![\"\"](\"http:\/\/bugari-u-hrvatskoj.com\/im_green\/trnovski_ustav_2.jpg\")
<\/p>\n
Projekt sastavljanja bugarskog ustava pokrenut je tijekom ljeta 1878. godine \u2013 odmah nakon potpisivanja za bugarski narod nepovoljnih rje\u0161enja na Berlinskom kongresu, koja su osakatila krvavo i mu\u010dno ste\u010denu slobodu. Taj je zadatak dodijeljen Lukijanovu, upravitelju pravnog odjela privremenih ruskih okupacijskih vlasti u Bugarskoj. Projekt je zavr\u0161en krajem jeseni, a ruskom ga je imperatoru osobno predstavio knez Dondukov. Krajem sije\u010dnja imperator ga je odobrio, projekt je vra\u0107en iz Peterburga i preveden je na bugarski. Na otvorenju Osniva\u010dkog narodnog sabora, 10. o\u017eujka 1879. godine, podijeljen je svim zastupnicima. Izabrana je komisija od 15 \u010dlanova koja je morala dati \u00abto\u010dno mi\u0161ljenje o osnovnim zamislima koje su temelj ustava, izdvojiti ih i protuma\u010diti pomo\u0107u znanosti i svog \u017eivotnog iskustva\u00bb.<\/p>\n
\n![\"\"](\"http:\/\/bugari-u-hrvatskoj.com\/im_green\/trnovo_1.jpg\") <\/div>\n<\/td>\n<\/td>\n | \n | ![\"\"](\"http:\/\/bugari-u-hrvatskoj.com\/im_green\/trnovo_2.jpg\") <\/div>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/td>\n | <\/td>\n | <\/td>\n<\/tr>\n | \n | Parlamentarna zgrada u Velikom Trnovu<\/div>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Komisija je 21. o\u017eujka svoje izvje\u0161\u0107e predstavila Narodnom saboru. U duhu \u00abrazumnog konzervativizma\u00bb ona je dala cijeli niz va\u017enih prijedloga: uvesti imovinski i obrazovni cenzus prilikom izbora saborskih zastupnika; utemeljiti senat koji \u010dine osobe iz visokih crkvenih redova, sudstva i znanstvenici koje \u0107e birati sam knez. Predla\u017ee se da samo jedan dio \u010dlanova tog senata narod bira izravno. U prijedlozima Komisije nema ni\u010deg neobi\u010dnog \u2013 u to vrijeme u cijeloj Europi politi\u010dka je znanost apologija postoje\u0107eg konzervativnog ustroja. Me\u0111utim, bugarski su saborski zastupnici htjeli polo\u017eiti temelje jedne moderne svjetske nacionalne dr\u017eave s bur\u017eoasko-demokratskim ustrojem. Strastvenim i sadr\u017eajnim govorima, Petko Karavelov i Pen\u010do Slavejkov odbacuju prijedloge Komisije. Ovo je prva pobjeda bugarskog liberalizma. Bugarski narodni predstavnici su si postavili visoke demokratske standarde koji su u ono vrijeme postojali samo u jednoj dr\u017eavi u Zapadnoj Europi \u2013 u Belgiji. Zato oni u velikoj mjeri kopiraju njezin ustav. Nakon burnih rasprava tijekom razmatranja projekta, Sabor prihva\u0107a inovativan, progresivan i demokratski Ustav mlade bugarske dr\u017eave \u2013 jedan od najdemokrati\u010dnijih ustava u Europi. On ima demokratski karakter ne zahvaljuju\u0107i intervenciji velikih sila, nego zahvaljuju\u0107i suverenoj volji Bugara, njihovom nepokorenom nacionalnom duhu, iskonskoj vjeri na\u0161eg naroda u slobodu i jednakost svih ljudi u svijetu. Izraz te vjere je jedinstveni \u010dlanak 61. temeljnog bugarskog zakona koji jam\u010di slobodu \u00absvakom robu, neovisno o spolu, vjeri i nacionalnosti, \u010dim kro\u010di na bugarsko tlo\u00bb.<\/p>\n Va\u017eno je naglasiti da je informacija o sjednicama Narodnog sabora u Trnovu stigla i do hrvatskih \u010ditatelja. \u00abVienac\u00bb je objavio dva izvje\u0161\u0107a \u2013 \u00abBugarski narodni sabor u Trnovu\u00bb, Vienac, br. 17\/1879 . i \u00abTrnovo i prvi bugarski narodni sabor\u00bb, Vienac, br. 18\/1879.<\/p>\n Trnovski ustav jam\u010dio je jednakost gra\u0111ana pred zakonom, neovisno o vjeri, podrijetlu i socijalnom polo\u017eaju u dru\u0161tvu. Privatna je imovina progla\u0161ena \u00absvetom i neprikosnovenom\u00bb. Zabranjuju se ropstvo, podjela na stale\u017ee i cenzura. Osigurava se besplatno osnovno obrazovanje koje je obavezno za sve bugarske gra\u0111ane i gra\u0111anke te se jam\u010di sloboda govora i tiska.<\/p>\n Danas, kada slavimo 130 godina od prihva\u0107anja na\u0161eg prvog ustava, politi\u010dari bi se trebali barem jednom dnevno prisjetiti rije\u010di narodnog pisca P. R. Slavejkova, koji je za vrijeme rasprava u Osniva\u010dkom saboru rekao: \u00abNema ve\u0107e gluposti od ove da \u010dovjek mo\u017ee sebe smatrati pametnijim od svih i da pretendira da upravlja drugima… Jedan narod mnogo bolje zna \u0161to mu treba, jer poznaje svoje tegobe i razumije \u0161to ga ti\u0161ti. Privilegirani ljudi njegove probleme vide druga\u010dije….\u00bb<\/p>\n (Preveo Lazar Glasnovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autor: Diana Glasnova \u2022 16. travnja 1879. godine, u Velikom Trnovu je 213 zastupnika potpisalo Ustav Kne\u017eevine Bugarske, koji je u povijesti ostao poznat pod nazivom Trnovski. Ovaj ustav sadr\u017eava 169 \u010dlanaka, raspore\u0111enih u 22 poglavlja. Kne\u017eevina se definira kao \u00abustavna nasljedna monarhija s narodnim saborom\u00bb i \u0161irokim ovlastima budu\u0107eg kneza. Trnovski ustav je mijenjan … Nastavi130 godina od prihva\u0107anja Bugarskog ustava<\/span> |