{"id":2877,"date":"2021-07-11T00:14:00","date_gmt":"2021-07-10T22:14:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=2877"},"modified":"2022-04-15T15:40:04","modified_gmt":"2022-04-15T13:40:04","slug":"ohridska-knjizevna-skola-srediste-knjizevnosti-i-duhovnog-obrazovanja-u-prvom-bugarskom-carstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/ohridska-knjizevna-skola-srediste-knjizevnosti-i-duhovnog-obrazovanja-u-prvom-bugarskom-carstvu\/","title":{"rendered":"OHRIDSKA KNJI\u017dEVNA \u0160KOLA \u2013 SREDI\u0160TE KNJI\u017dEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU"},"content":{"rendered":"
Prof. dr. sc. Vasja Velinova\u00a0<\/strong><\/h6>\n

Centar za slavensko-bizantska istra\u017eivanja \u201cIvan Duj\u010dev\u201d pri Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c<\/strong><\/p>\n

\"Sv.Misija osniva\u010da slavenske azbuke i Prvou\u010ditelja Slavena, svetih \u0106irila i Metoda u Velikoj Moravskoj okon\u010dana je neuspjehom, jer nije imala aktivnu potporu tamo\u0161nje svjetovne vlasti. Nakon \u0161to je Svatopluk 871. g. uzurpirao vlast u dr\u017eavi, proglasio se kraljem, i za razliku od svog prethodnika, kneza Rastislava, nije podupirao ideju o uvo\u0111enju bogoslu\u017eja na slavenskom jeziku u moravske crkve. Gr\u010dki episkop Teofilakt Ohridski, biograf sv. Klimenta Ohridskog, pi\u0161e da je Svatopluk \u201c\u010dovjek barbarin i nije znao za dobro\u201d. Bio je pod utjecajem biskupa u Nitri, Wichinga, kojeg Teofilakt predstavlja kao \u010dovjeka \u201cpijanog od \u010distog vina hereze\u201d. Tako slavensko sve\u0107enstvo ni na svjetovnom ni na crkvenom planu nije bilo po\u017eeljno u Velikoj Moravskoj, a kad je 885. g. umro nadbiskup Metod, protiv njih po\u010dinje progon. \u201cHereza je podigla glavu i po\u010dela se izrugivati pravoslavnom mno\u0161tvu Metodovih u\u010denika\u201d. Sljedbenici \u0106irila i Metoda prisiljeni su napustiti svoje crkve i manastire i napustiti Moravsku kne\u017eevinu jer im se prijetilo strogim kaznama.<\/p>\n

U tom trenutku im je Bugarska bila jedinim spasom. \u201cA Kristovi ispovjednici… \u010deznuv\u0161i za Bugarskom, po\u010deli su misliti o Bugarskoj i nadati se da \u0107e im Bugarska dati spokoj.\u201d Ove rije\u010di biskupa Teofilakta daju to\u010dnu predod\u017ebu o atmosferi u novopokr\u0161tenoj bugarskoj dr\u017eavi. Knez Boris-Mihail, \u010dijim je naporima kr\u0161\u0107anstvo 863. godine postalo dr\u017eavnom religijom, svjestan je rastu\u0107eg gr\u010dkog duhovnog i politi\u010dkog utjecaja u svojoj zemlji, budu\u0107i da su u njezinim crkvama slu\u017eili gr\u010dki sve\u0107enici na gr\u010dkom jeziku. Zato tra\u017ei obrazovane pisce koji \u0107e \u201cprevesti\u201d kr\u0161\u0107ansku vjeru na jezik razumljiv njegovom narodu. I pronalazi ih u u\u010denicima \u0106irila i Metoda. Njih su krajem 886. g. radosno do\u010dekali u bugarskoj prijestolnici Pliski. Sa sobom su donijeli spa\u0161ene glagoljske rukopise, koji postaju temelj preslavske redakcije bogoslu\u017enih tekstova.<\/p>\n

Slavenski pisci, ovjen\u010dani aureolom sje\u0107anja na svoje velike u\u010ditelje, Solunsku bra\u0107u, smje\u0161teni su u plemenita\u0161kim, boljarskim domovima, gdje imaju izvrsne uvjete za predah poslije pretrpljenih neda\u0107a, a zatim \u2013 i za aktivno stvarala\u010dko knji\u017eevno djelovanje.<\/p>\n

Ubrzo nakon dolaska, knez Boris \u0161alje Klimenta, najerudiranijeg i najuglednijeg me\u0111u njima, u jugozapadne bugarske zemlje. On je imao posebnu zada\u0107u da tamo organizira obu\u010davanje bugarske mlade\u017ei kako bi ih pripremio za sve\u0107enike i duhovnike za potrebe budu\u0107e bugarske crkve, u kojoj se bogoslu\u017eje treba obavljati na bugarskom jeziku.<\/p>\n

Kako bismo imali predod\u017ebu o va\u017enosti ove zada\u0107e, potrebno je prisjetiti se nekoliko stvari. Prva je da je kr\u0161\u0107anstvo religija \u010dije je prakticiranje povezano s \u010ditanjem odlomaka iz svetih tekstova i da ona \u010dovjeka prati od kolijevke do groba, jer je u \u010dovjekovom \u017eivotu prisutna u najva\u017enijim i najintimnijim trenutcima \u2013 kr\u0161tenju, vjen\u010danju, pomazanju umiru\u0107eg, tajni ispovijedi. Bez razumijevanja jezika Svetog pisma, Kristov nauk ostao bi daleko od novopokr\u0161tenog naroda, a crkveno bogoslu\u017eje na gr\u010dkom jeziku otu\u0111ilo bi ga od izvornog bugarskog identiteta. Druga okolnost je situacija u Bugarskoj i kanonsko-pravni polo\u017eaj novoosnovane bugarske crkve, koji ne dopu\u0161ta brzo uvo\u0111enje bogoslu\u017eja na slavenskom jeziku, za \u0161to u stvari nema ni obu\u010denog kadra. To su bili problemi kneza Borisa kad je Klimentu dodijelio zada\u0107u pripremanja svojih u\u010denika, kako bi postali graditelji bugarske crkve. Stoga mu je, kad ga je poslao u oblast Kutmi\u010device, tamo dao na raspolaganje tri boljarske ku\u0107e za potrebe u\u010diteljskog djelovanja.<\/p>\n

U\u010diteljska institucija u pravoslavnom dru\u0161tvu imala je poseban status. U\u010ditelji nisu uvijek bili duhovno zare\u0111eni, no predstavljali su veliki autoritet zbog svoje erudicije i poznavanja bogoslu\u017enih problema. Njihova je osnovna zada\u0107a udovoljavanje potrebama za vjerskim znanjem kroz privatne i javne razgovore o katehetsko-dogmatskim pitanjima. U mnogim slu\u010dajevima imali su i visoki crkveni status \u2013 kao primjerice Kliment Ohridski. On je upravo kao u\u010ditelj polo\u017eio temelje Ohridskoj knji\u017eevnoj \u0161koli.<\/p>\n

\"Asemanijevo<\/p>\n

Prema jednom slavenskom izvoru, \u017eitiju sv. Nauma Ohridskog, knez Boris je Klimenta poslao u \u201cilirske i lihnidonske zemlje\u201d, u Devol, na obali pokraj grada Ohrida. Dimitar Homatian, drugi gr\u010dki biograf sv. Klimenta u Kratkom \u017eitiju Klimenta Ohridskog pi\u0161e: \u201cNaj\u010de\u0161\u0107e je (Kliment, nap. aut.) prebivao u ilirskome gradu Lihnidu, koji je sredi\u0161te okolnih gradova i koji se sada na jeziku Me\u017eana zove Ohrid, i u Kefaliniji, prevedeno na bugarski jezik Glavinici, gdje je ostavio i spomenike.\u201d U tim je opisima, zajedno s drugim toponimima i iz drugih izvora, vidljivo da je rije\u010d o oblasti koja je u administrativnom ustroju bugarske dr\u017eave bila poznata kao Devolski komitat. Upravo su u njoj bili gradovi Devol, Ohrid i Glavinica (Kefalinija). Ovaj posljednji je vjerojatno bio na podru\u010dju ju\u017ene Albanije, nedaleko od rijeke Bjanice. Tako su pribli\u017eno izgledale granice Klimentove u\u010diteljske \u0161kole, koja je gotovo u potpunosti zauzimala jugozapadne bugarske provincije u granicama Prvog bugarskog carstva.<\/p>\n

Kliment je aktivno zapo\u010deo s u\u010diteljskim djelovanjem, organizirao je \u0161kole za opismenjavanje, ali i za pripremu svojih u\u010denika za obavljanje bogoslu\u017eja. Vjerojatno se bavio i knji\u017eevnim radom, raspravljao sa svojim najistaknutijim sljedbenicima i upoznavao ih s detaljima Kristovog nauka. Kao rezultat njegovog upornog truda svaka je oblast ve\u0107 imala i svoje izu\u010dene ljude. Kliment je 893. g. zare\u0111en za \u201cprvog biskupa na bugarskom jeziku\u201d. Bugarska crkva s bogoslu\u017ejem na bugarskom jeziku ve\u0107 je bila \u010dinjenica. Ili, kako je doga\u0111aj ocijenio Dimitar Homatian: \u201cTako je svojim vlastitim \u017earom jedan barbarski i divlji narod pretvorio u sveti narod, izvr\u0161iv\u0161i apostolsko djelo, i zbog toga je po\u010da\u0161\u0107en apostolskom milo\u0161\u0107u\u201d.<\/p>\n

U svojem prebivali\u0161tu u Ohridu biskup Kliment se posvetio aktivnom i raznovrsnom knji\u017eevnom djelovanju. Tu je organizirao i gradnju crkve \u201cSv. Pantalejmona\u201d na brdu Plao\u0161nik, u kojoj \u0107e nakon njegove smrti biti polo\u017eeni njegovi posmrtni ostatci. Grad je trajno povezan sa sje\u0107anjem na sv. Klimenta i kad je postao sredi\u0161tem Ohridske nadbiskupije. Freske s likom bugarskog biskupa mogu se na\u0107i u gotovo svim ve\u0107im crkvama u Ohridu i u okolici.<\/p>\n

\"Crkva<\/p>\n

Talentirani propovjednik, erudirani poznavatelj radova crkvenih O\u010deva, Kliment Ohridski je autor na desetine pou\u010dnih slova (homilija i propovijedi), panegirika (rije\u010di pohvala), posve\u0107enih kr\u0161\u0107anskim svecima i blagdanima u crkvenom kalendaru. Napisao je vi\u0161e od dvadeset crkveno-pjesni\u010dkih himnografskih tekstova (slu\u017ebi za svece i blagdane). Njegova je zasluga stvaranje knji\u017eevnih slika dvojice velikih prosvjetitelja, sv. sv. \u0106irila i Metoda. Kliment je napisao Pohvalu sv. \u0106irilu, Bogoslu\u017eje za sv. \u0106irila, Kanon za sv. Metoda, a vjerojatno je sudjelovao i u sastavljanju Opse\u017enih \u017eitija dvojice Bra\u0107e, jer je dobro poznavao njihove \u017eivote. S pravom mo\u017eemo tvrditi da je prije svega sv. Kliment Ohridski pridonio stvaranju i utvr\u0111ivanju crkvenog kulta Slavenskih apostola u Bugarskoj. On je napravio izvorna bogoslu\u017eja za sedmodnevni bogoslu\u017eni ciklus, koji se nalaze u Oktoihu, preveo je Cvjetni triod, obiman crkveni zbornik s kanonima s tri pjesme za dane od Pashe do Pedesetnice. Njegova su djela kroz stolje\u0107a prepisivali ruski i srpski pisci pa su tako postala dostupna svim pravoslavnim Slavenima.<\/p>\n

Naum Ohridski, njegov suradnik, i autori slijede\u0107ih generacija nastavili su njegovo djelo, a me\u0111u njima je i biskup Marko iz Devola. Sjajan retori\u010dki stil pisca, njegovo umije\u0107e stvaranja emocionalnih i utjecajnih govorni\u010dkih djela zaslu\u017eeno su mu donijeli nadimak \u201czlatni\u201d. Kliment je postavio temelje bugarskog knji\u017eevnog i knji\u017eevnoumjetni\u010dkog jezika. On je prvi autor koji je stvorio vlastite neologizme u poku\u0161aju jasnog i razumljivog preno\u0161enja slo\u017eenih apstraktnih pojmova koji se susre\u0107u u kr\u0161\u0107anskim dogmama. Uspje\u0161no je izgradio terminologiju nove religije svoga vremena prevode\u0107i slo\u017eene gr\u010dke rije\u010di i zamjenjuju\u0107i ih bugarskim, stvario je vlastite pojmove (npr. \u0442\u0440\u0438\u0441\u0432\u0435\u0442\u044a\u043b, \u0442\u0440\u0438\u0431\u0435\u0437\u043d\u0430\u0447\u0430\u043b\u0435\u043d, \u0437\u043b\u0430\u0442\u043e\u0437\u0430\u0440\u0435\u043d, \u0441\u0432\u0435\u0442\u043e\u0437\u0430\u0440\u0435\u043d<\/em>). Mnogi od ovih pojmova dugo su ostali u upotrebi. Sv. Klimnet Ohridski, naravno sa Svetom bra\u0107om \u0106irilom i Metodom, dao je svoj doprinos pretvaranju govornog narodnog jezika u tre\u0107i liturgijski jezik u Europi. Pisac i njegova djela su organski dio bugarskog i op\u0107eslavenskog kulturno- povijesnog pam\u0107enja. A i poslije njega su u Ohridskoj \u0161koli nastavila stvarati pokoljenja pisaca i prepisiva\u010da, koji su napravili neke od najvrjednijih srednjovjekovnih bugarskih manuskripta: Bitolski triod, Argirov triod, Grigorovi\u010dev parimejnik i mnoge druge.<\/p>\n

Danas su podru\u010dja nekada\u0161nje Ohridske knji\u017eevne \u0161kole izvan teritorija Bugarske. \u010cine se razli\u010diti poku\u0161aji da se djelo sv. Klimenta pripi\u0161e suvremenim politi\u010dkim realitetima. No, dobra stvar u povijesti je da jednom kad se dogodi ona se vi\u0161e ne mo\u017ee pore\u0107i. Pre\u0161utjeti, iskriviti, prepri\u010dati \u2013 da, ali ne i izbrisati.<\/p>\n

Nikako ne mo\u017eemo zanemariti posljedice povijesnih doga\u0111aja koji su se zbili stolje\u0107ima prije. I ovdje je mjesto da ponovno naglasim da bez napora bugarskih vladara, kneza Borisa i cara Simeona, bez talenta i predanog rada prvog bugarskog biskupa sv. Klimenta Ohridskog i \u010ditave generacije starobugarskih pisaca, uz potporu svjetovnih vlasti u tada\u0161njoj Bugarskoj, te\u0161ko da bi sveslavenska kultura procvjetala i opstala. Kultura zami\u0161ljena s ciljem da ujedinjuje, a ne da razjedinjuje i Balkan i slavenske narode.<\/p>\n

Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prof. dr. sc. Vasja Velinova\u00a0 Centar za slavensko-bizantska istra\u017eivanja \u201cIvan Duj\u010dev\u201d pri Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c Misija osniva\u010da slavenske azbuke i Prvou\u010ditelja Slavena, svetih \u0106irila i Metoda u Velikoj Moravskoj okon\u010dana je neuspjehom, jer nije imala aktivnu potporu tamo\u0161nje svjetovne vlasti. Nakon \u0161to je Svatopluk 871. g. uzurpirao vlast u dr\u017eavi, proglasio se kraljem, … NastaviOHRIDSKA KNJI\u017dEVNA \u0160KOLA \u2013 SREDI\u0160TE KNJI\u017dEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2879,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2877"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2877"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2886,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2877\/revisions\/2886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}