{"id":3254,"date":"2025-04-15T15:45:00","date_gmt":"2025-04-15T13:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=3254"},"modified":"2025-04-30T15:49:40","modified_gmt":"2025-04-30T13:49:40","slug":"100-godina-od-atentata-u-sofijskoj-crkvi-sveta-nedjelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/100-godina-od-atentata-u-sofijskoj-crkvi-sveta-nedjelja\/","title":{"rendered":"100 GODINA OD ATENTATA U SOFIJSKOJ CRKVI &#8220;SVETA NEDJELJA&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Dana 16. travnja 1925. g. Bugarska je u\u0161la u crnu kroniku europske povijesti \u2013 zbog jednog od najve\u0107ih atentata, u kojem je bilo vi\u0161e od 200 \u017ertava. Do 1988. g., kad su Libijci sru\u0161ili zrakoplov ameri\u010dke kompanije \u201ePan Am\u201c iznad Lockerbieja, atentat u crkvi Svete Nedjelje smatrao se jednim od naju\u017easnijih.<\/p>\n\n\n\n<p>Bugarska je poslije Prvoga svjetskoga rata kao pora\u017eena zemlja u tom ratu pre\u017eivljavala te\u0161ko razdoblje. Situacija se jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161ala izme\u0111u 1923. i 1925. g. Naime, 9. lipnja 1923. do\u0161lo je do dr\u017eavnog udara, s vlasti je svrgnut vladaju\u0107i Bugarski zemljoradni\u010dki savez (BZNS) i poslije nekoliko dana ubijen je njegov lider Aleksandar Stambolijski, \u0161to je sve pove\u0107alo napetosti u dru\u0161tvu. Doga\u0111aji u rujnu 1923., dakle, samo dva i pol mjeseca kasnije, koje je povijesna znanost u vrijeme socijalizma odredila kao \u201eantifa\u0161isti\u010dki ustanak\u201c, do nevi\u0111enih su razmjera pove\u0107ali nestabilnost u dr\u017eavi. Poduzete mjere za o\u010duvanje unutarnjeg reda i mira nisu polu\u010dile rezultat. Otrovno sjeme mr\u017enje i podjele bugarskog naroda je posijano. A ono \u0107e izrasti obru\u0161uju\u0107om razornom snagom dvije godine kasnije \u2013 1925. g.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized is-style-default\"><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3257\" width=\"401\" height=\"226\" srcset=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f2.jpg 728w, https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f2-474x267.jpg 474w\" sizes=\"(max-width: 401px) 100vw, 401px\" \/><figcaption>Spomen na \u017ertve atentata uk atedrali &#8220;Sveta Sofija&#8221;<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>U sije\u010dnju 1924. g. na snagu je stupio Zakon o za\u0161titi dr\u017eave, zabranjuju\u0107i djelatnost organizacijama koje za cilj imaju promjenu vlasti nasilnim putem. Me\u0111u ovim organizacijama, na prvom se mjestu misli na Bugarsku komunisti\u010dku partiju (BKP), koja je u svibnju 1923. g. od Kominterne u Moskvi prihvatila naredbu o pripremanju oru\u017eanog ustanka. Kao posljedica toga, u zemlji se doga\u0111aju sve \u010de\u0161\u0107a politi\u010dka ubojstva, a Vojna organizacija Bugarske komunisti\u010dke partije odlu\u010dila je djelovati radikalno \u2013 di\u0107i u zrak ili Vojni klub ili Narodno sobranje, kako bi \u201enarodne mase oslobodila od ugnjetavanja vladaju\u0107ih\u201c. Ali, Petko Zadgorski, crkveni slu\u017eitelj u katedrali Sofijske metropolije \u2013 crkve \u201eSveta Nedjelja\u201c izlo\u017eio je svoju ideju: da se na tavanskom prostoru hrama sakrije eksploziv, jer se tu nikada ni\u0161ta ne provjerava. Tako je odlu\u010deno da se umjesto Vojnoga kluba u zrak eksplozivom digne katedrala.<\/p>\n\n\n\n<p>A da pritom bude \u0161to vi\u0161e \u017ertava, BKP je pripremila \u201emamac\u201c \u2013 ubojstvo generala Konstantina Georgieva, zastupnika vladaju\u0107e stranke Demokratskog saveza. Namjera i pretpostavka je bila da \u0107e na misi zadu\u0161nici za ubijenog generala u crkvi biti mnogo pripadnika vojne i politi\u010dke elite zemlje i mnogo gra\u0111ana.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized is-style-default\"><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3255\" width=\"519\" height=\"291\" srcset=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f.jpg 660w, https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/\u0421\u0412\u0415\u0422\u0410-\u041d\u0415\u0414\u0415\u041b\u042f-474x266.jpg 474w\" sizes=\"(max-width: 519px) 100vw, 519px\" \/><figcaption>Crkva &#8220;Sveta Nedjelja&#8221; poslije atentata<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Atentat je izvr\u0161en 16. travnja, na Veliki \u010detvrtak. Bugarski narod je ve\u0107 duboko podijeljen \u2013 na vjernike i ateiste, konzervativce i liberale, komuniste i antikomuniste. \u201eI nema vi\u0161e mjesta, gospodo, za obje strane: u ovoj \u0107emo zemlji \u017eivjeti samo mi ili samo oni!\u201c I samo ova jedna re\u010denica iz romana \u201eLjudi\u201c Antona Stra\u0161imirova dovoljno sna\u017eno razotkriva zastra\u0161uju\u0107u su\u0161tinu gra\u0111anskog rata&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Nekoliko minuta nakon zavr\u0161etka mise, u 15,23 sati, odjeknula je zaglu\u0161uju\u0107a eksplozija. Kupola crkve se sru\u0161ila, ubiv\u0161i 213 ljudi, me\u0111u kojima je bilo 12 generala, 15 pukovnika, 7 potpukovnika, 3 bojnika, 9 satnika i 3 zastupnika. I \u017eene i djeca&#8230; Udarni val je bio toliko jak da je bilo vi\u0161e od 500 ranjenih. U\u017eas i nevjerica ljudi su golemi. Iste ve\u010deri u zemlji je progla\u0161eno izvanredno stanje. Masovna uhi\u0107enja i ubojstva imaju za cilj iskorijeniti sve mogu\u0107e sli\u010dne doga\u0111aje. Pritvoreno je vi\u0161e od nekoliko stotina osumnji\u010denih.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog svoje paklene zamisli i izvedbe, atentat u crkvi odjeknuo je \u0161irom Europe, a mo\u017ee se re\u0107i i svijeta. Francuska telegrafska agencija \u201eHavas\u201c \u0161irila je apel da se u Bugarsku po\u0161alje me\u0111unarodna \u017eandarmerija.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e&#8230; odjeci &nbsp;stra\u0161ne eksplozije u sofijskoj katedrali \u010dut \u0107e se u svim dijelovima na\u0161e ratom zaglu\u0161ene Europe. Krv se prolijevala i prije, ubojstva su se izvr\u0161avala strahovitom \u017eestinom, ali ovaj pokolj ljudi mo\u017ee se staviti na najvi\u0161i tron bezumlja. Prizori iz sofijske katedrale na razini su najve\u0107eg u\u017easa\u201c, pisali su strani novinari.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eO\u010daj i pesimizam zahvatili su Bugare\u201c, pisao je dopisnik francuskog lista \u201eLe Figaro\u201c. \u201eLjudi ne vide svjetlo na kraju tunela i ne vjeruju politi\u010darima jer misle da ih oni ne mogu izvesti na pravi put. Caruju op\u0107a apatija i tuga.\u201c<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized is-style-default\"><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/KRVAVA-BUGARSKA.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3260\" width=\"327\" height=\"244\" srcset=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/KRVAVA-BUGARSKA.jpg 710w, https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/KRVAVA-BUGARSKA-474x354.jpg 474w\" sizes=\"(max-width: 327px) 100vw, 327px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Dan poslije atentata, u Sofiju je stigao hrvatski novinar Joe (Josip) Mato\u0161i\u0107, kao dopisnik zagreba\u010dkog \u201eJutarnjeg lista\u201c. Namjera mu je bila da poprati poku\u0161aj atentata na cara Borisa III. u Arabonku, koji se dogodio 14. travnja. Mato\u0161i\u0107 nije uspio oti\u0107i tog dana, nego sljede\u0107eg, 15. travnja, a jednodnevno putovanje do Sofije vjerojatno ga je spasilo od smrti ili te\u017eeg ranjavanja. Jer, kako sam pi\u0161e, \u201esigurno bih bio u crkvi kako bih pisao sve o misi zadu\u0161nici za generala Konstantina Georgieva\u201c. Zaklju\u010dio je da je \u201eponekad dobro malo zakasniti\u201c. Mato\u0161i\u0107 je u prvim danima uspio upoznati glavni grad Sofiju i pod sna\u017enim dojmom njezinog europskog izgleda napisao: \u201e\u017divjeti na Balkanu i ne vidjeti Sofiju isto je kao \u017eivjeti u Rimu i ne vidjeti papu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski novinar je u Bugarskoj proveo dvadesetak dana, razgovarao je s nizom svjedoka koji su pre\u017eivjeli atentat. Njegovo izvje\u0161tavanje u Zagreb sadr\u017eavalo je mnogo \u010dinjenica i osobnih iskustava, a pisao je i \u010dlanke o povijesti i sada\u0161njosti tada\u0161nje Bugarske. Nakon povratka Mato\u0161i\u0107 je svoja izvje\u0161\u0107a i \u010dlanke objedinio u knjigu pod naslovom \u201eKrvava Bugarska\u201c, tiskanu u Zagrebu, u lipnju 1925.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje \u0107emo objaviti kratke ulomke iz napisa Joe Mato\u0161i\u0107a, iz kojih su hrvatski \u010ditatelji saznali o stra\u0161nom zlo\u010dinu bugarskih komunista:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<strong>Eksplozija.<\/strong> Sofijski mitropolit Stefan zavr\u0161io je misu za pokojnika u 15 sati i 20 minuta. Samo dvije-tri minute kasnije odjeknula je stra\u0161na detonacija. Eksplozija je bila toliko jaka da su gotovo svi prisutni na opijelu pali na pod. Mnogi od njih su istog trenutka zatrpani dijelovima krova i zidova koji su se po\u010deli uru\u0161avati. <strong>Panika.<\/strong> Nastala je stra\u0161na panika. Crkvom su odjekivalia jauci i krici stradalih, koji su se poku\u0161avali izvu\u0107i ispod uru\u0161enog materijala. Ponegdje str\u0161e dijelovi tijela poginulih. Stra\u0161an prizor natjera \u010dovjeka da se uko\u010di. Me\u0111u gra\u0111anima koji su stajali oko crkve, \u010dak i na udaljenosti od 100 metara, ima mnogo ranjenih. <strong>Vojska<\/strong>. Tijekom crkvene slu\u017ebe, oko katedrale su bila postrojena dva eskadrona konjice, dva bataljuna pje\u0161a\u0161tva i jedna topni\u010dka baterija kako bi odali posljednju po\u010dast generalu Georgievu. U eksploziji su poginula dva \u010dasnika, tri do\u010dasnika i nekoliko vojnika. <strong>General koji je zadr\u017eao prisebnost.<\/strong> Nekoliko trenutaka nakon eksplozije lak\u0161e ranjeni general Velizar Lazarov istr\u010dao je van i naredio vojnicima koji su bili raspore\u0111eni oko crkve da formiraju kordon oko cijeloga trga i pru\u017ee pomo\u0107 ozlije\u0111enima izvla\u010de\u0107i ih ispod ru\u0161evina. Nakon ove zapovijedi sko\u010dio je na konja i odjurio u Ministarstvo rata da digne na uzbunu cijeli vojni garnizon u Sofiji, a istodobno je naredio i mobilizaciju narodne milicije. Za manje od sat vremena nakon tragedije vojska je blokirala cijelu Sofiju. Patrole su bile posvuda u gradu, a dio vojske oti\u0161ao je i izvan Sofije i pod kontrolom imao sve ceste koje vode prema glavnom gradu. Time je grad osiguran i izvana i iznutra. <strong>Izvla\u010denje mrtvih i ranjenih ispod ru\u0161evina.<\/strong> Vojnici i vatrogasci izvla\u010de mrtve i ranjene ispod ru\u0161evina. Prizor je zastra\u0161uju\u0107i. Cigle, kameni blokovi i \u017ebuka pomije\u0161ani su s unaka\u017eenim tijelima. Na jednom mjestu vidi se krvava glava, na drugom samo noga ili ruka. <strong>Pla\u010d \u017eivih za mrtvima.<\/strong> Kad su do\u0161li vojni kamioni da utovare mrtva tijela, iz susjedne ulice su se pojavile skupine ljudi. Kordon vojnika je zatvorio trg, ali ljudi su zahtijevali da ih se pusti u crkvu, vi\u010du\u0107i da im je mo\u017eda otac ili brat, ili netko od njihovih bliskih, zarobljen ili poginuo pod ru\u0161evinama. <strong>Mrtvi.<\/strong> U bolnicu je dovezeno 190 tijela, od kojih nisu mogla biti identificirana tijela \u0161est mu\u0161karaca, jedne \u017eene i dvoje djece. Te\u0161ko ili lak\u0161e ranjenih bilo je vi\u0161e od 400 ljudi. Osim gradona\u010delnika Sofije Paskala Paskaleva i na\u010delnika gradske policije Kisjova, ubijeno je 12 generala, 7 pukovnika, 11 ni\u017eih \u010dasnika, tri do\u010dasnika, nekoliko vojnika i 15 policijskih agenata. <strong>Nevjerojatna scena.<\/strong> Tijekom opijela k\u0107i generala Georgieva plakala je nad kov\u010degom svog oca. Kad je pakleni stroj eksplodirao, ona nepomi\u010dno je stajala nad o\u010devim tijelom. Ostala je neozlije\u0111ena, samo joj je crna haljina pobijelila od otpale \u017ebuke. <strong>Opsadna situacija.<\/strong> Dva dana nakon napada, uhi\u0107enja se nastavljaju, zatvori su pretrpani. Procjenjuje se da je diljem Bugarske uhi\u0107eno oko 10.000 ljudi. U Sofiji su sve trgovine zatvorene. Gra\u0111ani su samo na Veliku subotu mogli kupiti \u0161to im je potrebno za blagdane. Policijski sat uveden je od 20 sati. Gradom prolaze patrole \u017eandara i vojnika, a lupa njihovih \u010dizama zlokobno odjekuje u ti\u0161ini kao podsjetnik da je ovogodi\u0161nji pravoslavni Uskrs u Sofiji krvav i stra\u0161an.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Nastoje\u0107i objasniti korijene tada\u0161nje unutarnje nestabilnosti u Bugarskoj, koja se doga\u0111a o\u010dito zbog jo\u0161 uvijek nedovoljno razvijene politi\u010dke kulture u ovoj zemlji, Mato\u0161i\u0107 donosi kratak pregled bugarske povijesti od 1870. do 1925., isti\u010du\u0107i sljede\u0107u va\u017enu \u010dinjenicu: \u201eBugarska je slobodna dr\u017eava tek 50 godina, a za to vrijeme palo je i formiralo se oko 40 vlada.\u201c To zna\u010di da je svakih 15 mjeseci pala jedna vlada i formirala se nova. Predvi\u0111anja hrvatskog novinara o mogu\u0107em ishodu bugarske drame uglavnom su pesimisti\u010dna: \u201eSvi dosada\u0161nji incidenti samo su zasebna iskazivanja nezadovoljstva manjih skupina revolucionara, ali kad se te odvojene skupine udru\u017ee zajedno naoru\u017eane \u2013 u Bugarskoj, podijeljenoj na dva tabora, izbit \u0107e gra\u0111anski rat.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Bugarska, pobije\u0111ena u ratu (Prvomu svjetskomu \u2013 nap. DG), slomljena teritorijalno, potla\u010dena moralno i materijalno, postaje plijenom opakog partijskog stran\u010darenja. Osim toga, zemlja je du\u017ena platiti veliku ratnu od\u0161tetu, \u0161to bi te\u0161ko izdr\u017eala \u010dak i trudoljubiva, disciplinirana i \u017eilava Njema\u010dka. A Bugarska? Nema jaka le\u0111a i zato posr\u0107e. Ovaj kamen spoticanja dovodi do politi\u010dkih ubojstava \u2013 kad su ljudi u nevolji, ne pronalaze uvijek pravog krivca.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U vrijeme svog boravka u Sofiji \u2013 do po\u010detka svibnja 1925. g., Joe Mato\u0161i\u0107 je intervjuirao generala Velizara Lazarova, smatraju\u0107i ga najpopularnijim \u010dovjekom u Bugarskoj u to vrijeme. Iako u vrijeme pu\u010da i svrgavanja Stambolijskog odnosi izme\u0111u Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS) i Bugarske nisu bili na visokoj razini, general se prema svom gostu ponio vrlo diplomatski i istaknuo: \u201e\u017delimo dobre i bratske odnose s Jugoslavijom\u201c. No, zanimljivo je da je general Lazarov na rastanku hrvatskom novinaru rekao: \u201eKada se vratite u Zagreb, recite svima da Bugari prema Hrvatima osje\u0107aju velike i tople simpatije.\u201c Bugarski general ne spominje druga dva naroda u Kraljevstvu \u2013 Srbe i Slovence&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; *&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; *&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; *<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatski novinar i publicist Joe (Josip) Mato\u0161i\u0107 ro\u0111en je u Zadru 8. svibnja 1890. g. Studirao je pravo u Be\u010du i u Zagrebu. Radio je kao novinar od 1914. g. Autor je publicisti\u010dkih knjiga \u201eKrvava Bugarska\u201c (1925. g.), \u201eBorci, buntovnici, vo\u0111e\u201c (1938. g.), romana \u201eSumrak Habsburga\u201c (1930. g.) i dr.<\/p>\n\n\n\n<p>Umro je u Zagrebu 3. svibnja 1966. g.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Prevela Katica Sedlar<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 16. travnja 1925. g. Bugarska je u\u0161la u crnu kroniku europske povijesti \u2013 zbog jednog od najve\u0107ih atentata, u kojem je bilo vi\u0161e od 200 \u017ertava. Do 1988. g., kad su Libijci sru\u0161ili zrakoplov ameri\u010dke kompanije \u201ePan Am\u201c iznad Lockerbieja, atentat u crkvi Svete Nedjelje smatrao se jednim od naju\u017easnijih. Bugarska je poslije Prvoga &#8230; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/100-godina-od-atentata-u-sofijskoj-crkvi-sveta-nedjelja\/\">Nastavi<span class=\"screen-reader-text\">100 GODINA OD ATENTATA U SOFIJSKOJ CRKVI &#8220;SVETA NEDJELJA&#8221;<\/span><span class=\"meta-nav\">\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":3256,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3,91],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3254"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3254"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3261,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3254\/revisions\/3261"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}