u dviju dr\u017eava. Ovdje je mjesto da naglasimo da za Bugare postojanje dr\u017eave Makedonije, i prije i poslije promjene njezina imena uop\u0107e nije sporno. Onima koji ne znaju, ne \u017eele znati ili su zaboravili, potrebno je naglasiti: poslije raspada Jugoslavije upravo je Bugarska bila prva dr\u017eava na svijetu koja je 15. sije\u010dnja 1992. g. priznala neovisnost Makedonije. Realnosti suvremenog svijeta nisu strane bugarskim politi\u010darima \u2013 Ekaterina Zaharieva, vicepremijerka i ministrica vanjskih poslova Bugarske izjavila je da \u201ckako mi priznajemo realnost, tako i oni (Makedonci) moraju priznati pro\u0161lost\u201d. Osim toga, u svojoj je izjavi ministrica Zaharieva naglasila: \u201cNiti smo tra\u017eili promjenu ustava (kako se pi\u0161e u Skopju), niti su na\u0161e tvrdnje nove, niti smo osporavali pravo na samoodre\u0111enje gra\u0111ana Republike Sjeverne Makedonije, niti njihovo pravo da svoj jezik nazovu kako \u017eele.\u201d<\/p>\n

Za\u0161to stoga nije dana suglasnost za po\u010detak pregovora o ulasku Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju? Za \u010ditatelje \u0107e najrazumljivije biti ako se ka\u017ee: zato \u0161to svako strpljenje ima svoj kraj… Slu\u017ebeno podupiranje \u0161irenja povijesnih mitova od strane slu\u017ebene makedonske politike nije ni\u0161ta drugo doli nastavak srpsko-sovjetske komunisti\u010dke strategije koja je i stvorila saveznu republiku Makedoniju 1945. godine. Danas Republika Sjeverna Makedonija treba priznati i prihvatiti povijesnu \u010dinjenicu \u2013 makedonski identitet i jezik stvoreni su na bugarskim povijesnim temeljima.<\/p>\n

Pitanje je li makedonski jezik ina\u010dica bugarskog ili ne, ima dvije strane. S jedne ono je politi\u010dko, odnosno pitanje me\u0111unarodnog priznavanja, a s druge lingvisti\u010dko \u2013 je su li makedonski i bugarski razli\u010diti jezici? Na njega nedvosmisleno mogu odgovoriti samo lingvisti ako snagom objektivnih kriterija ustanove postojanje neosporivih argumenata. Jasan primjer razila\u017eenja lingvisti\u010dkih i politi\u010dkih definicija i polo\u017eaja jezika je biv\u0161a Jugoslavija \u2013 hrvatski, slovenski, bosanski, srpski, crnogorski, makedonski… Prije 1990. g. nijedan od njih nije razlikovan kao izdvojen jezik \u2013 ni u Europi, ni bilo gdje u svijetu. \u010cak ni me\u0111u slavistima… Slu\u017ebeno se prou\u010davao i govorio samo \u201csrpskohrvatski\/hrvatskosrpski\u201d jezik. Trebamo li spomenuti protest hrvatskih intelektualaca i 1967. prihva\u0107enu Deklaraciju o nazivu i polo\u017eaju hrvatskoga knji\u017eevnog jezika, koju je potpisalo niz hrvatskih kulturnih i znanstvenih djelatnika i institucija?<\/p>\n

Kad govorimo o knji\u017eevnoj normi u Republici Sjevernoj Makedoniji, jedva da je potrebno ponovo re\u0107i, po tko zna koji put, da je ustanovljena tijekom 1944.-1945. g. politi\u010dkom odlukom i poslije osnivanja tri komisije za jezik, od kojih je \u201cuspjeh\u201d postigla ona tre\u0107a… Izra\u0111uje se prva i naravno politi\u010dka kodifikacija makedonskog jezika (odre\u0111uju se i sistematiziraju norme za pravopis i izgovor) \u010diju osnovu \u010dine sredi\u0161nji i sjeverni makedonski dijalekti uz sna\u017enu primjesu srpskih i latinskih elemenata. Cilj je bio napraviti najve\u0107u mogu\u0107u razliku u odnosu na bugarski knji\u017eevni jezik, no, u su\u0161tini je vardarska knji\u017eevna norma napravljena na osnovi bugarskih dijalekata i sadr\u017eava osobine karakteristi\u010dne za bugarski jezik: odre\u0111eni \u010dlan (\u044f\u0442), analiti\u010dko izra\u017eavanje drugog i tre\u0107eg stupnjevanja pridjeva, komparativa i superlativa (\u043f\u043e- \u0438 \u043d\u0430\u0439-), zamjena infinitiva glagola s da konstrukcijom (\u0434\u0430 \u0447\u0435\u0442\u0435, \u0434\u0430 \u0432\u0438\u0434\u0438), nestanak sklonidbe pade\u017ea i bogatstvo glagolskih kategorija.<\/p>\n

Ali, osim normiranja azbuke, odre\u0111ivanja i sistematizacije normi za pravopis i izgovor, kodificiranje uklju\u010duje niz pravila koja se doti\u010du svih razina jezi\u010dke analize \u2013 fonetiku, morfologiju, sintaksu, leksikologiju i pravopis, prema kojima funkcionira i postaje jedinim jezi\u010dnim standardom. Stoga su poku\u0161aji Skopja da nametne tezu kako su djelo \u0106irila i Metoda prva kodifikacija \u201cmakedonskog jezika\u201d naprosto smije\u0161ni. Jer bez upliva bugarske dr\u017eave njihovi tragovi u europskoj kulturnoj povijesti bili bi is\u010deznuli. Njihovi u\u010denici, Kliment, Naum i Angelarij su u bugarskoj prijestolnici Pliski do\u010dekani sa svim po\u010dastima. I nitko drugi nego upravo bugarski knez Boris pru\u017eio im je uvjete i osigurao financijsku potporu za njihov knji\u017eevni i prosvjetiteljski rad. On, knez Boris, poslao je Klimenta 886. g. u podru\u010dje Kumi\u010device, kako bi tamo osnovao u\u010dili\u0161ta, tako je do\u0161lo do nastanka Ohridske knji\u017eevne \u0161kole, o kojoj mo\u017eete tako\u0111er pro\u010ditati u na\u0161oj rubrici \u201cBugarsko kulturno naslje\u0111e\u201d. Izme\u0111u \u201czemljopisne\u201d Makedonije i ostalih dijelova Bugarske nikad nije bilo \u201cjezi\u010dnih granica\u201d. Makedonisti\u010dka doktrina nametnuta je poslije uklju\u010divanja Makedonije kao posebne republike u jugoslavenskuj federativnu dr\u017eavu 1945. g., metodama i sredstvima karakteristi\u010dnima za totalitarnu komunisti\u010dku dr\u017eavu: terorom i represijom nad svima koji su se smatrali Bugarima (30 000 strijeljanih i 120 000 zato\u010denih u logorima i zatvorima); ponovnim pisanjem povijesti kroz obrazovni sustav i medije; falsificiranjem autenti\u010dnih dokumenata i artefakata, prepravljanjem ili brisanjem natpisa na grobovima, u crkvama i manastirima itd.).<\/p>\n

Sli\u010dna praksa u nekoj formi postoji i u na\u0161e vrijeme u suvremenoj makedonskoj dr\u017eavi. Razlog tomu je odabir daljnjeg puta razvoja koji je napravljen po\u010detkom 90-tih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Na\u017ealost, politi\u010dka elita nove dr\u017eave odabrala je slijediti u neizmijenjenom obliku jugoslavenski projekt, izgra\u0111en na antibugarskoj osnovi pa se \u010dak i u uvjetima neovisnosti uspostava makedonske nacije nastavila se bez prIznavanja i prihva\u0107anja povijesne pro\u0161losti \u017eitelja Vardarske Makedonije. Onoliko koliko povijest stanovni\u0161tva sjeverne Makedonije ima zajedni\u010dko s povije\u0161\u0107u susjednih zemalja, projekt prekrajanja povijesti (unatrag do renesanse, srednjeg vijeka, \u010dak i antike) izravno utje\u010de i u osnovi poku\u0161ava u jednom ili drugom stupnju redefinirati povijesni, dakle i suvremeni nacionalni identitet susjednih naroda, a posebno bugarskog \u2013 ne\u0161to \u0161to Bugari prirodno smatraju apsolutno neprihvatljivim.<\/p>\n

U knjizi \u201cO slu\u017ebenom jeziku Republike Sjeverne Makedonije\u201d (Sofija, Naklada Bugarske akademije znanosti, 2020. g.), bugarski znanstvenici brane jedinstveni nacionalni znanstveni stav i gledi\u0161te bugarske lingvistike da \u201cslu\u017ebeni jezik Republike Sjeverne Makedonije po svom podrijetlu i strukturnotipolo\u0161kim karakteristikama predstavlja jugozapadnu pismeno-regionalnu normu bugarskog jezika\u201d. U prilog bugarskom stavu, u \u201cBijeloj knjizi o jezi\u010dnom sporu izme\u0111u Bugarske i Sjeverne Makedonije\u201d, objavljenoj u velja\u010di 2021. g., izneseni su konkretni primjeri iz dokumenata Ministarstva unutarnjih poslova u Skopju, koji potvr\u0111uju progon bugarskog knji\u017eevnog jezika u dana\u0161nje vrijeme, a otkrivena je i masovna priroda represije u nametanju suvremenih krivotvorina, koje se usa\u0111uju mladim nara\u0161tajima u trenutno aktualnim ud\u017ebenicima. Dani su i primjeri uni\u0161tavanja bugarskih kulturno-povijesnih spomenika. Skupinu autora, na \u010delu s docentom dr. Spasom Ta\u0161evim iz Bugarske akademije znanosti, \u010dine Vlado Treneski, Dejan Tan\u010dovski i Ilija Stojanovski iz Republike Sjeverne Makedonije, Erlin Ago iz Albanije, Ivan Nikolov iz Srbije, Metodij Ivanov i Rumen Srebranov iz Bugarske. U knjizi se posebno obra\u0107a pozornost na pojavu suvremenog bugarskog knji\u017eevnog jezika i na ulogu bugarskih preporoditelja, ro\u0111enih na podru\u010dju dana\u0161nje Republike Sjeverne Makedonije. Dr. Spas Ta\u0161ev, docent statistike i demografije na Institutu za prou\u010davanje stanovni\u0161tva i \u010dovjeka pri Bugarskoj akademiji znanosti, kao najve\u0107u propagandnu la\u017e protiv Bugarske spominje informaciju koja je plasirana u makedonsko dru\u0161tvo da na\u0161a zemlja osporava identitet jezika gra\u0111ana u Republici Sjevernoj Makedoniji. \u201cNavodimo mnoge dokumente kojima se priznaje njihovo pravo na jezik, ali inzistiramo da, uz po\u0161tivanje ljudskih prava po me\u0111unarodnim standardima, Skopje uva\u017eava samosvijest onih koji su sa\u010duvali svoj osje\u0107aj za bugarsko i njihovo pravo da svoj jezik nazivaju bugarskim. Jedan jezik s dva imena nije presedan\u201d, kazao je docent Ta\u0161ev. Povijest ne smije ometati diplomaciju, ali i diplomacija nema pravo zaboraviti i izbrisati povijest svog naroda. U tom je kontekstu bugarska pozicija primjer kako se danas mogu \u0161tititi interesi nacije i njezine povijesti.<\/p>\n

Prevela Katica Sedlar<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Krajem 2020. g. Bugarska nekoliko puta nije dala svoju suglasnost za po\u010detak pregovora o ulasku Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju. Osnovni argument tomu je sustavno nepridr\u017eavanje Skopja Dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji izme\u0111u dviju dr\u017eava potpisanog 1. kolovoza 2017. g. Sofija je ukazala na otvorene probleme oko mnogih krivotvorina povijesne pro\u0161losti, o … NastaviO JEZI\u010cNOM SPORU IZME\u0110U BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2860"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2860"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2893,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2860\/revisions\/2893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}