{"id":3263,"date":"2025-05-17T11:36:00","date_gmt":"2025-05-17T09:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/?p=3263"},"modified":"2025-10-17T11:53:39","modified_gmt":"2025-10-17T09:53:39","slug":"sokolski-manastir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/sokolski-manastir\/","title":{"rendered":"Sokolski manastir"},"content":{"rendered":"\n

Sokolski manastir \u201eUznesenje Djevice Marije\u201c nalazi se na podru\u010dju Sokolove pe\u0107ine,<\/em> uz gornji tok rijeke Jantre, me\u0111u sjevernim padinama Stare planine. Samo 4 kilometra ju\u017eno od njega nalazi se etnografsko selo Etara, a 12 kilometara jugoisto\u010dno \u2013 grad Gabrovo. Manastir je osnovao 1833. godine unijatski nadbiskup Josip Sokolski. Ovamo je do\u0161ao iz Trojanskog manastira, zajedno s jeromonahom Agapijem, a blizu ulaza u obli\u017enju pe\u0107inu izgradili su malu drvenu crkvu i nastambu za stanovanje.<\/p>\n\n\n\n

U o\u017eujku 1834. godine, sredstvima i uz pomo\u0107 mje\u0161tana obli\u017enjih sela Etara i Nove Mahale, na mjestu drvene crkvice podignut je dana\u0161nji hram. Crkvu je 15. kolovoza 1834. g. posvetio trnovski mitropolit Ilarion Kretski. Samo dvije godine kasnije, 1836., u Sokolskom je manastiru otvorena \u0161kola, koja je ubrzo postala va\u017eno obrazovno sredi\u0161te. Tu je neko vrijeme predavao i poznati prosvjetitelj Neofit Bozveli. <\/p>\n\n\n\n

\"\" \"\" \"\"<\/p>\n\n\n\n

Dana 3. studenoga 1973. godine crkva je progla\u0161ena umjetni\u010dkim spomenikom kulture, koji uklju\u010duje 25 fresaka i 35 likova u fresko maniri, rezbariju carskih dveri, vijenac (dio koji okrunjuje ikonostas, iznad kojeg je veliki, sredi\u0161nji kri\u017e), devet carskih ikona, jednu slikanu i dva rezbarena proskinitarija (rezbareni drveni ili mramorni stalak, za velike i male ikone, postolje).<\/p>\n\n\n\n

Manastirska crkva je jednobrodna, jednoapsidna, jednokupolna gra\u0111evina s dvije isturene bo\u010dne gra\u0111evine (polukru\u017ene ni\u0161e zvane konhe) i otvorenim narteksom. Freske su rad sve\u0107enika Pavla i njegovog sina Nikolaja Popovi\u0107a iz sela \u0160ipka (danas grad u op\u0107ini Kazanlak) i datiraju iz 1862. godine. Iznad sredi\u0161njeg ulaza prikazana je Molitva (Deizus, Deesis), dio ilustracija iz djela Ivana Egzarha bugarskog \u201e\u0160estodnev\u201c i ilustracije psalama kralja Davida. Na zapadnom zidu je kompozicija \u201eSudnji dan\u201c, a u arkadi \u2013 \u201eUznesenje Djevice Marije\u201c. Freske u Sokolskoj crkvi odlikuju se svijetlim bojama i odstupanjima od si\u017eea i kompozicijskih pravila. Ne\u0161to kasnije, tijekom iste, 1862. godine, izra\u0111en je ikonostas sa 15 malih sve\u010danih i 6 velikih carskih ikona, rad poznatih predstavnika renesansne Trevnenske umjetni\u010dke \u0161kole: Joanikija pape Vitanova, Simeona Conjuva i drugih. Na kupoli crkve prikazan je Isus Krist, a gabrovski slikar Hristo Cokev autor je ikone hrama \u201eUznesenje Bla\u017eene Djevice Marije\u201c. Ikone \u201eIsus Krist Svevladar\u201c (Krist Pantokrator) i \u201ePresveta Bogorodica s dvadeset minijaturnih scena iz \u017eitija\u201c rad su Joanikija pape Vitanova; ikona \u201eSv. Katarine i sv. Merkur\u201c \u2013 Zaharija Zografa, a ikona \u201eSv. Jurja\u201c djelo je autora fresaka \u2013 sve\u0107enika Pavla i njegovog sina Nikolaja Popovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Ime Sokolskog manastira povezano je s oslobodila\u010dkom borbom bugarskog naroda. Godine 1856. ovdje je boravio odred kapetana Djado Nikole i posvetio svoju zastavu. U znak sje\u0107anja na vojvodu, 2012. godine otkrivena je spomen-plo\u010da s njegovim likom i njegovim poznatim rije\u010dima: \u201eObjesio sam zvonce, koje \u0107e s vremenom postati zvono…\u201c Apostol slobode Vasil Levski \u010desto je nalazio uto\u010di\u0161te u manastiru, a tijekom Travanjskog ustanka 1876. ovdje je formiran i zapo\u010deo svoj borbeni put Gabrovski odred vojvode Canka Djustabanova. Tijekom Rusko-turskog rata 1877.-1878. manastir je kori\u0161ten i kao vojna bolnica.<\/p>\n\n\n\n

Od svog osnivanja do sredine 20. stolje\u0107a, Sokolski manastir je bio samo mu\u0161ki manastir i u njemu je slu\u017eilo preko 100 monaha, a na \u010delu mona\u0161kog bratstva bilo je 15 igumana. Godine 1959. ovdje su smje\u0161tene monahinje iz Gabrovskog \u017eenskog manastira \u201eSveta Blagovijest\u201c, koje je jo\u0161 1836. g. osnovao nadbiskup Josip Sokolski. Razlog je taj \u0161to su Gabrovski manastir do temelja poru\u0161ile komunisti\u010dke vlasti…<\/p>\n\n\n\n

Godine 1968. monahinje su u sjevernom dijelu Sokolskog manastira podigle kapelicu \u201eSveta Blagovijest\u201c i u nju su smjestile dvije ikone koje su ponijele sa sobom iz Gabrovskog manastira \u2013 \u201eIsus Krist\u201c i \u010dudotvornu ikonu \u201ePresveta Bogorodica s djetetom\u201c, djelo velikog bugarskog ikonopisca i slikara Zaharija Zografa.<\/p>\n\n\n\n

Danas je Sokolski manastir Uznesenja Djevice Marije jedan od rijetkih preostalih \u017eenskih manastira u Bugarskoj. Stambene i gospodarske zgrade izgra\u0111ene su u bugarskom renesansnom stilu, s erkerima, brojnim verandama (\u010dardacima) i stubi\u0161tima. Neki od stambenih objekata stradali su u po\u017earima 1918., 1924. i 1938. godine. Obnovljeni su u razdoblju od 1980. do 1982. godine, a danas se neki od njih nude za smje\u0161taj posjetiteljima i gostima manastira.<\/p>\n\n\n\n

U sredi\u0161tu manastirskog dvori\u0161ta nalazi se lijepa \u010desma s osam izljeva, u kutovima ukra\u0161ena kamenim sokolovima. U spomen na poginule pobunjenike iz odreda Canka Djustabanova, \u010desmu je 1865. godine izradio majstor Koljo Fi\u010dev. Prema legendi, \u010desma nikada ne presu\u0161uje, a njezina voda ima \u010dudotvornu mo\u0107 da lije\u010di bolesne i \u0161titi od zlih duhova. U manastirskom dvori\u0161tu nalazi se i kapelica svetog Panteleona, u kojoj se nalazi stijena, a iz nje izvire \u2013 kako se vjeruje \u2013 ljekovita voda. Mnogi posjetitelji u pukotine stijene stavljaju papiri\u0107 s ispisanim \u017eeljama i vjeruju da \u0107e im sveti Panteleon pomo\u0107i da se one ostvare.<\/p>\n\n\n\n

Odlukom bugarske vlade, Sokolski manastir je 1971. godine progla\u0161en spomenikom kulture od arhitektonsko-povijesne va\u017enosti. Dana 9. velja\u010de 1973. g., rje\u0161enjem Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a progla\u0161en je mjestom od povijesnog zna\u010daja. Odlukom Ministarstva okoli\u0161a i voda od 27. prosinca 2002. godine, radi o\u010duvanja karakteristi\u010dnih bukovih \u0161uma na tom podru\u010dju, manastir je prekategoriziran u Za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje Sokolski manastir, koje se prostire na povr\u0161ini od 75,5 hektara manastirskih zemlji\u0161ta i \u0161uma.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u0161to koriste\u0107i teren, graditelj manastira sagradio je crkvu na ni\u017eem terenu, okru\u017eenom s istoka, juga i zapada strmim liticama. Ovaj neobi\u010dan polo\u017eaj manastirskog kompleksa, koji se prote\u017ee na dvije razine, me\u0111usobno odvojene, \u010dini ga jednim od najzanimljivijih bugarskih samostana. Svatko tko je posjetio Sokolski manastir ostao je o\u010daran okolnim vrhovima Stare planine i stoljetnim bukovim \u0161umama. Ako jo\u0161 niste sigurni isplati li se posjetiti ovo sveto mjesto, citirat \u0107u posljednje retke teksta na plo\u010di postavljenoj uz glavna te\u0161ka ulazna drvena vrata:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKad jednom kro\u010di kroz te\u0161ka manastirska vrata, posjetitelj bude zadivljen \u010darolijom cvjetnjaka, bjelinom verandi i \u017euborom \u010desme s ravnomjernim mlazom.<\/em> Ne mo\u017ee se on nagledati ni zasititi ljepote pa uzvikuje:<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cBo\u017ee, kako je lijepo<\/em>!\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sokolski manastir \u201eUznesenje Djevice Marije\u201c nalazi se na podru\u010dju Sokolove pe\u0107ine, uz gornji tok rijeke Jantre, me\u0111u sjevernim padinama Stare planine. Samo 4 kilometra ju\u017eno od njega nalazi se etnografsko selo Etara, a 12 kilometara jugoisto\u010dno \u2013 grad Gabrovo. Manastir je osnovao 1833. godine unijatski nadbiskup Josip Sokolski. Ovamo je do\u0161ao iz Trojanskog manastira, zajedno … NastaviSokolski manastir<\/span>\u2192<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":3264,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[4,15,91],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3263"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3263"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3280,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3263\/revisions\/3280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bugari-u-hrvatskoj.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}