Sofija - kat. crkva Sv. Josip 1

KATOLICI U BUGARSKOJ: KATEDRALA SV. JOSIPA U SOFIJI

 

Do Čiprovskog ustanka 1688. godine sjedište sofijskih biskupa i nadbiskupa bilo je u Čiprovcima. Godine 1640. biskup Petar Bogdan u svom izvješću Rimu pisao je da u Sofiji živi oko 50 katolika, sve dubrovački trgovci. Biskup Nikola Radovani je 1742. g. izvijestio da u Sofiji ima 17 katoličkih obitelji.

Povijest konkatedrale sv. Josipa te župe istog imena u Sofiji počela je 1875. godine, kada je mons. Francesco Renaldi iz Plovdiva u Sofiju poslao oca Timotea Gronde da Strone iz Bielle (Pijemont, Italija), kao biskupskog vikara kako bi se brinuo za katolike koji žive i rade u gradu. Godine 1878. u bugarskoj je metropoli započela gradnja crkve sv. Josipa i župnog dvora oko nje. Prvu misu u još nedovršenoj crkvi slavio je župnik Timoteo 21. studenoga 1878. godine. Ovaj datum se može smatrati i datumom osnivanja župe. Prvi župljani su uglavnom bili stranci – graditelji pruge Sofija-Istanbul, Hrvati koji su radili u bugarskom glavnom gradu te Albanci koji su se bavili trgovinom. Prema popisu stanovništva iz 1881. godine, u Sofiji je bilo 714 katolika, uključujući 166 Talijana, 102 Čeha, 73 Francuza, 66 Mađara, 27 Poljaka i manji broj Austrijanaca, Nijemaca, Hrvata, Slovenaca i drugih. Godine 1893. broj katolika u glavnom gradu je već 2205, a 1927. godine – više od 5000.

??????????????????????????????

Ljeti 1896. godine knez Ferdinand I. prisustvovao je, zajedno s kneginjom i cijelim diplomatskim zborom, posveti crkve koju je predvodio sofijski biskup Robert Menini (rođen 1837. g. u Splitu!). Zgrada katoličke katedrale dovršena je 1889. godine, a župni dvor uključivao je crkvu, samostan za kapucine, školu s internatom i koncertnu dvoranu.

Dana 30. ožujka 1944. godine crkva i župni dvor su uništeni u jednom od mnogih anglo-američkih bombardiranja Sofije. Dana 5. studenoga 1944. godine biskup Ivan Romanov posvetio je koncertnu dvoranu – jedini sačuvani dio župnog dvora nakon bombardiranja – kao privremeno mjesto služenja mise sofijske župe. Već 1944. g. osnovana je Zaklada svetog Josipa, koja je počela prikupljati sredstva za obnovu crkve. Ali, komunistička vlast (ustanovljena rujna 1944. g.) zaplijenila je prikupljeni novac i nacionalizirala samostan. Tako je koncertna dvorana bila mjesto služenja mise više od 60 godina.

Sofija - kat. crkva Sv. Josip 3

Dana 25. svibnja 2002. g., tijekom posjeta Bugarskoj, papa Ivan Pavao II. položio je kamen temeljac novoj katedrali, na istom mjestu gdje je bila ona uništena 1944. godine. Autori projekta su bugarski arhitekti Konstantin Peev i Stojan Janev. Gradnju katedrale financijski su potpomogli katolici iz cijelog svijeta.

Novu katoličku crkvu posvetio je vatikanski državni tajnik, kardinal Angelo Sodano, 21. svibnja 2006. godine. Prisustvovali su vjernici iz svih katoličkih biskupija u Bugarskoj, predstavnici drugih vjeroispovijesti, državni dužnosnici i veleposlanici katoličkih zemalja.

Katedrala svetog Josipa najveća je katolička crkva u Bugarskoj. Ona je konkatedrala Sofijsko-plovdivske biskupije, zajedno s katedralom svetog Ludwiga u Plovdivu. Ima 350 sjedećih mjesta i može primiti do 1000 vjernika; duga je 23, široka 15, a visoka 19 metara. Crkva je s krovom visoka 23 m, dok zvonik, opremljen s četiri elektronički aktivirajuća zvona, seže 33 metra uvis. Katedrala ima orgulje, a iznad oltara uzdiže se 7 metara visoko drveno raspelo. Ispod njega postavljena je ikona Djevice Marije – dar bugarskog patrijarha Maksima prilikom posvete katedrale. Na obje strane prezbiterija nalaze se kipovi zaštitnika crkve, sv. Josipa i zaštitnika kapucina sv. Franje Asiškoga.

Sofija - kat. crkva Sv. Josip 4

S desne strane ulaza je slika Božjega milosrđa s natpisom: „Isuse, uzdam se u tebe!“ Ona je povezana s ukazanjem Isusa sv. Faustini Kowalskoj. Kod ulaza nalazi se kip Djevice Marije, koja se 1858. g. u Lurdu ukazala sv. Bernardici Soubirous. S druge strane ulaza su kipovi sv. Terezije Avilske i sv. Antuna Padovanskog.

Do ograde katedrale nalazi se kip blaženog pape Ivana XXIII., koji je posvetio papa Ivan Pavle II. tijekom svog posjeta župi 2002. godine.

Katedralu vodi Red male braće kapucina, čiji je utemeljitelj sv. Franjo Asiški, a crkveni blagdan je treća nedjelja nakon Uskrsa.

Sofija - kat. crkva Sv. Josip 7

Prema ocu Kšištofu Kužoku iz Sofijsko-plovdivske biskupije, danas u Bugarskoj ima oko 65 000 katolika. U ovaj su broj vjerojatno uključeni i katolici istočnog obreda (grkokatoličke zajednice, unijati) koji su malobrojni. Oni se ne mogu zasebno izjašnjavati – u službeni popis stanovništva uključene su sljedeće vjerske zajednice: istočnopravoslavna, muslimanska, katolička, protestantska, židovska, armensko-gregorijanska.

Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku iz 2001. godine, broj osoba koje su se izjasnile katolicima bio je 43 811. Njihov broj je 1992. godine bio veći za oko 10 000 ljudi, a tijekom cijelog dvadesetog stoljeća broj katolika kreće se između 32 i 53 000 ljudi.

Više od polovice bugarskih katolika živi u Plovdivskoj županiji – 23 122, slijedi Plevenska – 7065 i županija Veliko Tarnovo. Veća prisutnost katolika karakteristična je za nekoliko općina: Rakovski, Belene, Kalojanovo, Levski, Svištov, Hisar i Bjala Slatina – ukupno 30 255 katolika. Nesporno, glavni grad katolicizma u Bugarskoj je općina Rakovski, gdje katolici čine 56,4% od ukupnog stanovništva.

TINA IVANOVA

(Preveo Lazar Glasnović)