Internet stranica Bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj

ЧЕСТИТА БАБА МАРТА!

ЧЕСТИТА БАБА МАРТА! Баба Марта бързала,мартеници вързала:морави, зеленибели и червени. Първом на гората-да листят листата.И да дойдат всичките:щъркелите, птичките,първият певец,Косер хубавец. После на градините-да цъфтят гиргинитеи латинки алени,и божури шарени.Ябълки да зреят,круши да жълтеят. А пък на дечицатавърза на ръчицатамартеници чуднисъс ресни червени,да са ранобудни,да растат засмени.

БЪЛГАРСКИ МАЙСТОРИ НА СЛОВОТО…

ЯНА ЯЗОВА – ПО СТРЪМНИЯ ПЪТ КЪМ ГОЛГОТА През 1982 г. във вестник “Пулс”, излиза статиятана писателя Георги Томалевски “За един неиздаден роман, посветен на Левски”. Той разказва как двамата с Димитър Талев са написали рецензията за романа и по този начин предотвратява издаването на “Левски” от Николай Хайтов като негово авторско дело. След избухналия ... NastaviБЪЛГАРСКИ МАЙСТОРИ НА СЛОВОТО...

THEODOSII SPASSOV

41. VEČERI NA GRIČU petak, 1. srpnja 2022., Atrij Galerije Klovićevi dvori u 21:00 Bulgaria meets Croatia  večer tradicionalne, klasične i jazz glazbe FILIP NOVOSEL, tambura/brač TIHOMIR HOJSAK, kontrabas THEODOSII SPASSOV, kaval https://theodosiispassov.com/bg/     https://theodosiispassov.com/en/

24. SVIBANJ – DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

Za sve Bugare, ovo je dan ponosa i radosti, jer slova su naš identitet i naš doprinos raznolikosti europske kulture. Ona su bugarsko kulturno nasljeđe koje je naša država očuvala od davnih stoljeća pa sve do danas. Ovaj praznik, 24. svibnja, bugarski je praznik s najduljom tradicijom obilježavanja – već 200 godina Bugarska slavi dan Svete ... Nastavi24. SVIBANJ - DAN BUGARSKE PROSVJETE I KULTURE I SLAVENSKE PISMENOSTI

ЧЕСТИТ ПРАЗНИК, 24 МАЙ!

“СЛОВОТО, ЩО КЪРМИ ДУШИТЕ ЧОВЕШКИ” Има един ден светъл ден в годината, изпълнен със слънце, цветя и музика. Има един сияен ден, в който цял народ свива венци пред ликовете на Светите братя Кирил и Методий. Има един тържествен ден в годината, в който празнуваме българските букви и слово. “Словото, що кърми душите човешки, що ... NastaviЧЕСТИТ ПРАЗНИК, 24 МАЙ!

СТОГОДИШНИНА ОТ РОЖДЕНИЕТО НА ВЕСНА ПАРУН

Зларин, 10 април 1922 г. – Стубичке Топлице, 25 октомври 2010 г. МАЙКА ЧОВЕШКА По-добре черна зима да беше родила, майко моя, а не мене. Да беше родила мечка в бърлога, змия в леговище. И по-добре камък да бе целунала вместо лицето ми, по-добре с виме да ме е кърмил звяр, отколкото жена. Птица да ... NastaviСТОГОДИШНИНА ОТ РОЖДЕНИЕТО НА ВЕСНА ПАРУН

80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ

Преди 80 години, през ноември 1941 г., излиза от печат първият том на първата хърватска енциклопедия, дотогава най-амбициозният и сериозен проект на хърватската енциклопедистика. Системната работа по енциклопедията започва през 1939 г. като частна инициатива, приветствана от влиятелната литературно-научна и просветителска институция „Матица хърватска“, а след това с подкрепата на новосъздадената Бановина Хърватия. За значението ... Nastavi80 ГОДИНИ ОТ ПЪРВАТА ХЪРВАТСКА ЕНЦИКЛОПЕДИЯ И ПРИНОСЪТ НА БЪЛГАРСКИТЕ УЧЕНИ

DORA GABE: “SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN”

  Dora Gabe, bugarska pjesnikinja,  rođena je 28. kolovoza 1888. g. u selu Harmanlik, Varnenski kotar. Kćer je Petra Gabea, doseljenika iz Rusije, publicista i javnog djelatnika. Gimnaziju je završila u Varni, upisala prirodne znanosti na Sofijskom sveučilištu, studirala francusku filologiju u Ženevi i u Grenoblu (1905. – 1906. g.). Učiteljica francuskog jezika bila je ... NastaviDORA GABE: "SVIJET JE MOJ, SVIJET JE MOJ OGROMAN I OTVOREN"

SRETNA BABA MARTA!

«Sretna Baba Marta!» svakodnevni je pozdrav u Bugarskoj u mjesecu ožujku, u kojem ne možemo ne spomenuti taj jedinstveni bugarski običaj iz kojega izvire dašak i nade i ljubavi i tradicije. Isprepletene crveno-bijele konce darujemo svima koje volimo. Oni su simbol naših želja za dobrim zdravljem i sretnim životom. Ljudi su u Bugarskoj veseliji prvoga ... NastaviSRETNA BABA MARTA!

OHRIDSKA KNJIŽEVNA ŠKOLA – SREDIŠTE KNJIŽEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU

Prof. dr. sc. Vasja Velinova  Centar za slavensko-bizantska istraživanja “Ivan Dujčev” pri Sofijskom sveučilištu „Sv. Kliment Ohridski“ Misija osnivača slavenske azbuke i Prvoučitelja Slavena, svetih Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj okončana je neuspjehom, jer nije imala aktivnu potporu tamošnje svjetovne vlasti. Nakon što je Svatopluk 871. g. uzurpirao vlast u državi, proglasio se kraljem, ... NastaviOHRIDSKA KNJIŽEVNA ŠKOLA – SREDIŠTE KNJIŽEVNOSTI I DUHOVNOG OBRAZOVANJA U PRVOM BUGARSKOM CARSTVU

O JEZIČNOM SPORU IZMEĐU BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE

  Krajem 2020. g. Bugarska nekoliko puta nije dala svoju suglasnost za početak pregovora o ulasku Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju. Osnovni argument tomu je sustavno nepridržavanje Skopja Dogovora o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji između dviju država potpisanog 1. kolovoza 2017. g. Sofija je ukazala na otvorene probleme oko mnogih krivotvorina povijesne prošlosti, o ... NastaviO JEZIČNOM SPORU IZMEĐU BUGARSKE I SJEVERNE MAKEDONIJE

PRIJATELJI BUGARSKE – KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS

KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS Hrvatska pedagoginja, ravnateljica Prve ženske gimnazije u Sofiji Na inicijativu prof. Marina Drinova, u ljeto 1878. g., Odjel za javno obrazovanje i crkvene poslove ruske privremene uprave usvojio je „Privremeni statut javnih škola“. Njime se reguliralo obrazovanje na tri razine i otvaranje nekoliko državnih škola, uključujući dvije srednje škole za djevojke – u ... NastaviPRIJATELJI BUGARSKE - KLOTILDA CVETIŠIĆ-KRENEIS

TREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE

Dana 3. ožujka 1878. godine potpisan je Sanstefanski (preliminarni) mirovni ugovor. Njime konačno završava osmanska vladavina u Bugarskoj. Teritorij oslobođene zemlje određen je prema velikom opsegu Bugarske egzarhije i etničkom sastavu stanovništva. Datum nacionalnog praznika, 3. ožujka, simbol je ne samo oslobođene, nego i ujedinjene Bugarske. Simbol nepokorene, snažne nacije velikih mogućnosti, koja može imati ... NastaviTREĆI OŽUJKA – NACIONALNI PRAZNIK REPUBLIKE BUGARSKE