Leonardo-da-Vinci-restaurirana

USKRS – PRISJETIMO SE TRADICIJE

Ponovo je proljeće i ponovo se kršćani pripremaju proslaviti Uskrsnuće Kristovo, najsvjetliji blagdan, simbol pobjede dobrog nad zlim – Uskrs!

Još iz vremena Prvog ekumenskog crkvenog sabora 325. g. određeno je načelo prema kojemu se Uskrs obilježuje u nedjelju poslije prvog punog Mjeseca poslije 21. ožujka, odnosno proljetne ravnodnevice. Blagdani povezani s Uskrsom zovu se i pomični, jer su ovisni o tome kad pada Uskrs, koji nije uvijek istoga dana. Pravoslavna crkva datum slavljenje Uskrsa određuje prema Julijanskom kalendaru, a Katolička prema Gregorijanskom. Kad puni Mjesec poslije astronomske ravnodnevice pada poslije 4. travnja, na Istoku i na Zapadu se Uskrs slavi istoga datuma. Tako će biti i ove godine – 2017.

Uskrsno razdoblje počinje Velikim postom, odnosno u ponedjeljak, poslije Sirnih Zagovezni.

Sirni Zagovezni ili Nedjelja Svepraštanja ili Praštanje

Uvijek u nedjelju, blagdan je početak najdužeg posta kroz godinu, posta prije Uskrsa – riječ je o tzv. Nedjelji Svepraštanja, poslije koje počinje 40 dana Velikog posta (Korizme) prije Kristova Uskrsnuća. Ovu večer pravoslavni se Bugari okupljaju oko stola na kojem su posluženi mliječni proizvodi te kuhana jaja, crno vino, a gricka se bijela halva, i ono najvažnije – međusobno se cjelivaju ruke i traži se oprost. „Oprošteno vam je, vi meni oprostite!“ reći će se, jer prvo mi opraštamo onome koji nas je najviše nečime pogodio, oklevetao ili učinio neku nepravdu, i tek tada mi tu osobu molimo da i ona učini isto. Jer tu večer Sirnih Zagovezni pogledat ćemo jedni drugima u oči i pružiti ruku za iskren oprost, kako bismo post započeli čista srca.

Veliki post

Od sljedećega dana, od ponedjeljka poslije Nedjelje Sirnih Zagovezni počinje najstroži i najdulji Uskrsni post, koji i završava Uskrsom.

Zove se i Četrdesetnica jer traje 40 dana. Strogi post dopušta samo hranu biljnog podrijetla.

Cvjetnica (Vrbnica)
entering-568x259

Jedan od najljepših proljetnih blagdana. Uvijek pada u nedjelju proslije Lazarova dana i tjedan dana prije Uskrsa.

Nekoliko dana prije njegove smrti na križu, Spasitelj je svečano ušao u Jeruzalem. Mnogobrojni narod dočekao ga je radosnim poklicima: „Hosana! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“, bacajući palmine grane na put kojim se kretao.

Isti ti ljudi će samo poslije četiri dana kreštati bijesnom mržnjom „Razapni ga!“ , jer Isus nije udovoljio njihovim ispraznim nadanjima.

195348

Prema bugarskoj tradiciji, toga dana svi odlaze na svečanu blagdansku crkvenu liturgiju s vrbovim grančicama, kiticama zdraveca i drugog proljetnog cvijeća. Nakon što im svećenik blagoslovi vrbove grančice, ljudi ih odnose kući i stavljaju pred kućnu ikonu. Vrbove grančice su ženama služile i za bajanje protiv uroka i bolesti.

Veliki tjedan

Posljednji tjedan prije Uskrsa zove se i Strastni tjedan, prema staroslavenskoj riječi strast, a znači stradanje. Posvećen je posljednjim danima Isusovog ovozemaljskog života, njegovim stradanjima. Bogoslužje je osobito uzvišeno, a i po pravoslavnom kalendaru, svaki dan ovoga tjedna zove se Velikim.

Na Veliki ponedjeljak, Isus se, ulazeći u jeruzalemski hram, razgnjevio na okupljenju svjetinu. Naime, hram za molitve pretvoren je u tržnicu pa je Isus u gnjevu isprevrtao stolove trgovaca, same trgovce potjerao, jer, hram je za molitvu a ne za trgovanje.

Od Velikog ponedjeljka počinje veliko uskrsno čišćenje, obvezno u svakom domu. Osim toga, ponedjeljak je i posljednji dan u kojem se dopušta putovati. 

Veliki utorak Isus je proveo u moralnom propovijedanju, proricao je sudbinu Jeruzalema, a prema crkvenom kalendaru dan je predviđen za poniznost. Također, to je i dan učenja i posljednjih moralnih pouka.

Na Svetu i Veliku srijedu Juda je otišao do svećeničkih glavešina i za 30 srebrnjaka izdao Isusa. Običaj kaže da se na Veliku srijedu ubire zdravec, da to čine prije svega djeca, i da se to cvijeće podijeli za zdravlje na Veliki petak. Velika srijeda je i dan kad se u kući ne obavljaju kućni poslovi, a prekrši li netko ovo pravilo, vjeruje se da će ostati bez svojih umijeća.

250px-The-Last-Supper-large

Veliki četvrtak povezan je s Posljednjom večerom, kada je Isus ustanovio euharistiju, ili pričest, ili Presveti oltarski sakrament. Prije večere Isus je oprao apostolima noge u znak svoje poniznosti i ljubavi prema njima. Poslije euharistije svojim je učenicima priznao da će biti izdan, a poslije večere s njima je otišao u Getsemanski vrt, gdje se molio sve do dolaska izdajnika.

Na Veliki četvrtak izrađuju se pisanice za Uskrs pa mu se vesele osobito djeca. A prvo jaje obvezno mora biti crveno – simbolizira Isusovu prolivenu krv. Dok se boja još ne osuši, tim jajem se na djeci na čelu iscrta križ i narumene se obrazi – za njihovo zdravlje.

images

Prvo jaje čuva se u kući cijelu godinu, da bi ukućanima donijelo uspjeh i sreću. Drugo jaje također je crveno. Ono će ostati u crkvi poslije svečane euharistije u ponoć sa subote na nedjelju.

Na Veliki četvrtak mijesi se i tijesto za uskrsne kozunake (pince).

Na Veliki petak ili Raspeti petak sjećamo se velikih Isusovih stradanja, kad je dragovoljno pristao da mu se sudi, bičuje, pljuje, udara i pokazuje ga takvog narodu, s križem na ramenima i s krunom od trnja oko glave na Križnome putu prema Golgoti gdje će biti razapet.

Na Veliki petak ne služi se Sveta liturgija, obavlja se bogoslužje nazvano Carski sati. Prije te službe, na posebno mjesto u sredini hrama izdignut je Kristov grob, ukrašen cvijećem, a na prijestolje se prostre Sveto platno – raskošno izvezeno platno s likom u grob položenog Isusa, što simbolizira platno kojim je bilo omotano Isusovo tijelo nakon skidanja s Križa.

Tijekom večernjeg bogoslužja, Platno se iznosi izvan hrama u procesiji oko njega i tako se simbolično obavi ukop Isusa.

Na Veliki petak u svim crkvama postavi se stol ispod kojega će svi oni koji su postili proći, kako bi se pročistili i molili da im se oproste grijesi.

Tog se dana ukrašavaju već obojena jaja, ne jede se ništa, dopušteno je samo piti vodu.

Velika subota zove se još i Dušna subota, jer se obilaze grobovi bliskih umrlih, kojima se ostavljaju pisanice, žito i pogača.

U subotu se obično spravljaju obredne uskrsne pogače.

Tu večer u crkvama se služi svečana liturgija. Točno u ponoć tri puta se obilazi oko crkve za zdravlje, potom svećenik objavljuje Isusovo uskrsnuće riječima: „Hristos voskrese!“, a ljudi odgovaraju : „Uistinu voskrese!“.

Svećenik donosi zapaljenu svijeću, od koje svi prisutni vjernici zapale svoju i odnose je svojim domovima. Sa zapaljenom svijećom obilaze sve prostorije s molitvom da im Gospod blagoslovi dom i njegove ukućane.

velikden

Na sam Uskrs, prema bugarskoj tradiciji, cijela se obitelj okuplja na svečanom objedu kod najstarijih u rodu. Na blagdanskoj trpezi poslužuje se pečeno janje, banica sa sirom, obredna pogača, crvena jaja, vino i voće.

Na blagdan se djeca i odrasli tucaju pisanicama ne bi li netko pobijedio. Jer, vjeruje se da će onaj čije je jaje borac-pobjednik biti najzdraviji kroz cijelu godinu.

A s pozdravom „Hristos voskrese! – Uistinu voskrese!“ svi se pozdravljaju sljedećih 40 dana.

1f629c5ebb0