![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/KOSTA-NA-MORU-1024x604.webp\")
Kad je osnovao obitelj, Kosta je sa suprugom, koja je diplomirala medicinu, oti\u0161ao \u017eivjeti u Komi\u017eu, na Visu. Supruga je tu po\u010dela raditi kao lije\u010dnica, a Kosta je vodio galeriju i organizirao sva kulturna doga\u0111anja u gradu. Godine 1978. s obitelji se preselio u Zadar, gdje je \u017eivio sve do kraja svog \u017eivota<\/p>\n\n\n\n
Konstantin Kostov svoje je stvarala\u010dke snage posvetio razvoju kulturnog \u017eivota i restauriranju povijesnih i kulturnih spomenika (pro\u010delje zadarske crkve sv. \u0160imuna, kupola \u0161ibenske katedrale i mnogi drugi). Figurativnu plastiku stvara od stiliziranih oblika u reljefu (Bijeli \u0161e\u0161ir, 1980., drvo) i masivne plastike. Djeluje i na podru\u010dju slikarstva (Autoportret, 1971., ulje), crte\u017ea (Don N, 1986., ugljen), autor je i kola\u017ea. U sklopu umjetni\u010dko-ekolo\u0161ke kampanje Sme\u0107Art stvarao je instalacije od odba\u010denih predmeta (WTC 2000., 2001.). Samostalno je izlagao u Firenci (1968. i 1981.), Be\u010du (1970. i 1972.), Komi\u017ei (1974. \u2013 1976.), Eugeneu, SAD (1980.), Zadru (1983. i 2002.), Biogradu (1994.), Gro\u017enjanu i Dubrovniku (2004.), Sofiji, Senju i Zagrebu (2005.). Sudjelovao je i na nizu skupnih izlo\u017ebi. Kosta Kostov ni sam nije znao koliko je spomenika i spomen-plo\u010da napravio i koliko je restaurirao razli\u010ditih zgrada u Zadru i u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Poslovi\u010dna je bila Kostina ljubav prema moru i plovljenju. Osvajio je prvo mjesto na jedrili\u010darskoj regati Austria Cup u Lignanu (Italija) 1995. g. i regati \u201eJoshua Slocum\u201c u Zadru 2005. g. Ovu je ljubav prenio i na svoje troje djece, a njegov sin Pavlebioje poznati natjecatelj u jedrenju u klasi 49er \u2013 sudjelovao je na mnogobrojnim europskim i svjetskim regatama, kao i na Olimpijskim igrama u Pekingu (2008. g.), Londonu (2012.) i Rio de Janeiru (2016.)<\/p>\n\n\n\n Kosta i njegova obitelj dugogodi\u0161njim su prijateljstvom bili povezani sa svjetski poznatim hrvatskim moreplovcem, knji\u017eevnikom i putopiscem Jo\u017eom Horvatom. Godine 2005. Kosta je na bugarski jezik preveo Horvatov putopis \u201eBesa: brodski dnevnik\u201c, nastao je na temelju zapisa s putovanja oko svijeta jedrenjakom \u201eBesa\u201c (Besa. Roman o jednom putovanju oko svijeta<\/em>, Sofija, 2005., Fakel).<\/p>\n\n\n\n Na\u0161 Kosta do kraja \u017eivota nije zaboravio svoju domovinu Bugarsku i bugarski jezik. S velikom rado\u0161\u0107u i voljom uklju\u010divao se u sve inicijative Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. Osobito je mnogo dr\u017eao do bugarsko-hrvatskih odnosa i prijateljstva, ovjekovje\u010duju\u0107i ih izradom spomen-plo\u010da: na Bugarskom vojnom groblju u Vukovaru, potom spomen plo\u010du posve\u0107enu Antunu Jaki\u0107u u Hrvatskoj Kostajnici, vlasniku knji\u017eare i tiskare u Zagrebu u kojoj je 1861. g. otisnuta zbirka \u201eBugarske narodne pjesne\u201c bra\u0107e Miladinovih, pa Stjepanu Radi\u0107u u Zagrebu, politi\u010daru, osniva\u010du i dugogodi\u0161njem lideru Hrvatske selja\u010dke stranke, akademiku Franji Ra\u010dkom u Zagrebu, piscu, povjesni\u010daru, publicisti, politi\u010daru i velikom prijatelju bugarskog naroda, spomen-plo\u010du Josipu Jurju Strossmayeru u \u0110akovu, katoli\u010dkom biskupu, teologu, meceni, istaknutoj politi\u010dkoj i javnoj osobi koja je financijskim sredstvima pomogla bra\u0107i Miladinovima i tako omogu\u0107ila objavljivanje spomenutog zbornika, a financijski je pomagao i mnoge bugarske u\u010denike i studente koji su se \u0161kolovali u Zagrebu, napravio je i spomen-plo\u010du prof. Stjepanu Jurini\u0107u u Samoboru, koji je bio u\u010ditelj u Bugarskoj od 1881. g., dragovoljcu u srpsko-bugarskom ratu 1885. g., utemeljitelju zoologije u Bugarskoj, rektoru Sofijskog sveu\u010dili\u0161ta \u201eKliment Ohridski\u201c 1911.\/1912. g., autor je i memorijalne plo\u010de u crkvi u Lovincu u \u010dast sv. \u0106irila i Metoda i u znak priznanja hrvatskom narodu za o\u010duvanje djela Svete bra\u0107e, utemeljitelja slavenske pismenosti i bugarske prosvjete i kulture. <\/p>\n\n\n\n Zbogom, dragi Kosta! Neka ti je laka hrvatska zemlja!<\/p>\n\n\n\n Po\u010divaj u miru, prijatelju!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dana 9. rujna 2024.g. napustio nas je kipar Konstantin Kostov, zamjenik predsjednika Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj. Neobi\u010dna narav ovog \u010dovjeka, koji se nikada nije predavao \u017eivotnim pote\u0161ko\u0107ama, vodila ga je kroz mnogobrojne susrete s obi\u010dnim i neobi\u010dnim ljudima, putovanja i mukotrpan rad na podru\u010dju kiparstva i restauriranja spomenika kulture. Mnogo svog vremena posvetio … NastaviKONSTANTIN KOSTOV – IN MEMORIAM<\/span>![\"\"](\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/IZLOZBA-KOSTA.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n