Našoj dragocjenoj domovini potrebni su ljudi dostojni voditi je putem napretka, kako bismo mogli biti ravnopravni s ostalim europskim narodima. (Vasil Levski)
Prvoga studenoga Bugarska slavi Dan narodnih buditelja -književnika i prosvjetitelja, boraca za nacionalno oslobođenje, koji su izgradili i sačuvali duhovne vrijednosti i nacionalnu svijest Bugara.
Među imenima najpoštovanijih nacionalnih vođa su sveti Ivan Rilski, Vladislav Gramatik, Paisij Hilendarski, Neofit Rilski, braća Dimitar i Konstantin Miladinovi, Georgi S. Rakovski, Vasil Levski, Hristo Botev, Stefan Karađa, Hadži Dimitar, Ivan Vazov i još na stotine čuvara nacionalne svijesti i bugarske samospoznaje.
Dan narodnih buditelja prvi se put obilježio 1909. u Plovdivu. Godine 1922., Stojan Omarčevski, ministar obrazovanja, podnio je prijedlog da se taj datum slavi kao praznik nacionalnih buditelja, a 1923., dekretom cara Borisa Trećeg, proglašen je nacionalnim praznikom, u spomen na zaslužne Bugare.
Sve do 1945. godine državni je praznik. Od 1945. više to nije, maknut je s popisa državnih praznika. Nakon dugog prekida njegovo obilježavanje obnavlja se Zakonom o dopuni Kodeksa o radu, koji je 36. Narodna skupština usvojila 28. listopada 1992., kada je službeno proglašen Danom narodnih buditelja i neradnim danom za sve škole u zemlji.
Paisij Hilendarski zaslužno nosi naziv prvog buditelja nacije. Naš narod ga poznaje i slavi pod imenom Otac Paisije. U dalekoj prošlosti, prije više od dva i pol stoljeća, 1762. godine, Paisij Hilendarski napisao je svoju Povijest slavjano-b’lgarsku. Njegov prvi sljednik bio je episkop Sofronij Vračanski. U teškim vremenima za Bugare, pisao je knjige o prosvjeti i radio za političko oslobođenje.
Ove godine, 1. studenoga 2019., na Dan narodnih buditelja, ured Predsjednika otvorit će opet svoja vrata građanima. Predsjednik Rumen Radev i potpredsjednica Ilijana Jotova osobno će dočekati prve goste u ulici Dondukova 2. Građani će imati priliku razgledati Dvoranu s grbom, Urede predsjednika i potpredsjednice, Dvoranu s ogledalima i predsjedničku knjižnicu.
Poseban naglasak blagdanu dat će izložen prvi primjerak Povijesti slavjano-b’lgarske, koju je Sofronij Vračanski napravio tri godine nakon što ju je napisao Paisije Hilendarski 1762. godine.